Više od 4000 naselja u Hrvatskoj nema ni jednu trgovinu, a opstojnost ruralnih područja, prije svega otoka, vezana je uz obrtničke trgovine, kažu u Cehu trgovaca
Najviše nas muči udjel sive ekonomije u Hrvatskoj koji iznosi 29 posto jer se time izravno izbija novac iz državne blagajne, rekla je zamjenica ministra gospodarstva Tamara Obradović Mazal u četvrtak na 4. međunarodnom skupu o trgovini, organiziranom na Zagrebačkom velesajmu.
Napomenula je kako je zbog pokušaja zaštite malih trgovaca hrvatska država dvaput bila pred Ustavnim sudom, a takve prakse, kako joj se čini, nije bilo u susjednim državama.
Prema njezinim riječima, država daje pravni okvir, a ne okove za razvoj trgovačke djelatnosti. Dakle, udruživanje ili internetska trgovina mogu biti izlaz za trgovačku djelatnost na otvorenom tržištu.
Obradović Mazal je kazala da lanjske izmjene zakonskog okvira za trgovinu nisu uvele neke velike novine. One i nisu moguće jer bi se radilo o ograničavanju slobode kretanja roba i usluga, odnosno uvođenju planske ekonomije. No, omogućena je ušteda novca i vremena ako novi zakupac ulazi u prostor koji je već prije bio trgovački.
Ona se uzda u povjerenje domaćih potrošača prema domaćim robnim markama, tj. hrvatskim brendovima.
Predsjednik Ceha trgovaca HOK-a Boris Vukelić upozorio je da su u dvije krizne godine u Hrvatskoj zatvorena 992 trgovačka obrta i bez posla je ostalo 4212 trgovaca. Sad imamo 14.000 malih trgovaca u čijim radnjama u prosjeku radi dvoje radnika, a još prije pet godina bilo ih je 20.000.
Naglasio je i da su države u našem okruženju pokušale naći svoj put u trgovini, svaka na svoj način, ali s različitim uspjehom. Dodao je da je u Sloveniji maloprodajni sektor konsolidiran, jer pet najvećih trgovačkih lanaca drži 80 posto tržišta. No, iako Slovenija nije štitila malu trgovinu, štitila je domaću trgovinu, što se najbolje vidi po udjelu Mercatora koji ima tisuću prodajnih mjesta samo u matičnoj zemlji.
S druge strane, Srbija je bezuspješno pokušala zaštititi domaću trgovinu, a najveći tamošnji trgovački lanac Delta završio je u belgijskim rukama za milijardu eura, kojem treba dodati i 300 milijuna eura Deltina duga.
Prema Vukelićevim riječima, Hrvatska je i po kvadraturi trgovačkog prostora u odnosu na broj stanovnika nadmašila prosjek EU-a. No, otvaranje trgovina bez mjere dovelo je i do neplaćanja radnika, ali i obveza prema državi i dobavljačima.
Predložio je uvođenje koncesija za trgovine, kao što je to slučaj s taksistima, ali na njegov prijedlog državna regulativa ne gleda baš blagonaklono. Rješenje za nagomilane probleme u domaćoj trgovini Vukelić vidi u okretanju ka domaćoj proizvodnji i povećanom izvozu.
Iz Ceha trgovaca HOK-a poručuju kako više od 4000 naselja u Hrvatskoj nema ni jednu trgovinu.
Dinko Crkvenac iz Konzuma najavio je da se najveći domaći trgovački maloprodajni lanac, nakon završene faze preuzimanja, okrenuo ulaganju u Velpro. U posljednje dvije godine uložio je milijardu kuna u logističku infrastrukturu.
Konzum će, kaže Crkvenac, nakon otvaranja logističkih centara širiti taj segment poslovanja i na otoke. Više od 50 posto dobiti Konzum ostvari u dva ljetna turistička mjeseca, pa je taj iskorak sasvim logičan.
Kako bi stao na kraj povećanim troškovima opskrbe otoka, Konzum se sinergijski povezao s drugim trgovcima, ali i osnovao poseban matematički tim za smanjenje logističkih troškova i poboljšanje prodaje.
Predstavnik zagrebačkog Ekonomskog fakulteta upozorio je da treba paziti na posljedice poduzetih mjera u trgovini. U Hrvatskoj su mali trgovci snaga jer ih ima puno.
No, uz povezivanje s Velprom, ima i alternativnih rješenja, drže stručnjaci. Srbija je, na primjer, nakon propasti 875 malih trgovina i gubitka 3430 radnih mjesta na šest mjeseci ograničila maržu na brašno, ulje, mlijeko, meso, ribu i jogurt na najviše 10 posto. To znači da ti proizvodi ne mogu poskupjeti više od 10 posto. (Vjesnik)
