Badel 1862 izvozi svoje proizvode u 30 zemalja svijeta, a već dulje vrijeme čini napore za povećanje izvoza na američko tržište, za što je napravljena posebna prodajna strategija za to tržište, organizirane su brojne promocije i degustacije za specijaliste i specifične lance opskrbe.
Badel 1862 već je dugi niz godina prisutan na tržištu SAD-a sa svojom Badel Starom Šljivovicom i vrhunskim vinima, a uporno se razmišljalo o proširenju ponude s Badel Pelinkovcem i Korlat linijom rakija i likera. Pelinkovac je bilo potrebno prilagoditi recepturu i sastojaka normama i propisima SAD-a i (koji se u nekim dijelovima razlikuju od onih u EU), a dobivanje dozvola trajao je skoro dvije godine.
Napokon su dobivena sva rješenja, potvrde i registracije pa se moglo prići početku izvoza što se poklopilo s intenzivnim radom na tom tržištu, pa je iskorišten sinergijski učinak vinskih prezentacija i kvalitetnih kontakata za početak upoznavanja Pelinkovca.
Sve je to rezultiralo Badelovim novim isporukama vina i prvim isporukama Pelinkovca u SAD. Badel Pelinkovac izazvao je pažnju svojom stopedesetgodišnjom tradicijom, apsolutno prirodnim sadržajem bez ikakvih dodanih aditiva i aroma kao i specifičnim okusom, a gorki biljni likeri danas su u fokusu interesa na svjetskom tržištu, pa time i u SAD.
Najprodavaniji biljni liker u Hrvatskoj i na prostorima regije tako je počeo utirati put i SAD. Uz njega pažnju je izazvalo i inovativna receptura badelovih tehnologa – Badel Pelinkovac Orange, namijenjen damskoj populaciji.
Zajedno s njima izvest će se i Orahovac, Komovica i Lavov i već prije dogovoren izvoz pića iz palete Korlat. Plasman i prodaja bit će kroz ustaljene distributerske kanale koje je Badel 1862 uspostavio u SAD-u.
Slaven Sabolić, menadžer izvoza u Badelu 1862 opisuje proces izvoza na američko tržište.
“U posljednjih dvije godine imali smo dosta prezentacija Badelovih proizvoda (vina i jakih pića) u Sjedinjenim američkim državama. Pored vina i Badel Stare Šljivovice, s kojima smo i prije bili prisutni na američkom tržištu, a koji smo dodatnim specijalističkim prezentacijama – organiziranjem masterclassa koji su imali za cilj predstaviti naša vina i sorte krugu ljudi koji stvaraju ili diktiraju trendove, odnosno direktno utječu na svijest potrošača, htjeli smo motivirati sommeliere, chefove i F&B managere da uzmu u obzir naša vina prilikom kreiranja vinskih karata, ponuda i sl. Narudžbe koje smo dobili su to i potvrdile.Na tim prezentacijama pokazao se interes i za naš program jakih pića, posebno za pića iz palete Badel Pelinkovca. No tu je postojalo jedno ograničenje, nešto povećan sadržaj tujona u Badel Pelinkovcu, samo zato što je rađen iz prirodnih sastojaka”, objašnjava Sabolić.
Naime, u SAD-u su stroži propisi o sadržaju tujona nego u EU. Keton tujon prirodno se nalazi mnogim ljekovitim biljkama, pa tako i u pelinu. O tujonu se pričaju kontraverzne priče, od ljekovitih svojstava do toga da je svojim halucinogenim djelovanjem, u nekad poznatom piću apsintu, pomogao Charlesu Baudelairu, Paul Gauguinu, Vincent van Goghu, Ernestu Hemingwayu, Edgar Allan Poeu, Henri de Toulouse-Lautrecu, Oscar Wildeu u stvaranju.
Vesna Jurak, direktorica razvoja tehnologije jakih alkoholnih pića objašnjava: “Upravo ti tujoni dokaz su prirodnosti macerata, a u konačnici i gotovog proizvoda, a najviše su zastupljeni u biljkama pelin i kadulja. Mi u našem procesu proizvodnje Pelinkovca upotrebljavamo samo destilat dobiven izravno od sušenog bilja i proizvodu ne dodajemo nikakve arome. Da bi zadovoljili propise SAD-a morali dodatno redestilirati naš destilat i eterična ulja koja su sastavni dio naše esencije. Voljela bi istaknuti kako je vjerojatno došlo do razlika u propisima ovisno o navikama potrošača na pojedine proizvode. Većina proizvođača ne koriste prirodne macerate već arome kako bi proizvodnju pojednostavnili i pojeftinili stoga su i propisi prilagođeni njima. Naime u aromama nema tujona! Inače, uvjerena sam da je ta priča s tujonima uvelike prenapuhana, jer tujoni su samo u velikim koncentracijama loši po zdravlje, ako se konzumiraju u enormnim količinama i kroz dugi niz godina.”
