Made in Bosna i Hercegovina – Da se volimo s BiH vidi se i na izvozu

Hrvatska se ističe kao ključno tržište za bosanskohercegovačke poljoprivredno-prehrambene proizvode, čineći čak 41 posto ukupnog izvoza iz Bosne i Hercegovine. Ova činjenica naglašava snažnu trgovinsku vezu između dviju zemalja te ukazuje na značaj hrvatskog tržišta za bosanskohercegovačke proizvođače.

U vremenu sve veće globalne integracije tržišta, posebno u regiji jugoistočne Europe, Made in Bosna i Hercegovina postaje sve prisutniji žig kvalitete i autentičnosti. Bosna i Hercegovina, zemlja koja obiluje raznolikošću i bogatstvom kulturnih utjecaja, svojim proizvodima osvaja srca ne samo domaćih potrošača, već i onih izvan njenih granica.

Izvozno orijentirana mala i srednja poduzeća čine 99,7 posto ukupnog broja kompanija u BiH

U ovom kontekstu, uloga Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine je od suštinskog značaja. Ona je samostalna, nevladina, neprofitna, nepolitička, javno-pravna asocijacija gospodarskih subjekata i udruženja iz Bosne i Hercegovine koja zastupa interese njihova gospodarstva kod nadležnih institucija u zemlji i razvija međunarodne ekonomske odnose, s fokusom na napredak izvoza. Kroz promociju i podršku izvoznim inicijativama, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine igra ključnu ulogu u širenju prisustva i prepoznatljivosti proizvoda iz Bosne i Hercegovine na vanjskim tržištima, uključujući i tržište Hrvatske. Njihov rad doprinosi, između ostalog, jačanju konkurentnosti bosanskohercegovačkih proizvođača hrane i pića na međunarodnoj sceni, potičući time ekonomski rast i razvoj zemlje.

Dakle, primarni fokus djelovanja Komore je internacionalizacija kompanija, iznalaženje novih tržišta i značajnije i jače povezivanje njihova gospodarstva sa svjetskim, a sve s ciljem povećanja izvoza. “Izvozno orijentirana mala i srednja poduzeća čine 99,7 posto ukupnog broja kompanija u BiH i predstavljaju motor razvoja domaćeg gospodarstva te stoga jačanje konkurentnosti ovih poduzeća treba biti prvi prioritet svih u lancu pružanja potpore”, rekao je dr. sc. Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
Na državnom nivou ne postoje poticaji i subvencije koji se direktno dodjeljuju izvoznicima. Međutim, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, dodaje Vuković, u proračunu BiH osigurava bespovratna sredstva za sajamske i druge manifestacije u inozemstvu radi promocije i razvoja gospodarstva Bosne i Hercegovine koje implementira Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

IZVOZNI POTENCIJALI
Glavni trgovinski partner Bosne i Hercegovine je Europska unija i s ovim tržištem se ostvaruje više od 70 posto razmjene. Zemljopisno bliska tržišta na kojima bosanskohercegovački proizvodi uživaju preferencijalni tretman u smislu sličnih navika potrošača su zemlje potpisnice CEFTA sporazuma, u koje se izvozi 17,8 posto od ukupne vrijednosti izvoza robe, a uvozi 15,3 posto od ukupne vrijednosti uvoza robe u Bosnu i Hercegovinu.

Obujam razmjene između Bosne i Hercegovine i Hrvatske težak je 4,014 milijardi eura

“Hrvatska je vodeća zemlja po obujmu razmjene s BiH (7,86 milijardi KM) u koju je Bosna i Hercegovina izvezla robu u vrijednosti od 2,54 milijardi KM, dok je uvoz iznosio 5,3 milijardi KM te je pokrivenost uvoza izvozom 48,3 posto. Međutim, ako se usporede podaci o uvozu i izvozu robe po porijeklu, dobije se sasvim druga slika, pa je tako Hrvatska treća zemlja po obujmu razmjene, iz koje se uveze roba u vrijednosti od 2,06 milijardi KM. Ovakvi podaci ukazuju na to da Bosna i Hercegovina plaća veće marže za robu zbog široko rasprostranjenih međunarodnih distributivnih lanaca”, nadovezao se dr. sc. Vjekoslav Vuković.

Kada njihovu valutu pretvorimo u euro, dobijemo da je obujam razmjene između Bosne i Hercegovine i Hrvatske težak otprilike 4,014 milijardi eura te da je BiH izvezla robu u vrijednosti od otprilike 1,30 milijardi eura te uvezla robe iz Hrvatske u vrijednosti oko 2,71 milijardi eura.

Ruka ruku mije, a da je tome tako vidljivo je i kada promatramo samo određene kategorije proizvoda. Među zemljama članicama Europske unije koje su primile najviše bosanskohercegovačkih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ističe se Hrvatska s 41 posto ukupnog izvoza, što iznosi 206 milijuna KM, odnosno 105,45 milijuna eura, a tek nakon toga idu Njemačka s udjelom od 14,4 posto, Slovenija s udjelom od 10,2 posto, Italija s 9 posto te Austrija sa 7,5 posto. Ovi podaci jasno pokazuju značajnu ulogu koju tržište Europske unije ima za izvoz bosanskohercegovačkih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, pri čemu Hrvatska prednjači kao glavni partner u trgovinskim odnosima.

Analizirajući izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Bosne i Hercegovine u 2023. godini, primjećujemo da je on uglavnom koncentriran na nekoliko kategorija proizvoda. Među najjačim izvoznim proizvodima su, dodaje Vuković, vafli, oblatne i slatki keksi, mlijeko različitih količina mliječne masti, konzervirani proizvodi od mesa kokoši i drugih klaoničkih proizvoda (paštete), vode (uključujući mineralne vode i gazirane vode kao bezalkoholna pića) te bijeli šećer.

Ovi proizvodi su ostvarili značajne iznose u izvozu, kako u zemlje regije (Srbija, Hrvatska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija i Kosovo), tako i u Republiku Hrvatsku. Ovi podaci ukazuju na važnost određenih kategorija proizvoda u vanjskotrgovinskom prometu Bosne i Hercegovine, kao i na preferencije potrošača u regiji.

Kada je riječ o izvozu u Republiku Hrvatsku, posebnu važnost imaju vafli, oblatne i slatki keksi, vode (uključujući mineralne vode i gazirane vode kao bezalkoholna pića), sir tvrdi punomasni, pileći fileti svježi te jestivo ulje suncokreta.

STRATEŠKA VAŽNOST
Bosanskohercegovački prehrambeni proizvodi stekli su značajnu popularnost na tržištu Republike Hrvatske, ostvarujući zapažen izvozni rezultat, a da Hrvati vole proizvode iz ove bliske susjedne zemlje jasno naglašava i Maja Mlinarević, voditeljica marketinga tvrtke EuroCompany99. Ona objašnjava kako su hrvatski potrošači odlično prihvatili njihove proizvode te na koncu i redizajn njihovih linija proizvoda koje su lansirali u 2023. godini, kao i novosti poput linije Perfect day Family pack. “Jako nam je drago da smo i u Hrvatskoj prepoznati kao proizvođač visokokvalitetnih orašastih plodova, suhog voća, sjemenki i mahunarki koji nudi kvalitetan i zdrav asortiman, istovremeno kontinuirano prateći trendove i nudeći krajnjem potrošaču asortiman za sve prilike i namjenu”, rekla je Mlinarević.

U proteklim godinama uloženo je mnogo truda u marketing, s naglaskom na prepoznatljivom dizajnu i brendiranju prehrambenih proizvoda

Zadovoljni su prodajom na hrvatskom tržištu u 2023. godini, a rast prodaje, nadovezuje se sugovornica, premašio je sve njihove projekcije te dodaje da je to rezultat sjajnog rada njihova tima u Hrvatskoj, kao i regionalne ekipe u Ljubuškom. Očekuju da će se taj rast nastaviti i u 2024., kada planiraju i proširiti ponudu proizvoda te dodatno ojačati svoju poziciju na hrvatskom tržištu. “Hrvatsko tržište je od strateške važnosti za našu tvrtku. Jako smo zadovoljni dosadašnjim rezultatima i optimistični u vezi s budućnošću. Nastavit ćemo se truditi da hrvatskim potrošačima ponudimo kvalitetne proizvode i usluge po konkurentnim cijenama. U 2024. godini obilježavamo i četvrt stoljeća izvrsnosti i poslovnog uspjeha, što nas stavlja i u regiji za jednu od vodećih tvrtki. Za ovih 25 godina poslovanja koristimo priliku da se zahvalimo svim našim partnerima i zaposlenicima koji su doprinijeli našem dugogodišnjem uspjehu”, istaknula je Mlinarević.

Prema navodima iz Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine, koja je jedna od dva glavna entiteta Bosne i Hercegovine, komparativna prednost bosanskohercegovačkih proizvoda leži u njihovoj sigurnosti i kvaliteti, koja je temeljena na strogoj sljedivosti tehnoloških procesa temeljenih na konceptu “od njive do trpeze”. Transparentno praćenje svake faze proizvodnje i lanca opskrbe ključno je za osiguranje kvalitete proizvoda, što je imperativ za sve zahtjevnije potrošače koji žele jamstvo da kupuju visokokvalitetne proizvode. Bosanskohercegovačka prehrambena industrija već je dugo posvećena standardizaciji tehnoloških procesa kako bi osigurala da njeni proizvodi zadovoljavaju europske i svjetske standarde kvalitete. Ovaj napor omogućio je plasman proizvoda na zahtjevno tržište Republike Hrvatske i Europske unije, navode iz Komore.

ULAGANJE U MARKETING
Uz to, Komora Federacije Bosne i Hercegovine ističe da je u proteklim godinama uloženo mnogo truda u marketing, s naglaskom na prepoznatljivom dizajnu i brendiranju prehrambenih proizvoda. Poseban naglasak stavljen je na izvornost domaćih proizvoda, ističući njihovu autohtonost i geografsko porijeklo. Ovo se posebno odnosi na domaće vode, vina, sireve i mesne prerađevine, koje su osvojile srca zahtjevnih potrošača u Republici Hrvatskoj. U nastojanju da osnaži izvoz i afirmira bosanskohercegovačke proizvode, Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine aktivno podržava sudjelovanje domaćih poduzetnika na međunarodnim sajmovima. Kroz tradicionalnu prisutnost na događanjima poput Jesenskog međunarodnog sajma u Bjelovaru, sajma Viroexpo u Virovitici te Zagorskog gospodarskog zbora u Krapini, bosanskohercegovački poduzetnici imaju priliku predstaviti svoje proizvode i usluge te uspostaviti korisne kontakte.

Ovi sajmovi nisu samo mjesta poslovnih susreta, već i centri gdje se susreću stručnjaci iz različitih sektora, lokalne i regionalne institucije te mediji, što pruža izvrsnu priliku za promociju. Međunarodni sajam u Bjelovaru, kao vodeći sajam u Republici Hrvatskoj, posebno je značajan za bosanskohercegovačke poduzetnike, privlačeći pažnju kako hrvatskih kolega, tako i međunarodnih poslovnih partnera.

Nastup bosanskohercegovačkih izlagača na ovim sajmovima ne samo da je privukao pažnju lokalnih i regionalnih poslovnih krugova, već je i pružio jedinstvenu priliku za predstavljanje bogatstva domaće ponude. Ovaj događaj posebno je istaknuo potencijale bosanskohercegovačke prehrambene industrije, otvarajući vrata za prodor na tržište Republike Hrvatske te pružajući platformu za promociju turističkih atrakcija Bosne i Hercegovine diljem Europske unije.

Uz napore u jačanju izvoza, Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine provodi projekt vizualnog označavanja kvalitetnih domaćih proizvoda. Kroz dodjelu znakova “BH kvaliteta” i “Izvorno domaće”, bosanskohercegovačkim proizvodima se pruža dodatna vrijednost na tržištu, istovremeno potičući konkurentnost domaćih tvrtki. Organizirano Vijeće za vizualno označavanje i tehničke komisije unutar Komore brinu se o provedbi projekta, osiguravajući da dobivanjem ovih znakova tvrtke postanu prepoznatljive ne samo u domaćem, već i na inozemnom tržištu.

JAČANJE POZICIJE
U 2023. godini, Republika Srpska, kao jedan od službenih entiteta Bosne i Hercegovine, nastavila je jačati svoju poziciju kao značajan trgovinski partner Republike Hrvatske, ostvarujući obujam izvoza u vrijednosti od 793,5 milijuna KM, odnosno 405,61 milijuna eura, dok je uvoz istodobno iznosio 406,3 milijuna KM, odnosno 207,82 milijuna eura, što svjedoči o snažnim ekonomskim vezama.

Analiza podataka za 2023. godinu otkriva da su prema tarifnim oznakama top 3 proizvoda koji su dominirali izvozom iz Republike Srpske u Hrvatsku bili kruh, peciva, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi, zatim jogurt, mlaćenica, kiselo mlijeko i pavlaka, kefir i ostalo fermentirano ili zakiseljeno mlijeko i pavlaka, aromatizirani ili s dodatnim voćem, orašastim plodovima ili kakaom te pšenica i suražice. S druge strane, među najzastupljenijim proizvodima uvezenim iz Hrvatske u Republiku Srpsku bili su čokolada i ostali prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao te preparati koji se koriste za prehranu životinja.

Osim hrane, Republika Srpska se ističe po svojim proizvodnim i prerađivačkim kapacitetima u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije. Vinarije iz Hercegovine, destilerije voćnih rakija, kao i proizvođači raznih prehrambenih proizvoda, predstavljaju snagu ovog entiteta. Također, značajan broj gospodarskih društava bavi se preradom i proizvodnjom ljekovitog i začinskog bilja, gljiva, te drugih proizvoda koji se plasiraju kako na domaćem, tako i na međunarodnim tržištima.

Najzastupljenije grane u poljoprivredi uključuju ratarstvo, stočarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo, pčelarstvo, ribarstvo, vinogradarstvo i proizvodnju ljekovitog i aromatičnog bilja. U prehrambenoj industriji izdvajaju se mlinsko-pekarska industrija, proizvodnja mesa i mesnih prerađevina, prerada voća, povrća i ljekovitog bilja, proizvodnja mlijeka i mliječnih prerađevina, proizvodnja pčelinjih proizvoda, vinarstvo, konditorska industrija, proizvodnja tjestenina, sokova, mineralne vode, jakih alkoholnih pića i piva.

Komparativna prednost bosanskohercegovačkih proizvoda leži u njihovoj sigurnosti i kvaliteti, koja je temeljena na strogoj sljedivosti tehnoloških procesa

Zahvaljujući raspoloživim resursima, tradiciji u proizvodnji i rastućem broju tvrtki sa sustavima kvalitete, hrana proizvedena u Republici Srpskoj sve se više prodaje na tržištima EU-a, CEFTA-e, Rusije, Turske i drugih zemalja. S obzirom na kontinuirani rast izvoza i sve veću prepoznatljivost proizvoda iz Republike Srpske, očekuje se daljnje jačanje ekonomske suradnje s Hrvatskom i drugim zemljama u regiji. Gospodarska komora Republike Srpske aktivno podržava promociju i nastup gospodarstvenika na međunarodnim sajmovima kako bi se povećao izvoz i unaprijedili gospodarski odnosi s drugim zemljama, uključujući i Hrvatsku.

Bez daljnjega, Bosna i Hercegovina značajan je igrač na regionalnoj, ali i sve češće je zapažena i na gospodarskoj sceni Europske unije. Kroz proaktivne inicijative Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine i Gospodarske komore Republike Srpske prevladavaju se eventualne poteškoće te otvaraju nove prilike za rast. Svojim ulaganjem u marketing, brendiranje i prisustvo na međunarodnim sajmovima, bosanskohercegovački proizvođači hrane i pića ne samo da zadovoljavaju rastuću potražnju, već i postavljaju standarde kvalitete i autentičnosti koja je glavni most prema globalnoj prepoznatljivosti i konkurentnosti.