S potrošnjom piva od oko 85 litara godišnje po stanovniku bježe nam tek izvorni pivski narodi poput Nijemaca, Iraca, Čeha ili susjeda Austrijanaca.
Zbog svog karaktera, a još i više imidža pića bez koga su izlasci, fešte, proslave ili godišnji odmori nezamislivi, s toplijim mu danima potrošnja raste, kulminirajući tijekom turističke sezone. S obzirom da su dani „pivskog zimskog sna“ završili, proizvođači se nadaju dugom toplom ljetu i vjernosti turista da će kompenzirati pad potrošnje koji je obilježio početak godine.
Definiciju kategorije gotovo da ni ne treba spominjati, tek je vrijedno reći da uz lager, pšenična i specijalna piva u kategoriju ubrajamo bezalkoholna piva i ona „ready-to-drink“ miješana pića kojima je baza pivo, dok u piva ne brojimo ostala „ready-to-drink“ pića ni đumbirovo pivo („ginger beer“).
Prema Nielsenovom panelu trgovine i ugostiteljstva (koji ne uključuje cash&carry objekte, sezonske trgovačke i ugostiteljske objekte niti noćne i disko klubove), tijekom posljednjih 12 mjeseci (travanj 2008.-ožujak 2009.) u Hrvatskoj je popijeno 2,5 milijuna hektolitara piva u vrijednosti 4,3 milijarde kuna, od čega 60% otpada na maloprodaju, a 40% na ugostiteljstvo. Što se maloprodaje tiče, još uvijek preko 50% odlazi na manje trgovine (do 100m2), kroz super i hipermarkete 26%, 19% kroz velike trg.mj.robe (101-300m2), kroz benzinske postaje 2%, a i kiosci su pridonijeli s 1% u proteklih 12 mjeseci.
Vodeći proizvođači (s pripadajućim robnim markama) su:
ZAGREBAČKA PIVOVARA (Ožujsko, Beck’s, Stella Artois, Löwenbrau, Tomislav)
KARLOVAČKA PIVOVARA (Karlovačko, Rally, Heineken, Gösser, Golden Brau)
CARSLBERG (Pan, Tuborg Green, Carlsberg, Budweisser, Guinness)
JADRANSKA PIVOVARA/LAŠKO (Laško, Kaltenberg, Union)
BAVARIA/BUZETSKA PIVOVARA (Bavaria, Favorit) i
OSJEČKA PIVOVARA (Osječko, Extrabräu).
Obilježje hrvatskog tržišta je dominacija domaćih brendova, posebice iz tzv. „mainstream“ segmenta koje čine preko 80% ukupnog tržišta, dok piva koja spadaju u perceprirani „premium“ segment (koji uključuje i specijalna piva) čine 10% tržišta. Ostatak tvore tzv. „diskontna“ ili “value“ piva, koja uključuju i privatne robne marke. Ovdje je važno napomenuti da je takva podjela tržišta kreirana s obzirom na prosječne cijene i imidž brenda, pa definicije segmenata variraju od proizvođača do proizvođača, no najvećim dijelom ipak su slični.
Prema tipu pakiranja osnovno obilježje hrvatksog tržišta je „vladavina“ povratnih staklenih boca, kroz koje se u zadnjih 12 mjeseci prodalo ukupno 66% piva, a slijede sve važnije plastične boce sa 16% (u maloprodaji čak 27%). Limenke i neprovratne boce zauzimaju 6%, odnosno 5% tržišta, a ostatak je točeno pivo.
Ono što posebno zanima sve, pivare dakako najviše, jest usporedba potrošnje piva u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na lani. A podaci pokazuju pad potrošnje od 6%, u maloprodaji od čak 13% u odnosu na prvi kvartal 2008. Ipak, više puta se pokazalo da su vremenske prilike ključne za dobru pivarsku sezonu pa će pogledi mnogih biti upereni u nebo, odnosno u vremenske prognoze za predstojeće ljetne dane. Još da nas vjerni Nijemci, Austrijanci, Česi, Mađari i drugi gosti ne iznevjere pa i minus s početka godine neće biti teško dohvatiti…
Ivan Junaković
Group Account Manager
