Definitivno nas očekuje godina u kojoj će se stvoriti novi brendovi pa će tako i njihova komunikacija ići u smjeru novih poruka, promocija i kampanja, što je u svakom slučaju pozitivan trend koji će utjecati na dodatne promjene potrošačkih navika.
Dok budete čitali ovaj tekst, vjerujem da ćete “trljati dlanove” budući da je 2019. bila jedna od najuspješnijih trgovačkih godina. U ovoj godini, čitajući brojne poslovne informacije, pokrenut je val investicijskih procesa, od preuređenja do investiranja u nove tehnologije. Umjetna inteligencija, pametne blagajne, aplikacije i mnoge stvari koje prate razvoj tehnologije pokušavaju se primijeniti u industriji. U zadnjim godinama bili smo svjedoci brojnih kriza i to ponajčešće u sektoru prehrambene industrije pri čemu su se najžešće bitke vodile u kategorijama mesnih proizvoda i prerađevina.
Sve to nameće pitanje o etičnosti nabavnih lanaca te sljedivosti proizvoda. Znaju li danas kupci što jedu i što će konzumirati u 2020. godini? Kriju li se iza novih privlačnih dizajna ambalaže proizvodi i namirnice lošije kvalitete? Svjedoci smo da se sve više mijenjaju prehrambene navike, no je li to zbog potrebe zdravog življenja ili jednostavno zbog praćenja globalnih trendova koji, preko različitih influencera i mega zvijezda, društvenih mreža i ostalih različitih kanala, utječu na prehrambene navike novih generacija? Unatoč međunarodno priznatim stručnjacima, Hrvatska nije država koja kreira trendove u nutricionističkom odnosno prehrambeno-proizvodnom smislu, već ih ona slijedi, ne samo u stvaranju sadržaja, već i u lansiranju brendova.
ŠTO NAS ČEKA U 2020.?
Prodajni trendovi i dalje će ići u smjeru proizvoda koji su povezani sa zdravljem. Usudio bih se reći da je dio kupaca nakon desetogodišnje “mantre” o light proizvodima uspio razumjeti da je u većini slučajeva riječ o marketingu. Trendovi koji će zahvatiti Hrvatsku 2020. godine bit će povezani s lansiranjem proizvoda bez šećera, laktoze i glutena. Takvi su proizvodi već prisutni, ali ne u onom broju koji bi pokrio zahtjeve i potrebe kupaca i tržišta.
Jedan od glavnih zdravstvenih problema koji se veže uz pretilost je dijabetes. Je li se broj dijabetičara povećao zbog ubrzanog stila života ili su se možda spustile vrijednosti šećera u krvi za prepisivanje lijekova odnosno dijagnosticiranje kao preventivu, ne mogu utvrditi, ali samo razmišljam. Iz toga proizilazi zaključak da su se stvorili novi proizvodni potencijali. Određene skupine proizvoda koje danas možemo vidjeti na natpisima bez dodanog šećera, s manje soli, bez pojačivača okusa, postali su standard konkurentnosti. U tom novom standardu to je prilika, ne samo velikim proizvođačima, već i brojnim OPG-ovima, od kojih već danas možete naručiti i kupiti proizvode poput marmelade bez šećera ili drugih zdravih proizvoda, poput kolača od pirovog brašna, sirupa, pašteta, maslina i drugih kvalitetnih proizvoda. Definitivno nas očekuje godina u kojoj će se stvoriti novi brendovi pa će tako i njihova komunikacija ići u smjeru novih poruka, promocija i kampanja, što je u svakom slučaju pozitivan trend koji će utjecati na dodatne promjene potrošačkih navika.
PRILIKE I IZAZOVI ETIČNOG DJELOVANJA
U protekle dvije godine povećala se prodaja voća i povrća, a posebno tropskog voća koje se prije nekoliko godina nije moglo kušati u svakodnevnoj uporabi, što zbog cijene, što zbog neznanja. Kada govorimo o transparentnosti komuniciranja proizvoda i namirnica, najveći izazov za sve potrošače i kupce predstavljaju deklaracije koje govore o proizvodu i sadržaju pakiranja. Većina proizvođača i njihove deklaracije gotovo su optički nedostupne da bi se mogle pravilno pročitati, a nije jasno niti odakle proizvod dolazi.
Svjesni smo da određene namirnice niti proizvodimo niti uzgajamo, nego se jednostavno kod nas ili u susjednim državama one samo prepakiraju ili miješaju te se u ambalaži promoviraju kao domaći proizvodi. Smatram da kupci žele transparentnu komunikaciju, žele znati ili bi trebali znati što konzumiraju i odakle dolaze namirnice.
Zbog potrošačkih navika usmjerenih na zdrav život, kvalitetni proizvodi imaju višu cijenu. Građani razumiju da novi stil života zahtijeva i novu prehranu, ali nisu dovoljno osviješteni o sljedivosti proizvoda. Jedno od globalnih inovativnih rješenja koje nudi rješenje tog izazova dolazi upravo iz Hrvatske.
Riječ je o aplikaciji VeeMee, istoimene startup kompanije. Zato su moja predviđanja da će upravo područje etike postati konkurentna prodajna prednost te će se manifestirati kroz transparentno i etično komuniciranje. Kao što znamo, na tržištu postoji segmentacija kupaca po platežnoj moći, a ne samo po životnim navikama i stilovima.
U sljedećoj godini porast će prodaja proizvoda koji će imati ne samo sljedivost, nego i svoju priču, kao što je to paški sir, slavonski kulen i maslinovo ulje. Unatoč lijepom brandingu i pakiranju kupci moraju biti svjesni da primjerice maslinovo ulje koje košta 25 kuna pod oznakom ekstra djevičansko ne može imati istu kvalitetu kao ono koje košta 80 kuna i više.
Zanima li to uopće prodavače takve robe? Kako će oni djelovati da unatoč cijeni ljudima pruže dodatnu informaciju o kvaliteti koja ima svoju cijenu? Uzrečica “masa kase” još uvijek predstavlja glavnu smjernicu prodaje robe široke potrošnje jer kupci vole kupovati po sniženim cijenama. Preporučio bih da se koristi riječ povoljno i kvalitetno, povoljno i domaće.
Također, bilo bi lijepo vidjeti da kupci mogu iz prve ruke od domaćeg proizvođača saznati priču o njegovom proizvodu, da se s njim mogu upoznati i povoljnije kupiti njegov proizvod. Poznato je da nemamo dovoljan volumen proizvodnje u određenim segmentima kako bismo mogli učiniti široko dostupnima sve namirnice, ali se možda određeni proizvodi mogu naći na određenim tržištima u određenom periodu. Kupovna moć je definitivno narasla pa je pravi trenutak da se kroz praktične priče o domaćim proizvodima prodaju takvi proizvodi i po višim cijenama. Siguran sam da bi građani Dalmacije bili sretni kada bi mogli kupiti domaći kulen i upoznati vlasnike, ali ne na štandovima shopping centara, nego u ozbiljnoj kampanji u samoj trgovini nekog prodavača.
Iako su se hrvatski proizvođači potrudili ujediniti s ciljem zaštite određenih proizvoda s oznakom geografskog podrijetla, nažalost Hrvatska u 14 godina nije niti jednu finu skupinu proizvoda: mlijeka, jaja, sira, vina, mesa, čokolade, brendirala sredstvima Europske unije unutar EU-a ili na trećim tržištima. Postoje različite oznake kvalitete, međutim postavlja se pitanje tko kontrolira te oznake, zanimaju li trgovce uopće te oznake ili trgovci vjeruju svojim dobavljačima i različitim vrstama označavanja bez obzira bili oni kupljeni ili darovani bez istinite metodologije certificiranja. To su sve izazovi etičnog djelovanja prema krajnjim kupcima koji će u konačnici dugoročno utjecati na povjerenje i vjernost kupaca određenom trgovačkom lancu.
TRAŽITE SVOJE KONKURENTSKE PREDNOSTI
Svaki trgovački lanac u svojoj strategiji poslovanja u potrazi je za svojom konkurentskom prednošću ili komunikacijskim pričom u kojoj će biti drugačiji. Vjerujem da svi vi koji ste pročitali ova razmišljanja možete naći konkretne ideje i preporuke koje vam daju odgovor na ključno pitanje: “Kako biti konkurentan?”
Ono što želim naglasiti je online prodaja. Gotovo da ne postoji domaćinstvo u kojem živi obitelj srednjih godina u kojoj nema predstavnika mlađe generacije koji nije upoznat s mogućnostima online kupovine. Online kupovina za sada nije još toliko vezana uz kupnju prehrambenih proizvoda, ali kupnja i takvih proizvoda je u porastu. Iako se radi o kupovini proizvoda koje kupac već poznaje, budući da već ima naviku korištenja, na ovom će području tražiti konkurentske prednosti. Nove generacije koje uglavnom žive “kozmetički” i zanima ih izgled ambalaže svjesni su i žele znati što konzumiraju. Zato će kreiranje priča o proizvodima, kalorijskim vrijednostima te preporukama, imati veliku prednost kod kupnje bez obzira na cijenu. Usudio bih se reći da mlađe generacije kupaca imaju sreću jer u većini slučajeva uživaju u blagodatima uspjeha roditelja ili nasljedstva baka i djedova. Imaju više vremena za sebe te se individualiziraju pogotovo u urbanim sredinama gdje je i platežna moć veća, a samim time spremni su platiti više za proizvode koji imaju oznake kao što su gluten free, sugar free ili neke druge zdrave epitete.
Vrijeme prolazi brže nego ikada, postavljaju se sve veći ciljevi u brojkama pa se nadam i želim vam da postignete sve te ciljeve, ali da pritom ne zaboravite na svoje zaposlenike, njihovo zadovoljstvo te da i njih u vašoj komunikacijskoj strategiji približite kupcima u kontinuiranoj kampanji.
