Trebaju nam mnogo veća ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D), a jedan od najvažnijih uvjeta za to je dobro postavljen i razvijen inovacijski sustav koji će omogućiti da se pametne ideje pretvore u komercijalni uspjeh. To su, između ostalih, zaključci druge Stručne konferencije o istraživanju i razvoju u hrvatskoj ICT industriji koju je Hrvatska gospodarska komora organizirala u suradnji sa zagrebačkim Fakultetom elektrotehnike i računarstva.
“U Hrvatskoj je u 2018. na R&D utrošeno 3,2 milijarde kuna, 4,3 posto više u odnosu na godinu prije. Udio ulaganja u R&D u ukupnom BDP-u nam iznosi 0,86 posto, što je pomak od tek 0,01 posto u usporedbi s 2017. Po tome smo na začelju EU, gdje takva ulaganja konstantno rastu. U deset godina Unija je investicije u R&D povećala za šestinu, a kod nas je taj rast tek oko 9 posto”, istaknuo je Gojko Jelavić iz Sektora za industriju HGK, dodavši kako je hrvatska IT industrija sektor koji u budućnosti ima šansu pokrenuti veće društvene i gospodarske promjene.
Docent na Zavodu za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave FER-a, Stjepan Groš, je naglasio kako je cilj Konferencije razmjena iskustva o istraživanju i razvoju. “U tom smislu nismo nešto napredni, zapadne države rade na tome sustavno, a mi ne možemo očekivati da ćemo se promijeniti preko noći. Sustav se mora graditi godinama i treba nam mnogo malih pomaka kako bismo došli do cilja. Ne smijemo upasti u zamku velikih očekivanja pa na prvim zaprekama dići ruke od posla koji je pred nama”, upozorio je Groš.
Diana Krčmar iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta je poručila kako svi dionici u sustavu moraju sinergijski djelovati. “Naš je cilj kroz razne aktivnosti dodatno potaknuti poslovni sektor i istraživačku zajednicu da stvorimo učinkovit inovacijski sustav koji će nam omogućiti snažniji gospodarski razvoj i povećanje konkurentnosti”, rekla je Krčmar.
“Digitalna transformacija mijenja globalni poslovni krajolik, a to otvara brojne prilike za napredak biznisa uz pomoć novih, pametnih tehnologija. Umjetna inteligencija, strojno učenje, automatizacija, sve su to alati kojima možete napraviti veliki iskorak u svom poslovanju u vrlo kratkom vremenu”, kazao je Volkmar Lotz, šef SAP-ovog odjela za istraživanje sigurnosti proizvoda. Naglasio je kako su suradnja na svim razinama tvrtke, prihvaćanje neuspjeha i suradnja s drugim partnerima na tržištu ključni aspekti svake dobre strategije koja na kraju omogućuje da se inovativni koncepti realiziraju na tržištu.
Matko Barišić, R&D menadžer u ABB-u Norveška, putem video linka prisutnima je prezentirao upravljanje istraživanjem i razvojem kao generatorom profita i dugoročnog tržišnog položaja. “Upravljanje je samo jedan dio procesa razvoja R&D-a, a ključni pokazatelji uspjeha menadžmenta su kvalitetno upravljanje troškova, realizacija projekata u zadanom roku kao i doprinos projekta poslovanju tvrtke. R&D je skup i složen proces, sklon neuspjehu i zato je vrlo važno uskladiti strategiju s očekivanjima vlasnika. R&D menadžer mora biti računovodstveno pismen, mora razumjeti poslovne procese kompanije, imati izravno iskustvo s istraživačkim radom i biti omogućen od strane organizacije, da mu tvrtka drži leđa. Svaka faza vođenja R&D-a završava tzv. vratima – odnosno trenutkom poslovne odluke o nastavku projekta. Nekad je projekt isplativije prekinuti ili ‘parkirati’, nego gurati do kraja. Morate definirati procese pa tek onda alate kojima ćete ih realizirati”, zaključio je Barišić.
