Situacija na tržištu rada je rješiva, radna snaga postoji na tržištu, no potrebno je ubrzati i ublažiti regulativu i sve procese oko zapošljavanja. Za sezonske poslove sve su više zainteresirani strani radnici, koji posljednjih godina dolaze iz sve udaljenijih zemalja, no ekonomisti smatraju kako je to i dalje kratkoročno rješenje.
Rad generira vrijednost, a dobri i kvalitetni radnici stvaraju dodanu vrijednost. Potraga za svetim gralom u formi rasta poslovanja u proteklim se godinama vratila na sami početak – traže se radnici, nema tko raditi. Možete imati i tržišne uvjete, perspektivnu ideju, siguran plasman, rastuću potražnju, ali ako nemate radnika koji će svojim rukama i svojim znanjem oživotvoriti tu poslovnu ideju, uzalud vam sve. Ovo osobito vrijedi u maloprodaji jer svjedočimo kako mnogi trgovci odustaju od otvaranja novih prodavaonica jer nisu u stanju pronaći radnike. Nedostatak radne snage u raznim je sektorima ublažen zapošljavanjem ljudi iz dalekih azijskih zemalja, ali oni uglavnom rade pozadinske poslove te ih je zbog jezične barijere dosta teško osposobiti za front line poslove s kupcima.
FALI U SVIM SEKTORIMA
Iz Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore navode kako je ranijih godina najveći broj radnika dolazio iz susjednih Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, no danas se ti radnici, zbog boljih uvjeta, okreću zemljama na bogatom sjeveru Europe pa su hrvatski poslodavci započeli zapošljavati radnu snagu iz Bangladeša, Nepala i Indije, a u manjem dijelu i s Filipina. “Posljednji popis stanovništva ukazao je na značajan pad broja stanovnika, a samim time i radno aktivne i radno sposobne populacije. Za vrijeme pandemije, još je povećan trend odlaska domaćih radnika u inozemstvo te se, sukladno tome, ionako nedostatan bazen domaće radne snage dodatno ispraznio”, konstatiraju iz HGK dodajući kako je na ovogodišnjem virtualnom Sajmu poslova u turizmu i sezoni čak 38 turističkih tvrtki prezentiralo ponudu sezonskih poslova, što je gotovo dvostruko više u odnosu na prethodnu godinu.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ističu kako je ove godine na tržištu rada dvostruko više oglasa nego pretpandemijske 2019. te da se najviše traže kuhari, konobari i sobarice. “Turistički sektor je spreman zaposliti 30.000 novih radnika – sezonskih, stalnih, domaćih, stranih, gotovo da nema nikakve razlike. Nikako nam se ne bi smjelo dogoditi prošlogodišnji scenarij kada veliki broj ugostiteljskih objekata nije bio otvoren jer nije imao tko raditi. Situacija je rješiva, radna snaga postoji na tržištu, no potrebno je ubrzati i ublažiti regulativu i sve procese oko zapošljavanja. Za sezonske poslove sve su više zainteresirani strani radnici, koji posljednjih godina dolaze iz sve udaljenijih zemalja: Nepala, Indije i Filipina. Pritom je najveći problem brzina rješavanja njihovih aplikacija, koja u nekim destinacijama može trajati do šest tjedana, što je predugo. Cijelu proceduru treba ubrzati jer zbog dužine trajanja postupka često gubimo radnike”, upozoravaju iz HUP-a. Uz to, dodaju kako bi trebalo studentima omogućiti rad na dulji period, jer sada smiju ostvariti prihode do 15.000 kn, a nakon toga njihovi roditelji gube olakšicu na porez i postavlja se pitanje je li studentu isplativo raditi. “Iznos treba podići na 30.000 kn. Predlaže se i tzv. drugi dohodak, da se ljudima omogući da smiju obavljati i drugi posao te bi i porezi na taj dio dohotka trebali biti povoljniji”, smatraju u HUP-u.
KRATKOROČNO RJEŠENJE
Uvoz radne snage, po mišljenju Gorana Šaravanje, glavnog ekonomista HGK, samo je kratkoročno rješenje problema. Kada je riječ o potrebi da se obrazovanje uskladi s potrebama na tržištu rada on ističe kako tu ne postoje brza rješenja. “Činjenica jest da formalno obrazovanje ima svoje trajanje, a ustrajnost kad je riječ o obrazovanju izrazito je važna. Također, važno je razvijati edukatore i profesore s modernim pristupom prilikom prenošenja znanja i vještina na buduće djelatnike na tržištu rada. Bolja komunikacija između poslodavaca i obrazovnog sektora općenito, na svim razinama, može dovesti do bolje usklađenosti. S druge strane, bilo kakvo smanjenje poreznog opterećenja rada činit će Hrvatsku privlačnijom i za poslodavce i za potencijalne radnike, a što neupitno može dodatno doprinijeti rješavanju ovih i povezanih izazova”, smatra Šaravanja.
U HUP-u smatraju kako su pomaci napravljeni, ali navode i kako se dalje treba intenzivno raditi na usklađenosti obrazovanja s potrebama tržišta rada. Naime, kroz Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) prije nekoliko godina uvedena je nova procedura izrade nastavnih i studijskih programa koji se sada moraju znatno više vezati za potrebe poslodavaca. “Primjena HKO-a kao reformskog instrumenta od velike je važnosti za hrvatsko gospodarstvo budući da je njegov glavni zadatak postizanje veće usmjerenosti obrazovnog sustava prema poslodavcima i stvarnim radnim mjestima odnosno postizanje kvalitetnije povezanosti obrazovanja s tržištem rada, što je jedna od gorućih boljki hrvatskog obrazovnog sustava”, smatraju u HUP-u.
Novim Zakonom o strancima, koji je stupio na snagu u siječnju prošle godine, donekle je pojednostavljeno zapošljavanje stranih radnika. Umjesto kvotnog sustava uveden je sustav testa tržišta rada, a za deficitarna zanimanja, poput radnika u ugostiteljstvu i turizmu, zapošljavanje je gotovo potpuno liberalizirano. Prema podacima iz HZZ-a, do kraja travnja pozitivno je riješeno više od 30.000 zahtjeva za rad stranaca u Hrvatskoj. “U Hrvatskoj udruzi poslodavaca smatramo da postojeći model izdavanja radnih dozvola uređen Zakonom o strancima, zbog brojnih prepreka koje sadrži, ne prati aktualne potrebe gospodarstva za radnom snagom. Prema mišljenju poslodavaca, digitalizacija je trebala biti ranije provedena jer priprema sezone, barem u turizmu, počinje već krajem godine, a sada je već velik dio zahtjeva zapravo podnesen i nalazi se u proceduri”, upozoravaju iz HUP-a.
ŠANSA ZA UČENIKE
Iako je trgovina jedan od najvećih poslodavaca u Hrvatskoj, posljednjih godina velik broj trgovaca suočava se s manjkom radne snage, posebno kad je riječ o prodavačima, mesarima, skladištarima, vozačima, blagajnicima i pekarima, navode iz Sektora za trgovinu HGK te dodaju kako je problem manjka zaposlenih u trgovini sada prisutan tijekom cijele godine, pogotovo za vrijeme turističke sezone u priobalju. Zbog toga su, ističu iz HGK, trgovci pozdravili i liberalizaciju zapošljavanja stranaca koju je donio novi zakonodavni okvir, ali i zapošljavanje studenata i umirovljenika, no upozoravaju kako je manjak zaposlenih i dalje prisutan.
Gordan Škorić, voditelj prodaje i marketinga na portalu danasradim.hr, specijaliziranom za oglašavanje i pronalazak svih vrsta poslova, ističe kako je ove godine primjetan rast potražnje za radnicima. “Ove je godine značajno veći broj poslodavaca koji su se odlučili na zapošljavanje stranih radnika putem agencija. Također, zahvaljujući otvaranju novih trgovačkih i turističkih objekata te pratećem velikom broju oglašenih i dostupnih poslova u odnosu na prethodnu godinu, kandidati otkrivaju da imaju puno pravo biti izbirljivi prema poslodavcima te se za razliku na perioda 2013. – 2018. poslodavci danas moraju prilično prilagoditi kandidatima, što podrazumijeva temeljitu promjenu pristupa i benefita”, naglašava Škorić.
U trgovini i drugim djelatnostima određeni se poslovi mogu povjeriti i učenicima koji mogu raditi putem učeničkog servisa isključivo tijekom učeničkih praznika pa su u ljetnom periodu vrlo zanimljiviji brojnim poslodavcima. Škorić navodi kako, prema istraživanjima portala danasradim.hr, više od polovice učenika ne planira nastaviti školovanje te ovisno o lokaciji i lokalnoj potražnji za radnicima i osobnim afinitetima vrlo brzo pronalaze posao. “Učenici su i ove godine pokazali veliki interes za zapošljavanjem preko portala danasradim.hr, što dovoljno pokazuje njihovu motivaciju i želju za radom. Slobodni su za vrijeme ljetnih praznika pa je stoga bitno da poslodavci na vrijeme iskoriste njihovo slobodno vrijeme za obavljanje povremenih i privremenih poslova odnosno da ne čekaju ‘zadnji trenutak’ za odluku o angažmanu učenika. Nažalost, ovo je nešto čemu smo svjedočili proteklih godina”, upozorava Škorić.
OBUKA NA DLANU
Ivana Jandrić, voditeljica e-learning odjela u LQ, jednoj od vodećih hrvatskih kompanija specijaliziranih za izgradnju vještina, promjenu mind set-a i stvaranje organizacijske kulture, naglašava kako je od ključne važnosti obuka front line zaposlenika. “Treba uzeti u obzir sva ograničenja koja su pred ovakvim zadatkom. Operativno je teško izvući prodavače iz maloprodaje na cjelodnevni trening pa čak i poludnevni jer maloprodaja mora biti otvorena i raditi s punim kapacitetima. Da ne kažem koliko bi financijski bilo neodrživo kada uključimo velik broj dislociranih poslovnica. Kompleksnost ovog problema se pojačava uzimajući dinamičnost retail okruženja. Sve se stalno i brzo mijenja, novi proizvodi, procesi, cijene, fluktuacija ljudi… Kako onda odgovoriti na potrebe brze, ujednačene i učinkovite edukacije? Rješenje je u obuci na aplikaciji koja je dostupna bilo kad, bilo gdje i s bilo kojeg uređaja. Umjesto da se traže dani i sati u danu za obuku, treba predstaviti učenje koje je svakodnevno, ali koje je ne oduzima više od nekoliko minuta. Rekla bih kako je ova promjena prerasla trend te je postala nužnost”, objasnila je Jandrić.
Prema dosadašnjem iskustvu, najveći dio njihovih retail klijenata omogućio je obuku putem osobnih mobitela zaposlenika te ih je velika većina to i prihvatila. “Primjerice u MOL grupi, Tehnomaniji, Optici Anda i Galileo odjeći prodavači prolaze kratke dnevne obuke na svojim mobitelima, primaju bitne obavijesti kompanije, a neke kompanije koriste i gaming elemente te se zaposlenici međusobno natječu i osvajaju nagrade. Sve je to doprinijelo njihovoj privrženosti kompaniji, ali i pomoglo u ostvarenju biznis ciljeva kao što su povećanje prodaje, kraći onboarding ljudi i bolja komunikacija“, kaže Jandrić. Inače, LQ je na tržištu prisutna već 15 godina tijekom kojih su surađivali s velikim brojem organizacija iz svih industrija te su strateški partner i regionalnim retail igračima. Radili su na projektima promjene organizacijske kulture i uspostavi novih standarda upravljanja ljudima u FMCG industriji, a u zadnje tri godine implementirali su e-learning aplikaciju Axonify u nekoliko maloprodajnih lanaca gdje su postigli sjajne rezultate u obuci prodavača. “Potrebe u obuci djelatnika u maloprodaji potpuno su različite od rukovodećeg kadra. Obuka front line zaposlenika treba biti kratka, konkretna i učestala”, zaključuje Ivana Jandrić.
Pronaći radnika te omogućiti njegovo usavršavanje na optimalan način sintagma je koju možemo podvući kao glavnu poruku osvrta na ovu široku temu koja će dominirati gospodarskim životom naše zemlje i u godinama koje dolaze. Poslodavci se trebaju tome prilagoditi i tražiti daljnju institucionalnu podršku kako bi se ova goruća pitanja ipak riješila čime bi se omogućio gospodarski rast svih sektora u kojima postoji deficit radne snage.
A njih je mnogo.
Tržište rada i obrazovanje – Izjave
Atlantic Grupa – Mojca Domiter, izvršna direktorica Ljudskih potencijala i kulture
Generalno primjećujemo da mladima nedostaje praktičnih iskustava, kao i razumijevanje dinamike timskog rada, i svakako podržavamo svaku inicijativu koja ide za tim da se dodatno unaprijedi povezanost obrazovnog sustava i tržišta rada te da se dodatno ponude obrazovni “paketi” koji sadrže veću multidisciplinarnost (npr. ekonomija i psihologija; marketing i matematika itd.), umjesto dominantne silosne opredijeljenosti klasičnih studija.
U Atlanticu sustavno nastojimo povećati prilike za zapošljavanje mladih ljudi kroz suradnje s fakultetima i školama, te programe praksi i stipendiranja, s jedne strane predstavljajući se kao poslodavac obrazovnim institucijama, a s druge nudeći mladim ljudima prilike da usvojeno teorijsko znanje primijene kroz različite kompanijske prakse. Često su naši zaposlenici gostujući predavači, pa ne sumnjamo kako i naš input u nekoj mjeri utječe na obrazovni sadržaj, kroz usmjeravanje koje to kompetencije i kvalitete tržište danas zahtijeva. Posvećujemo veliku pažnju razvoju svojih ljudi i cijele organizacije, a posljedično je i funkcija Ljudskih potencijala i kulture uključena u sve aspekte poslovanja i visoko razvijena. Na to ukazuju brojne nagrade za najbolje prakse, certifikacije za razvijenost procesa, kao i istraživanja o zadovoljstvu zaposlenika.
BAT – Veronika Blažev Dimitrijević, HR Business Partner Hrvatska, BiH i Slovenija
Već dugi niz godina uspješno surađujemo s obrazovnim institucijama na cijelom nizu projekata – od inicijativa tipa career days, speed dating poslodavaca/studenata, preko različitih oblika pripravništva i studentskih praksi, organizacija posjeta tvornici te oglašavanja slobodnih radnih mjesta za alumnije do nekih naših inicijativa na koje su obrazovne institucije spremno reagirale. Primjer jedne takve inicijative je Battle of Minds, globalno case study natjecanje u kojem studenti na temelju svoje reakcije na izazov mogu osvojiti pripravništvo u BAT-u, putovanje u London i upoznavanje s BAT-ovim senior managerima.
Recentniji primjer je naš mentorski program za studente pod nazivom “Meet Your Mentor”, pomoću kojeg studente povezujemo sa senior menadžerima u BAT-u kako bismo im pružili podršku u karijernom usmjerenju i prvom razgovoru za posao. BAT je globalna kompanija s usklađenim HR procesima na svim našim tržištima – jako puno pažnje pridajemo upravljanju ljudskim potencijalima i to je vidljivo iz činjenica da smo jedna od 11 globalnih tvrtki koje su dobile certifikat Global Top Employer u 2022. godini i to već petu godinu zaredom.
dm – Ana Fostač-Krilčić, prokuristica i voditeljica resora Ljudskih resursa
U proteklih nekoliko godina napravljeni su iskoraci u povezivanju obrazovnog sustava i tržišta rada, posebno u području aktivnog uključivanja tvrtki i prepoznavanja uloge poslodavaca u unapređenju strukovnog obrazovanja. Istaknula bih projekt “Nastavnici u poduzeća” u koji smo se uključili i ove godine. Nastavnicima trgovačkih škola omogućili smo uvid u stvarne kompetencije koje se traže od učenika, što im omogućuje da učenike pripreme za ulazak na tržište rada na temelju stvarnih potreba poslodavaca. Aktivno radimo i na promociji zanimanja farmaceutskih tehničara te surađujemo sa srednjim školama iz Zagreba i Rijeke koje nude srednjoškolsko obrazovanje za to zanimanje, kao i s obrazovnim institucijama poput Učilišta Studium te Zdravstvenog Učilišta Medical.
U suradnji s HZZ-om i Ustanovom za obrazovanje odraslih – Callidus postavili smo nove standarde zanimanja drogerista. Znanja proizašla iz tog projekta dio su dm akademije u kojoj djelatnici dm-a stječu znanja usklađena s trendovima drogerijskog tržišta i kozmetičke industrije. U sklopu naše strategije koja u središtu ima čovjeka i njegove potrebe u dm-u stalno radimo na poboljšanju radnih uvjeta, razvoju novih pogodnosti za djelatnike i na prepoznavanju i praćenju njihovih potreba.
Fortenova grupa
Fortenova grupa i njezine operativne kompanije podržavaju i razvijaju dugoročne suradnje s obrazovnim institucijama te aktivno sudjeluju u brojnim aktivnostima koje su usmjerene na prezentaciju karijernih mogućnosti u kompanijama Grupe mladima, studentima i učenicima. Uz to, kompanije Fortenova grupe surađuju s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i srednjim školama u sklopu modela dualnog obrazovanja te nude učenicima redovnu učeničku praksu.
Konzum je dugogodišnji partner katedri za trgovinu na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Ujedno su stručnjaci iz kompanija Fortenova grupe povremeni gostujući predavači u sklopu raznih kolegija na fakultetima. Između ostalog, Fortenova grupa surađuje sa Zakladom Znanje na djelu, kroz program Karijeroteka u kojem se kroz niz online razgovora s ljudima iz različitih profesija mladima nudi uvid u svijet rada. PIK Vrbovec intenzivno surađuje sa Srednjom školom Vrbovec za zanimanja: mesar, kuhar, električar, mehaničar i druga strukovna zanimanja na način da se osigurava praksa za pojedino zanimanje, dok Belje na sličan način njeguje suradnju sa srednjim školama na području Slavonije i Baranje za zanimanje veterinarski tehničar.
JTI Adriatic – Milena Rajić, direktorica za zaposlenike i korporativnu kulturu
Od ključne je važnosti da se obrazovni sustav i tržište rada uzajamno osluškuju u smislu ponude i potražnje profila koji su trenutno potrebni kompanijama, kao i onih koji će im tek biti potrebni. Vrlo je bitna obrazovna struktura potencijalnih zaposlenika. Primjerice, i danas vlada određena stigma u dijelu strukovnog obrazovanja, a činjenica jest da vrhunski kuhari danas zarađuju više od primjerice sveučilišnih profesora. S druge strane, postoje određena zanimanja kao što su matematičari, strojari te stručnjaci računarstva kojih manjka već godinama.
Gledano dugoročno, Hrvatskoj će biti potrebni kadrovi iz tzv. bijelih i zelenih poslova te posebice u poslovima vezanim uz okoliš, energetsku učinkovitost i hvatanje u koštac s klimatskim promjenama. Kao kompanija koja je sada već deveti put postala nositelj certifikata Poslodavac Partner te, po prvi put u Hrvatskoj, nositelj certifikata Top Employer 2022, ponosni smo na činjenicu da njegujemo partnerski pristup prema zaposlenicima i osluškujemo njihove potrebe. Pored razvoja, veliki naglasak stavljamo i na uravnoteženost poslovnog i privatnog života, jer vjerujemo da osobni potencijal može najviše doći do izražaja kada su zaposlenici zadovoljni svojim radnim okruženjem i stabilnošću.
Kaufland Hrvatska – Dunja Firšt, Direktorica Sektora ljudskih resursa
Kaufland već dugi niz godina surađuje s brojnim fakultetima na području Hrvatske kroz organizaciju gostovanja i predavanja kako bi bolje upoznao interese studenata i tako za njih stvorio optimalne mogućnosti za zapošljavanje. Želja nam je identificirati mlade talente koji su zainteresirani za razvoj karijere u trgovini i pružiti im okolinu u kojoj će se i osobno i profesionalno moći razviti. Kaufland ima puno odličnih trgovačkih praksi i stručnog znanja o najmodernijim procesima u trgovini koje može ponuditi mladima prilikom njihova uhodavanja u svijet maloprodaje. Smatramo da su ovakve inicijative potrebne kako za poslodavce, tako i za potencijalne zaposlenike.
Kaufland je aktivan i na području srednjoškolskog obrazovanja pa tako sudjelujemo u projektu dualnog obrazovanja koji koordinira Njemačka industrijska i trgovačka komora i zalaže se da se u hrvatsko školstvo uvede nov način obrazovanja koji je više povezan sa stručnom praksom. Učenici koji se obrazuju za zanimanje prodavača imaju mogućnost obavljati praksu u poslovnicama Kauflanda te time dobiti kvalitetno znanje i praksu, a po završenom školovanju i zaposlenje. Dodatno smo sklopili suradnju sa Sveučilištem Sjever kako bi se u srednjoj školi Jastrebarsko pokrenuo obrazovni program Tehničar za logistiku i špediciju.
Philip Morris Zagreb – Marin Mlinarić, direktor odjela ljudskih potencijala i organizacijske kulture
Obrazovni sustav sve se više povezuje s tržištem rada, što je vidljivo iz raznih inicijativa koje dolaze kako iz samog sustava, tako i od strane studenata. Kroz dugogodišnji rad s fakultetima i sa studentima, prepoznali smo njihovu potrebu za stjecanjem praktičnih, funkcijskih znanja koja će im olakšati daljnji razvoj karijere. Upravo zato veliku pažnju posvećujemo podupiranju fakultetskih i studentskih inicijativa, koje nam ujedno daju uvid u izvrsnost i proaktivnost naših studenata. Dobitnik smo Zlatnog indeksa, što je pokazatelj da su studenti prepoznali naša nastojanja kao vrijedan doprinos njihovoj zajednici, a na što smo iznimno ponosni.
Obrazovni sustav napredovao je u pogledu povezivanja s tržištem rada, no i dalje postoji prostor za napredak, za koji vjerujemo da će se nastaviti kontinuiranom suradnjom fakulteta, ali i otvorenosti poslodavaca prema takvim inicijativama, što nije uvijek uobičajeno. Vrlo smo ponosni na to što smo već dugi niz godina nositelj Certifikata Poslodavca Partnera, čime je prepoznata naša predanost i kvaliteta upravljanja ljudskim potencijalima, te certifikata “Equal Salary” kontinuirano od 2018. godine, a čime se potvrđuje da su naši zaposlenici isto plaćeni te imaju iste prilike za razvoj bez obzira na spol.
Zagrebačka pivovara – Jadranka Sakoman, direktorica ljudskih resursa
Naš obrazovni sustav gradi sjajne talente, a na nama poslodavcima je da damo svoj doprinos i omogućimo mladima stjecanje praktičnog iskustva. U Zagrebačkoj pivovari veliku pažnju usmjeravamo upravo na prakse, stručna usavršavanja i pripravništva. Tako već 15 godina organiziramo pripravničke programe namijenjene studentima završnih godina, apsolventima i nedavnim diplomantima. Tijekom 2021. godine zaposlili smo troje novih pripravnika unutar komercijalnog i sektora proizvodnih i logističkih operacija, a nakon jednogodišnjeg programa nudi im se nastavak karijere unutar pivovare.
U ovoj godini planiramo pokrenuti još dva pripravnička programa kroz koje će mladi imati priliku učiti, nadograditi teorijsko i steći praktično iskustvo te razvijati svoju karijeru. U okviru pripravničkih programa, suradnju smo ostvarili s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu i Osijeku, Fakultetom elektrotehnike i računarstva i Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Fakultetom elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku, Sveučilištem Sjever u Varaždinu te Tehničkim fakultetom u Rijeci. Osim toga, i u ostalim odjelima nudimo redovite studentske prakse pa tako surađujemo i s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom ili npr. Fakultetom strojarstva i brodogradnje.
