Kontinuirano ulažemo u razvoj procesnih tehnologija, u izgradnju objekata, kupovinu strojeva i opreme te u opremanje naših maloprodajnih objekata. Naša iduća investicija je najveća do sada, a odnosi se na proširenje kapaciteta kroz izgradnju i opremanje novih objekata čija je ukupna vrijednost 12-14 milijuna eura, navodi Zlatko Ravlić, direktor Mesne industrije Ravlić
Mogu se pohvaliti da smo jedni od rijetkih poslodavaca koji u ovim kriznim vremenima neprestano otvaraju nova radna mjesta. Trenutno zapošljavamo gotovo 350 radnika te smo u protekle dvije godine broj djelatnika praktički udvostručili, kaže Ravlić.
Možete li nas vratiti malo unatrag, na same početke Mesne industrije Ravlić? Kada ste započeli svoje poslovanje, kako je tekao rani razvoj te koji su prijelomni događaji obilježili tržišni put vaše kompanije?
Drago mi je što mogu reći da smo naše poslovanje započeli prije 55 godina i da ove godine slavimo tu obljetnicu kroz brojne promotivne aktivnosti koje smo organizirali, s naglaskom na nagradnoj igri mesnica RAVLIĆ. Poslovanje smo započeli kao mala krčma, koja se kasnije razvila u restoran, od restorana su potekle mesnice i tako smo, malo po malo, izrasli u mesnu industriju.
Danas smo jedna od najvećih mesnih industrija u Hrvatskoj, a svaka od ranije spomenutih faza je zapravo bila prijelomni trenutak. Vjerujem da bi svaki poduzetnik rekao kako je uistinu teško donijeti odluku da je njegovo poslovanje dovoljno sazrelo za novi razvoj i novi pothvat. A svaka takva odluka u pravilu je zahtjevna i na određen način prijelomna.
Uz proizvodnju mesa, bavite se i maloprodajom. Koliko prodajnih objekata imate te na kojem području Hrvatske ste prisutni svojom maloprodajnom mrežom? Planirate li daljnje širenje?
Mesnice RAVLIĆ su nam jako važne jer nam omogućavaju direktan kontakt s našim kupcima. Upravo zato nastojimo kvalitetu proizvoda i usluga održati na maksimumu. Trenutno imamo 38 mesnica na području od Vukovara do Murskog Središća. Ove godine otvorili smo četiri mesnice u Zagrebu, jednu u Krapini i, prije mjesec dana, još jednu mesnicu u Belišću.
Planovi za širenje maloprodajne mreže postoje. Nadamo se da ćemo uskoro premašiti brojku od 50 maloprodajnih objekata te bih želio spomenuti iduću mesnicu RAVLIĆ koja se uskoro otvara u Donjem Miholjcu.
Koliko ukupno djelatnika radi u vašoj kompaniji u ovom trenutku?
Mogu se pohvaliti da smo jedni od rijetkih poslodavaca koji u ovim kriznim vremenima neprestano otvaraju nova radna mjesta. Trenutno zapošljavamo gotovo 350 radnika koji sudjeluju u svim fazama naše proizvodnje, prodaje, nabave i logistike. Broj zaposlenih smo gotovo udvostručili u posljednje dvije godine.
Koristimo i poticaje za zapošljavanje mladih, tako da trenutno imamo jednu osobu na stručnom osposobljavanju, a mogu reći da nam se i cijeli tim pomladio. To je izuzetno dobro jer mladi donose novu energiju i nove ideje u poduzeće. No, susrećemo se s određenim problemima.
Većina poduzeća koja se bave proizvodnjom mesa i mesnih proizvoda te transportom reći će kako se susreću s jednim konkretnim problemom na tržištu rada. Sve manje mladih se odlučuje upisati strukovne škole i stoga postaje teško naći školovane mesare, a u zadnje vrijeme i vozače. Kvalitetan kadar se često odlučuje potražiti bolje uvjete rada u raznim zemljama EU, zbog čega na tržištu nedostaje i radnika s iskustvom. Općenito nam nedostaje kvalitetnih mesara s iskustvom te odgovornih i iskusnih vozača teretnih vozila.
U posljednjih desetak godina realizirali ste značajne investicije u modernizaciju proizvodnje mesa i mesnih prerađevina, a prema najavama, uskoro biste trebali krenuti u četvrtu fazu modernizacije poduzeća. Na što se odnose nova ulaganja te kada možemo očekivati dovršetak te investicije?
Investicije su bitne, jer ako investicije izostanu, znak je to da poduzeće stagnira i ne razvija se. Kontinuirano ulažemo u razvoj procesnih tehnologija, u izgradnju objekata, kupovinu strojeva i opreme te u opremanje naših maloprodajnih objekata.
Naša iduća investicija je najveća do sada, a odnosi se na proširenje naših kapaciteta kroz izgradnju i opremanje novih objekata. Ukupna vrijednost investicije iznosi 12-14 milijuna eura. Time bismo mogli značajno povećati naše kapacitete proizvodnje polutrajnih i trajnih mesnih proizvoda te ponuditi neke nove proizvode, poboljšati unutarnju logistiku i ubrzati procese.
Projekt planiramo kandidirati na idućem natječaju za dodjelu bespovratnih sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD). Investiciju ćemo započeti čim saznamo ishod odluke Agencije koja odobrava sredstva, a predviđamo da bismo sve radove mogli završiti u roku od dvije godine.
Trenutno se špekulira s datumom objave natječaja, no postaje sve izvjesnije kako bi mogao biti objavljen krajem rujna ili početkom listopada i trajati duže nego prethodni natječaj.
Uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju, mnogi su stručnjaci upozoravali kako će upravo mesna industrija biti snažno pogođena potpunim otvaranjem tržišta za uvozne proizvode. Međutim, čini se kako se domaća mesna industrija dobro nosi s tim izazovom. Koji je vaš pogled na ova kretanja u branši te kako ste se u Ravliću tome prilagodili?
Bojim se da su stručnjaci, koje spominjete, bili u pravu. Ulazak u Europsku uniju mesnoj branši je donio puno izazova s kojima se susrećemo svakodnevno. Mnogo mesnih industrija u Hrvatskoj je nestalo od trenutka ulaska u EU. Neke se nisu mogle prilagoditi, a neke jednostavno nisu bile u stanju nositi se s konkurencijom od koje su ranije bile zaštićene.
Cijene mesnih proizvoda su drastično pale, djelomično zbog akcija koje redovito organiziraju trgovački lanci, a djelomično zbog pada veleprodajnih cijena na europskim burzama, čemu su uzrok sankcije prema Rusiji. Uz visoku cijenu stoke, opstanak mesnih industrija na hrvatskom tržištu postaje gotovo nemoguć.
U najvećim problemima su klaoničari te se možemo samo nadati da će potrošači prepoznati kvalitetu domaćih proizvoda. Borba u mesnoj branši je teška, no kao i u životu, za sve dobre stvari vrijedi se boriti.
Hrvatska se diči svojom tradicijom u mnogim segmentima, a gastronomski gledano zasigurno nismo siromašni. Smatrate li da su domaći tradicionalni proizvodi dovoljno prisutni ili ima još prostora za njihovo bolje brendiranje i snažniju tržišnu prisutnost?
Prostora za dobre i kvalitetne proizvode uvijek ima. Jednom prilikom smo raspravljali o okusima mesnih proizvoda naših europskih susjeda. Teško je tu reći što je bolje; možemo samo reći što nam se više sviđa.
Budući da smo mi locirani u Slavoniji, preferiramo okuse naših tradicionalnih, ljutkastih, pikantnih proizvoda, punih mljevene paprike i ostalih finih začina. Teško je reći bismo li naše slavonske specijalitete mogli ponuditi na stranim tržištima jer ne možemo znati kako bi se drugima svidjeli ti naši specifični okusi. No, hrvatsko tržište je druga priča. Iako kupci traže najbolji omjer cijene i kvalitete, svi koji su probali naše proizvode kažu nam da imaju okus kao domaći koje su donosile njihove bake. U tom smjeru ćemo nastaviti i dalje razvijati naše proizvode.
Na koje tradicionalne proizvode se fokusirate kada je riječ o asortimanu vaše tvrtke te koje sve proizvode i grupe proizvoda nudite na tržištu?
Budući da posjedujemo i klaonicu i preradu mesa, smatram da bi bilo dobro krenuti od svježeg mesa. Proizvodimo sve vrste svježeg mesa: svinjetinu, prasetinu, teletinu, junetinu te janjetinu. Ako mesne proizvode gledamo sa stručne strane, tada razlikujemo mljeveno meso, mesne pripravke, gdje ubrajamo ćevapčiće i pljeskavice, te polutrajne i trajne mesne proizvode.
U grupi polutrajnih i trajnih proizvoda postaje zanimljivo. Tu su razne vrste salama, hrenovki i kobasica za kuhanje i pečenje te slanine, šunke, kulen i domaće kobasice. Ja bih ovdje za nijansu istaknuo moj omiljeni Jeger, za koji osobno smatram kako je proizvod uistinu vrhunske kvalitete. Od trajnih proizvoda preferiram Buđolu, koja ima prekrasan miris i vrlo fin okus.
Kako ste zadovoljni ostvarenim rezultatima poslovanja u 2014. godini te kako ocjenjujete dosadašnji tijek 2015. godine?
Teško je komentirati poslovne rezultate u kriznim razdobljima. U 2014. godini ostvarili smo pozitivan financijski rezultat i s time moramo biti zadovoljni.
Prihode smo neznatno povećali te očekujemo pozitivne rezultate i u 2015. godini.Pojavljuju se prvi pokazatelji koji govore da bi se loša tržišna situacija mogla popraviti i da bi gospodarstvo uskoro moglo izaći iz krize koja nas pritišće već godinama.
S kojim sve trgovačkim lancima surađujete te kako ste zadovoljni tim partnerstvom? Distribuirate li u njihove trgovine više svojih brendiranih trajnih i polutrajnih proizvoda ili svježega mesa?
Ne bih želio navoditi pojedinačno, no surađujemo sa svim većim trgovačkim lancima u Hrvatskoj. Većinom u trgovačke lance plasiramo svježe meso, i naše najuspješnije mesne proizvode, iako s nekima od njih imamo i ugovore za proizvodnju proizvoda pod trgovačkom robnom markom.
Koliko u svojem poslovanju poklanjate pažnju ekološkim aspektima zaštite okoliša?
Zaštita okoliša je u današnje vrijeme važna sastavnica poslovanja svih poduzeća. Moram napomenuti da smo među prvima u branši instalirali postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda. Zaštita vode i tla je jedan od najvećih izazova u mesnoj industriji. Nažalost, kao i u svakoj proizvodnji, u procesu proizvodnje nastaje otpad koji zbrinjavamo na najprihvatljivije načine.
Neke vrste otpada, kao što su papir i plastika, se mogu reciklirati pa ih stoga predajemo tvrtkama za zbrinjavanje otpada koje ih potom recikliraju. Kada je u pitanju animalni otpad, i njega u današnje vrijeme treba promatrati kao sirovinu.
Većina se tog organskog otpada, ako se pravilno sortira, može iskoristiti za proizvodnju hrane za kućne ljubimce, žvakalica za pse ili čak organskih gnojiva.
U kojoj ste mjeri orijentirani na izvoz? Na kojim ste izvoznim tržištima prisutni te imate li u planu otvaranje nekih novih?
Trenutno izvozimo samo juneće i janjeće kože te ne planiramo aktivnije razvijati izvoz sve dok planirana investicija ne bude puštena u rad.
Ove ste godine postali dobitnik međunarodne nagrade “Stvaratelji za stoljeća” za najbolje poduzetnike u jugoistočnoj Europi. Koliko vama osobno, ali i za vašu tvrtku u cijelosti, znače ovakva priznanja na međunarodnoj razini?
Priznanja i nagrade uvijek nam puno znače jer nam daju do znanja da smo ipak stvari odradili kako treba. Nagrada za životno djelo koju sam primio u Dubrovniku od međunarodne komisije je zapravo obilježila cijelu ovu godinu. Imamo velike planove, puno posla koji nas čeka, te je lijepo nekad zastati i pogledati unatrag da utvrdiš koliko daleko si odmaknuo. Kada to učini netko drugi, to je još ljepše, jer znaš da je to na čemu si radio i što stvaraš nešto opipljivo. Jedna ideja pretočena u stvarnost.
