U našim krajevima, ali i širom Europe i svijeta, za Uskrs se farbaju jaja, pale kresovi te pripremaju brojne delicije koje uključuju neizostavnu šunku i razne vrste peciva i kolača. Da našim potrošačima ništa ne uzmanjka pobrinuli su se domaći trgovci i proizvođači.
Iako je za kršćane Uskrs najveći i najvažniji blagdan budući da slavi uskrsnuće Isusa Krista kao jedan od temelja vjere, opća ga javnost manje percipira jer nije popraćen ornamentima i darivanjem koji uobičajeno idu uz Božić. Uskrs se, barem naizgled, slavi skromnije, ali je duhovno još uzvišeniji i predstavlja sjajnu priliku za okupljanje obitelji i prijatelja za bogatim blagdanskim stolom prepunim tradicionalnih delicija.
Iako proslavu Uskrsa ne prate lampice i ukrašeni izlozi, njena je tradicija ipak duga i bogata. Kako je zabilježio Milovan Gavazzi, jedan od najznačajnijih hrvatskih etnologa 20. stoljeća, slavlje kraja zime kao simbola oskudice te buđenje proljeća, a ujedno i Uskrsa počinje u nedjelju prije blagdana odnosno na Cvjetnicu koja se smatra i početkom Velikog tjedna. “Na samu Cvjetnu nedjelju (koju narod zove još i Cvitnica ili Uljičnica u Istri po maslini odnosno uljiki) vidi se u narodnim običajima još najočitije proljetni karakter ovoga doba. Tako se primjerice u nekim dijelovima Slavonije običavalo kititi bunar proljetnim cvijećem”, piše Gavazzi te dodaje kako je uloga cvijeća bila da donese svježu i poletnu proljetnu snagu.
Različite grančice nose se u nedjelju i na blagoslov u crkvu, a iz krajeve uz more običaj nošenja maslinove grančice proširio se i na kontinent. Kao i u još nekim zemljama Sredozemlja, blagoslivljaju se i grančice palme. Zabilježen je i na Veliku srijedu, četvrtak ili petak običaj udaranja šibama po klupama u crkvi dok se ne slome. “U određene dane Velikoga tjedna, naročito na Veliki četvrtak i petak, pada i jedna od najznačajnijih uskršnjih tradicija – farbanje jaja. Da to mora biti vrlo star običaj mogu posvjedočiti i nalazi obojenih lupina jaja u nekim otkopanim starim germanskim grobovima kao i jaja izrađena od gline sa šarama izvedenim u urezima koja su otkopana u starim skandinavskim i slavenskim grobovima. Šarena se jaja nekih slavenskih naroda podudaraju i u tehnici ukrasa i u ornamentici na osnovu čega se može s dosta opravdanja držati da im je porijeklo zajedničko, još negdje iz doba praslavenske zajednice”, navodi Gavazzi. Dodaje kako se šarena jaja iz hrvatskih područja tehnikom i ornamentalnih motiva podudaraju s ukrajinskim i poljskim.
Osim farbanja uskršnjih jaja (naziva ih se još i pisanica, pisanci, šarena jaja), ovaj etnolog spominje kako je i u nas i u cijeloj Europi uobičajeno darivanje jajima, a jednako je rašireno i tucanje jednostavno obojenim ili neobojenim jajima u kojem pobjeđuje onaj koji probije protivničko jaje držano u šaci. Slično je i gađanje jaja novcem ili kotrljanje jaja niz kosinu koje se prakticira u mnogim europskim zemljama.
USKRŠNJE VATRE I BLAGOSLOV
Na Veliki petak u narodu je bilo strogo zabranjeno kopati i obrađivati zemlju jer u njoj taj dan već leži Isusovo tijelo, a održavao se i običaj da se tad obilnije pije vino jer se vjerovalo kako će upravo na taj dan od popijenog vina u tijelu nastati više krvi. Na Veliku subotu u kućama se obnavljala kućna vatra što je u uskoj vezi s crkvenim obredom blagoslova vatre, a istog se dana pripremala i vatra za drugi običaj – uskršnji krijes.
“Paljenje uskršnjih kresova rašireno je po sjeverozapadnoj Hrvatskoj (ne u Primorju i na otocima, Kordunu i Lici). Te su vuzmenke, vuzmice, vuzemlice, krisi… redovno visoke, katkada i do šest metara, od četiri jake, duge, u zemlju zabodene motke među koje se slažu čitave cjepanice, suho granje i lišće pa sve zajedno dobije oblik obeliska jer se na vrh još ponekad stavi tikva”, piše Gavazzi. Dodaje kako su se o njima i čitavu noć ako treba brinuli pastiri i seoska mladež kako ih netko ne bi krišom upalio prerano. Vatre su se palile oko 3 ili 4 sata ujutro i rasplamsavale jedna za drugom, a sigurno ih je posebno lijepo bilo vidjeti u brežuljastom kraju. Takva je vatra kroz ljudsku povijest imala za cilj tjeranje zlih sila. Uskršnje vatre bile su popularne i u Sloveniji, Njemačkoj i još nekim dijelovima Europe.
Drugi važan običaj na sam Uskrs ili rjeđe na Veliku subotu bio je blagoslov jela. “Svaka kuća šalje u crkvu nekog od ukućana s košarom ili kakvim sudom napunjenim svim važnijim jelima tih dana”, tumači Gavazzi te dodaje kako ih svećenik blagoslovi pri čemu se košare s jelima otkriju budući da su inače pokrivene i uređene šarenim ručnicima. Na blagoslov se najčešće nosilo što više jela da se vidi obilje i bogatstvo kuće. Isticala su se obična ili šarena jaja, kruh ili kakvo uskršnje pecivo, mladi sir te neizostavni hren ili luk i sol. Našao se i koji komad mesa. Raširen je bio običaj da onaj tko je nosio jelo odmah iz crkve što brže potrči kući, a vjerovalo se da će dom onoga tko prije stigne biti uspješniji te godine ili ako je hranu nosila djevojka, vjerovalo se kako će se ona te godine udati. Tek nakon blagoslova, jela su se smjela kušati, a običaji su nalagali konzumaciju blagoslovljenih jaja.
“O mrvicama i otpacima od tih jela postoji vjerovanje da imadu i one moći pa se ne smiju baciti, već ih treba sve pokupiti te ili spremiti (za slučaj nekih bolesti) ili spaliti u peći, rasuti po vrtu ili polju, a u sjeverozapadnim krajevima Hrvatske takva uloga pripada osobito kosti od buta koja će se nerijetko naći zabodena negdje pod strehom da štiti kuću od groma ili u polju, voćnjaku itd.”, podsjeća nas dalje Gavazzi. Među jela koja se tradicionalno konzumiraju za Uskrs svakako spadaju i razna peciva. Ovisno o regiji riječ je o pletenim pecivima s umetnutim jajetom ili dizanim kolačima od oraha, maka ili sira te tankim ili prostim gibanicama. Koliko god zima bila duga, teška i oskudna, običaji su dakle nalagali da se Uskrs proslavi u kakvom-takvom obilju.
RASTE POTROŠNJA
Suvremene proslave Uskrsa također podrazumijevaju spravljanje kuhanih jaja, raznih vrsta mesa, salata, kolača i peciva. Ovisno o kućnom budžetu, građani se odlučuju za skuplju janjetinu ili pak za neke povoljnije vrste mesa. Za prošlu je godinu Hrvatska gospodarska komora predvidjela rast vrijednosti potrošačke košarice od Velikog petka do Uskršnjeg ponedjeljka u odnosu na isti period godine prije, dok za ovu godinu u trenutku zaključenja ovoga članka još nisu iznijeli svoje procjene. Za očekivati je kako će cijene, zahvaljujući ukidanju PDV-a na pojedine prehrambene proizvode, ipak nešto pasti.
Nedavno su i analitičari Raiffeisen banke procijenili kako bi domaći potrošači, ohrabreni rastom raspoloživog dohotka uslijed poreznih izmjena, daljnjim padom nezaposlenosti i nešto skromnijim rastom zaposlenosti te povoljnim kretanjima u turizmu, mogli potrošiti nešto više. Na dobar trend ukazuju i podaci o realnom prometu u trgovini na malo koji je u veljači bio 8,7 posto veći u odnosu na isti mjesec prošle godine, što predstavlja najbržu dinamiku rasta još od kolovoza 2007. godine (kada je rast iznosio 10,7 posto). Sve su to dobre naznake za ožujak i uskršnji mjesec travanj.
Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, iznosi procjene kako ćemo i ove kao i proteklih godina povodom Uskrsa pojesti otprilike 1.600 tona šunke, a više nego u ostalim mjesecima konzumirat će se i domaća, ali i janjetina iz uvoza.
“Zbog nedostatne domaće proizvodnje prošle smo godine tijekom uskršnjeg mjeseca uvezli četiri puta više žive janjadi od uobičajenog mjesečnog prosjeka te tri puta više mesa”, dodaje Bobetić naglašavajući kako se u Hrvatskoj godišnje konzumira otprilike 10.000 tona janjećeg mesa odnosno 2,5 kilograma po stanovniku, što nas svrstava u europski prosjek. U uskršnjem mjesecu za 10-ak posto raste pak potrošnja junećeg i purećeg mesa, a računa se kako ćemo ukupno za juhu i pureće pečenje potrošiti 400 tona mesa. Tijekom mjeseca u kojem pada Uskrs, sasvim očekivano, najviše raste potrošnja jaja. Očekuje se kako ćemo kao i dosadašnjih godina za 25 posto premašiti mjesečni prosjek i kupiti ih oko 70 milijuna komada. Što se cijena tiče, one su zahvaljujući ukidanju PDV-a za janjetinu pale u prosjeku pet kuna po kilogramu, dok su cijene primjerice junetine ili puretine na prošlogodišnjoj razini. Cijene svinjetine bilježe rast, ponovno ponajprije zbog smanjene domaće proizvodnje te velike svjetske potražnje koju prije svega generira Kina.
NIČEGA NE NEDOSTAJE
Da našim potrošačima za Uskrs ništa ne uzmanjka pobrinuli su se domaći trgovci i proizvođači. Tako je Lidlova blagdanska ponuda kao i svake godine nadopunjena ekskluzivnim brendom Deluxe, koji je, sada već tradicionalno, u ponudi tijekom božićnih i uskršnjih blagdana. Uz Deluxe u blagdansko vrijeme nude i asortiman Favorina koji su uoči ovogodišnjeg Uskrsa u Lidlovim trgovinama potrošačima na raspolaganju od 18. ožujka.
“Bogati Deluxe asortiman sadrži proizvode iz svih kategorija hrane, ali i neke neprehrambene proizvode. U njemu su mesni i riblji proizvodi, salame, sirevi, paštete, različiti deserti, alkoholna pića, orašasti plodovi, maslinovo ulje i brojni drugi”, ističu u Lidlu napominjući kako se ove godine u njihovim trgovinama može naći ekskluzivna ponuda probranih Deluxe proizvoda hrvatskog podrijetla unutar koje će i najveći gurmani imati priliku pronaći nešto za sebe. Među ostalima nude se istarski tartufi te bijela i crna tartufata, premium tjestenine, trapist s tartufima, kozji ili ovčji sir, dalmatinski pršut, istarski salamin, istarski tvrdi sir koji je dozrijevao u teranu i druge delicije. Favorina ponuda pak sadrži atraktivne uskršnje slastice kao što su čokolade, bomboni, praline u obliku zečeva, pilića i uskršnjih jaja.
Koprivnička prehrambena kompanija Podravka i ove, kao i svih godina do sada, u vrijeme prije Uskrsa bilježi pojačanu potražnju za ribljim proizvodima: sardinama, tunama, skušama te salatama odnosno cijelim asortimanom Eva i Mirela ribljih proizvoda. Iz grupe kondimenata pojačano se prodaje pretežno hren (koji je ove godine doživio redizajn) te u manjoj mjeri senf. “U ovom je razdoblju komunikacija prema potrošačima na prodajnim mjestima kao i kroz offline i online komunikacijske kanale usmjerena na postojeći asortiman”, kažu u Podravki te dodaju kako je fokus i na povrću, odnosno na grašku i krastavcima budući da ih mnogi potrošači koriste za pripremu francuske salate te već gotovom zamrznutom povrću Francuska salata mix.
Za potrošače koji pripremaju kolače, uvijek su aktualni voćni namazi. A budući da priprema slastica može biti pravi izazov, posebno u vrijeme blagdana kada se peče najviše kolača i kolačića, u Podravki preporučuju asortiman Dolcele uz koju nastaju brze, jednostavne i ukusne slastice. “Fokus prodaje Dolcele u uskršnje blagdansko vrijeme svakako su pudinzi, čija priprema ne traje dugo, a tu su i jako važni proizvodi, Vanilin šećer i Prašak za pecivo, nezamjenjivi sastojci gotovo svakog recepta. Osim već dobro poznatih klasika pudinga čokolade i vanilije, te premium pudinga čokolade, vanilije bourbon, nougat i kokosa, Dolcela je ove godine proširila asortiman i s dva nova trendi, moderna pudinga Vanilia & Chia i Toffee”, poručuju iz Podravke te dodaju kako novi premium puding Vanilija & Chia može biti osnova za brojne slastice: “Mirisan, kremast i savršeno ukusan puding od vanilije u kombinaciji s ovom super namirnicom stvoren je za uživanje svim osjetilima. Za ljubitelje karamele i njenog okusa napravljen je premium puding Toffee, savršen spoj finog karameliziranog šećera i kremastog vrhnja koji će svojim okusom upotpuniti svaki kolač ili tortu. Sigurno će i u samostalnoj, toploj ili hladnoj varijanti, oduševiti svakog tko ga proba”, navode iz Podravke.
I u prehrambenoj kompaniji Zvijezda bilježe rast prodaje svih kategorija proizvoda koji se tradicionalno koriste za Uskrs, a posebno izdvajaju Zvijezda stolni za pripremu kolača. “Uz stolni, tu su i Zvijezda majoneza, francuska salata i umaci te Zvijezda suncokretovo ulje, a potražnja pred Uskrs raste i za Zvijezda maslinovim uljem za pripremu ribljih jela i salata. Pred ovogodišnji Uskrs odlučili smo potrošačima pripremu kolača učiniti zabavnijom i novom kampanjom #akomoguja #možešiti razbiti neke od stereotipa kao što je, na primjer, da je priprema kolača komplicirana pa smo za njih pripremili i tri jednostavna recepta koji pokazuju koliko je jednostavno ispeći kolač te uz Zvijezda stolni postati zvijezda u kuhinji”, naglašavaju u ovom proizvođaču. Tradicionalno niti ove godine nisu izostala njihova promo pakiranja za najtraženije proizvode kao što su promo 3 plus 1 gratis pakiranja Zvijezda stolnog, te francuska salata 1 kg, uz nacionalne akcije za artikle poput hrena, hren umaka ili majoneze koje se uobičajeno više konzumira u uskršnje vrijeme.
Sve je dakle spremno – i jaja i meso, a ni kolače nije neki bauk napraviti.
Preostaje samo sjesti i uživati s obitelji!
