Izgleda da se u doba krize Hrvati ne odriču kave tako lako budući da kategorija pokazuje istu razinu prodaje kao i prošle godine
Kava, taj čaroban napitak bez kojeg većina ljudi ne može započeti dan poznat je više od 3000 godina. Vjeruje se da je kava otkrivena u Abesiniji u istočnoj Africi, na području današnje Etiopije oko 800. godine poslije Krista. U nedostatku dokaza o porijeklu kave, prisutno je više legendi o njenom otkriću.
Jedna od najpoznatijih govori o afričkom pastiru Kaldiu i njegovim veselim kozama. Legenda kaže kako su koze jednom prilikom počele živahno “plesati” nakon što su obrstile obližnji grm. Želeći saznati o čemu se radi Kaldi je ubrao i pojeo nekoliko bobica. Nije trebalo dugo i on se počeo osjećati krepko i poletno kao njegove koze. Pod dojmom novootkrivenog osjećaja Kaldi se sa šakom bobica uputio u selo kako bi od vjerskog starješine saznao o čemu je riječ. Ovaj je glatko porekao njihovu moć, bacivši ih u vatru. Prostorijom se ubrzo proširio neobičan miris. Preostala zrna su pomiješana s vrelom vodom i tako je, legenda kaže, nastala prva šalica kave.
Postoji 73 vrste kavinog drveta, ali se samo dvije vrste kultiviraju. U proizvodnji, izvozu, industrijskoj preradi i masovnoj potrošnji. Najvažnije su Coffea arabica L. i Coffea canephora L., poznatija kao robusta. Iako postoji 200 različitih tipova arabice, komercijalno se uzgaja samo desetak, od 50 tipova robuste komercijalno se koristi samo pet.
Stabilna prodaja
Računa se da u Hrvatskoj više od 80% odraslog stanovništva redovito pije kavu. U zadnjih 12 mjeseci potrošeno je 10,6 milijuna kilograma kave što ukupno iznosi oko 791 milijuna kuna.
Izgleda da se u doba krize Hrvati ne odriču kave tako lako budući da kategorija pokazuje istu razinu prodaje kao i prošle godine. Još uvijek se definitivno najviše konzumira mljevena i kava u zrnu. S čak 79% količinske prodaje taj trend se nastavlja iz godine u godinu. Instant kava je također godinama na stabilnih 5% količinske prodaje, dok ostatak 16% odlazi na mješavine instant kave (kapučina, mješavine 2 u 1, 3 u 1…).
Kava ne pokazuje sezonalnost, te se pojedini segmenti jednako kupuju tijekom čitave godine.
Zanimljivo je promatrati prodaju pojedinog segmenta po regijama. Iako je u svim regijama i dalje najprodavanija tzv. „turska kava“, male razlike se ipak ogledaju u instant mješavinama. Mješavine instant kave se više prodaju u Slavoniji i centralnoj Hrvatskoj te Zagrebu, a manje u Dalmaciji, Istri i Lici.
Ako proučimo prosječnu cijenu po 1 kilogram za instant mješavine po regijama onda se vide značajne oscilacije. U Slavoniji i centralnoj Hrvatskoj prosječna cijena je oko 90 kuna po kilogramu, dok su u ostalim regijama cijene dosta veće i kreću se oko 115 kuna po kilogramu. Iz ovoga je vidljivo da se u Slavoniji i centralnoj Hrvatskoj bolje prodaju jeftinije robne marke.
Tradicionalno tržište
Prodaja po kanalima ne pokazuje neka prevelika iznenađenja. Gotovo podjednako kave se prodaje u svim formatima, možda nešto više u hipermarketima i supermarketima.
Unutar segmenta mljevene kave glavni proizvođači su Franck, Anamarija, Tombia i Droga Kolinska. Unutar segmenta instant kave to su Nestlé, Kraft te privatne marke dok segment mješavina instant kave drže Kraft, Nestlé, Anamarija, Franck, Tombia te privatne marke.
Turska kava drži čak 97% količinske prodaje unutar segmenta mljevene kave (koja sama drži 79% cijele kategorije). Samo 2% odlazi na filter kavu, a tek 1% na ekspreso kavu. Kava bez kofeina drži simboličnih 1% količinske prodaje cijele kategorije.
Iz svih ranije iznesenih podataka može se zaključiti da je Hrvatska još uvijek dosta „tradicionalna“ zemlja što se tiče konzumacije kave i stanje teško da će se promjeniti u bliskoj budućnosti. Najavljena poskupljena također teško da će donijeti znatnije promjene i pokolebati domaće potrošače na odricanje tog napitka u kojem svakodnevno uživaju.
Analizirala:
Tatjana Kovačević, MEMRB
Voditeljica ključnih klijenata
