Siva ekonomija u Hrvatskoj iznosi 13 milijardi eura

Rad na crno i niža stopa prijavljivanja posebice u graditeljstvu, trgovini i turizmu najviše doprinose veličini sive ekonomije u Hrvatskoj

Siva ekonomija u Hrvatskoj iznosi 13 milijardi eura, što čini oko 28 posto ukupnog BDP-a zemlje, istaknuto je na današnjoj prezentaciji kompanije Visa Europe.

Istraživanje o sivoj ekonomiji i njezinoj povezanosti s elektroničkim plaćanjima, uz potporu Visa Europe, provela je poznata globalna konzultantska tvrtka A.T. Kearney i prof.dr. Friedrich Schneider, jedan od vodećih stručnjaka u području sive ekonomije.

“Provedeno istraživanje ukazuje na veličinu sive ekonomije u Hrvatskoj u odnosu na BDP, pa je tako 2008. godine iznosila 29,6 posto, izbijanjem svjetske financijske krize 2009. godine porasla je na 30,1 posto, no od tada bilježi postojani, ali vrlo blagi pad. Tako je 2010. godine siva ekonomija pala na 29,8 posto, godinu kasnije na 29,5 posto, a 2012. na 29 posto. Rad na crno i niža stopa prijavljivanja posebice u graditeljstvu, trgovini i turizmu najviše doprinose veličini sive ekonomije u Hrvatskoj”, istaknula je tijekom izlaganja Gorana Perišić Kranjčec, Country Manager kompanije Visa Europe za Hrvatsku.

Catalin Cretu, subregionalni manager te kartičarske kompanije za Rumunjsku, Hrvatsku i Sloveniju, je pak istaknuo kako je većina aktivnosti u sivoj ekonomiji bazirana na gotovini, koja je zapravo nesiguran i skup instrument plaćanja.

“Reguliranje sive ekonomije lakše je uz smanjenje upotrebe gotovine te provođenja mjera kojima će se banke moći aktivnije uključiti u cijeli proces. Ovo istraživanje pokazuje da je povećanje elektroničkih plaćanja od deset posto tijekom četiri uzastopne godine povezano sa smanjenjem sive ekonomije četiri-šest posto”, rekao je Cretu.

U Europi je siva ekonomija značajna i ima ozbiljne posljedice za europsko gospodarstvo, uključujući izgubljene porezne prihode, nižu produktivnost i u konačnici sporiju stopu rasta.

Graditeljstvo, trgovina robom i uslugama, te ribarstvo zajednički su sektori u kojima gotovo sve zemlje bilježe najveći “prostor” za sivu ekonomiju.

Ukupan volumen sive ekonomije u Europi procjenjuje se na 18,5 posto odnosno nešto više od 2 bilijuna eura. Hrvatska se prema veličini sive ekonomije nalazi u klubu s državama poput Rumunjske, Litve i Letonije.

U istraživanju o sivoj ekonomiji istaknute su konkretne mjere koje ukazuju da postoji jasna korelacija između veličine sive ekonomije i broja elektroničkih plaćanja koji se odvijaju.

Na primjer, u zemljama u kojima se naširoko koristi elektroničko plaćanje, kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo, veličina sive ekonomije znatno je manja nego u zemljama kao što je Bugarska gdje elektronička plaćanja nisu širom prihvaćena.

“Međunarodno iskustvo pokazuje da elektronička plaćanja pomažu u uspješnom smanjenju veličine sive ekonomije. Postoji niz mjera koje se mogu poduzeti, od uvođenja terminala za male trgovce, povrata poreza za korištenje kartica na POS aparatima, obaveznog elektroničkog plaćanja iznad određenih novčanih limita i obveznog korištenje kartica i prihvaćanja u cijelom državnom i javnom sektoru. Potrebna je zajednička akcija javnih institucija, banaka, platnih sustava i trgovaca kako bi se razbio začarani krug novca i te kako bi se učinkovito borili protiv sive ekonomije”, istaknuo je Branko Žibret, glavni partner u A.T. Kearneyu te voditelj za jugoistočnu Europu, Europu, Bliski istok i Afriku.

Prethodni članakOstaviti jabuku na grani ili je ubrati?
Sljedeći članakSociete Generale širi ponudu privatnog bankarstva u Hrvatskoj