Potrošnja povrća u sezoni pala je 30 posto u odnosu na prošlu godinu, i to i nakon što se slegla medijska prašina zbog E. coli, tvrde iz Zajednice udruga hrvatskih povrćara (ZUHP)
Razlog tome je što domaći proizvođači teško konkuriraju povrću iz EU koje je znatno jeftinije zbog toga što je Bruxelles podupro svoje proizvođače s 227 milijuna eura.
Država trenutačno je ‘jača’ za milijun ljudi, a neudruženi hrvatski proizvođači, koji ne proizvedu ni 50 posto hrvatskih potreba, ne mogu ih prodati, dok posrednici i trgovci kuhinje restorana, kaže Zlatko Zagorec predsjednik ZUHP-e za Večernji list, zatrpavaju uvozom i pravdaju se kako im domaći proizvođači ne mogu ispostaviti potrebne račune i nisu u sustavu PDV-a što, tvrdi Zagorec, nije istina.
Mnogi domaći proizvođači zbog toga su prisiljeni svoje voće i povrće umjesto na tržnicu odvesti na deponij.
Stručnjak za poljoprivredu Stipan Bilić kaže kako je moguće grubo procijeniti da hoteli i restorani turistima u Hrvatskoj prodaju velike količine uvozne hrane u vrijednosti 500-600 milijuna kuna te domaće u vrijednosti 600-700 milijuna kuna.
No, zasad nitko u Hrvatskoj nije pokušao organizirano poticati veću potrošnju domaće hrane u turizmu niti je zaživjela poveznica ‘zelene’ i ‘plave’ brazde, tako da, unatoč (ne)obrađenim površinama, kojih nam ne manjka, te povoljnoj klimi i dalje uvozimo više od 50 posto voća i povrća. (Večernji list)
