Na oko 6000 hektara više od 1200 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava bavi se uzgojem duhana u kojem je i više od 4000 radnih mjesta, a Hrvatska je jedina zemlja u kontinentalnoj Europi koja je u posljednjih 10 godina zadržala približno jednaku razinu proizvodnje
U Republici Hrvatskoj proizvode se nearomatični tipovi duhana: virginija sušena toplim zrakom, berlej sušen u hladu i hercegovački duhan sušen na suncu, a drugi tipovi duhana iznimno.
Duhanska industrija u Hrvatskoj je značajna grana gospodarstva koja generira oko 4 posto zarade državnog proračuna. U Republici Hrvatskoj primarna proizvodnja organizirana je u šest županija u regijama Podravine i Slavonije. Na oko 6000 hektara više od 1200 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava bavi se uzgojem duhana u kojem je i više od 4000 radnih mjesta.
Hrvatska je jedina zemlja u kontinentalnoj Europi koja je u posljednjih 10 godina zadržala približno jednaku razinu proizvodnje duhana zahvaljujući povezanosti primarne proizvodnje s cigaretnom industrijom.
Najveća proizvodnja duhana zabilježena je 2009. godine kada je proizvedeno ukupno 13.348 tona, dok je 2010. donijela osjetan pad na 8491 tonu.
U posljednje dvije godine proizvodnja opet raste pa je tako 2011. zaključena s 10.643 tone da bi u 2012. proizvodnja duhana porasla na 11.787 tona. Pritom je vrijednost otkupa i prodaje neprerađenog duhana u 2012. godini iznosila 96 milijuna kuna.
Tijekom prošle godine izvezeno je ukupno 11.593 tone duhana i prerađenih nadomjestaka duhana vrijednih 89 milijuna američkih dolara, dok je najbolji godišnji izvozni rezultat ostvaren 2010. godine kada je izvezeno 17.506 tona duhana i prerađenih nadomjestaka duhana u vrijednosti od 123,7 milijuna dolara.
Uvoz je u proteklih nekoliko godina ostao na sličnim količinama, ali je njegova vrijednost udvostručena. Naime, dok je 2007. iznosio 36,9 milijuna dolara (uvezeno 6478 tona), lani je dosegao vrijednost od 76,1 milijun dolara (uvezeno 7388 tona).
Tijekom 2012. godine u Hrvatskoj je proizvedeno 11,2 milijarde cigareta, dok je najveća proizvodnja ostvarena u 2010. godini s 13,3 milijarde cigareta.
DVA PROIZVOĐAČA
Primarnom proizvodnjom duhana, koja je organizirana preko kooperanata, u Hrvatskoj se bave dvije tvrtke: Hrvatski duhani d.d. na koje otpada oko 80 posto proizvodnje i Agroduhan d.o.o. Slatina s oko 20 posto udjela.
Hrvatski duhani su u 2013. godini ugovorili proizvodnju duhana na ukupno 3888 ha kod 1031 kooperanta, od čega je 3368 ha Virginije kod 419 kooperanata i 520 ha Burleya kod 612 kooperanata. S ovih površina u tvrtki očekuju prinos od 9500 – 10.000 tona duhana.
Direktor Hrvatskih duhana Mirko Boić ističe kako su ove godine ugovorene površine manje za 15 posto u odnosu na lani, što je uzrokovano prvenstveno lošim proizvodnim rezultatima i niskim prinosom u 2012. godini.
“U našem pogonu za obradu duhana u Virovitici duhan klasiramo, obradimo i pripremamo za prodaju. Oko 50 posto duhana prodamo TDR-u, a drugu polovicu proizvedenih količina prodamo kupcima iz cijelog svijeta”, ističe Boić te dodaje kako su Hrvatski duhani po tehnologiji i kvaliteti spremni za ulazak Hrvatske u EU jer već godinama s uspjehom posluju na svjetskom tržištu.
Agroduhan iz Slatine u 2012. je godini proizveo oko 2500 tona duhanskog lista sorti Virginia i Burley. U ovoj godini, ističu iz tvrtke, očekuju proizvodnju na razini prošlogodišnje, što ovisi o vremenskim prilikama i crnom tržištu. Kooperantska proizvodnja ove tvrtke organizirana je na oko 1200 ha poljoprivrednih površina.
“Agroduhan izvozi oko 90 posto svoje proizvodnje. Tržište postoji, potražnja je stabilna, prostora za rast ima, a najviše u Burley duhanu”, kaže Dražen Vujčić, direktor Agroduhana, te ističe kako pristupanjem Europskoj uniji od hrvatske Vlade očekuje konkretnije mjere za suzbijanje crnog duhanskog tržišta.
VRIJEDNA KATEGORIJA
Vrijednosna prodaja cigareta na hrvatskom tržištu, prema podacima agencije AC Nielsen, u 2012. godini je iznosila 5,56 milijardi kuna. Mjereno maloprodajnim cijenama cigarete tako imaju najveću vrijednosnu prodaju od svih kategorija robe široke potrošnje.
Važno je, također, znati kako u ovaj vrijednosni rezultat nije uključena prodaja cigareta u ugostiteljstvu, automati s cigaretama kao niti veleprodaja, institucionalna prodaja, diskonti i cash&carry, čime bi vrijednost ove kategorije proizvoda bila i značajno veća.
Podaci Euromonitor Internationala za 2011. godinu, pak, otkrivaju kako je ukupna vrijednost duhanskog tržišta u Hrvatskoj u toj godini iznosila 909,5 milijuna eura (6,9 milijardi kuna), pri čemu na cigarete otpada 872,9 milijuna eura (6,6 milijardi kuna).
U Hrvatskoj je jedini industrijski proizvođač duhanskih proizvoda rovinjski TDR, koji otkupljuje oko 50 posto proizvedenog hrvatskog duhana, dok se preostali dio izvozi na europska tržišta te na tržišta Južne Amerike, Afrike, Indonezije, Filipina i Australije.
Cigarete se izrađuju od mješavina duhana različitog podrijetla, vrsta i aroma. Ovisno o duhanskim recepturama, ukusima potrošača i zahtjevima određenog tržišta, TDR uvozi određene količine duhana za svoje potrebe.
TDR je sredinom 1990-ih zauzimao 64 posto hrvatskog tržišta. Preuzimanjem drugog najvećeg proizvođača cigareta u Hrvatskoj, Tvornice duhana Zagreb 1998. godine, pokrivao je više od 85 posto hrvatskog tržišta, dok se danas taj udio kreće oko 70 posto.
POREZNO OPTEREĆENJE
Trošarine na duhanske proizvode u Hrvatskoj nameću se od 1994. i do danas se najučestalije promjene odnose na povećanje stopa. Do 1999. visina trošarina se razlikovala s obzirom na ove kategorije cigareta: uvozne, licencirane, uvozne u slobodnim zonama, domaće – tvrdi omot, domaće – meki omot.
Od 1999. provodi se razvrstavanje cigareta u tri skupine: A – popularna skupina (meki omot), B – standardna skupina (tvrdi omot) i C – ekstra skupina (sve ostale).
Novim zakonom o trošarinama, koji će stupiti na snagu 1. srpnja 2013. godine, sustav trošarina u Hrvatskoj u potpunosti će se uskladiti s onim u Europskoj uniji.
Povećanje trošarina na duhanske prerađevine odvijat će se postupno u tri faze, jer su dogovorena prijelazna razdoblja u kojima bi trebalo riješiti problem sive ekonomije na tržištu duhanskih proizvoda – prva faza je do 1. srpnja ove godine, druga kreće početkom iduće godine, a treća tek krajem 2017. godine.
U tom periodu trošarine na duhanske proizvode povećat će se sa sadašnjih 50 eura na 90 eura na 1000 komada cigareta, odnosno s 1 euro na 1,8 eura po kutiji.
Stoga se očekuje značajan rast maloprodajnih cijena pri čemu će najveći šok nastupiti 2014. dokad se mora realizirati rast trošarina od 54 posto.
Teško je procijeniti koliko će cigarete stajati, ali je zasigurno da će doći do rasta udjela crnog tržišta koje je izuzetno jako čak i na uređenim tržištima Europske unije.
Naime, procvat crnog tržišta pratio je sve zemlje prilikom njihova pridruživanja EU. Za usporedbu, lani je udio cigareta na koje nisu plaćene trošarine Ministarstvu financija u Hrvatskoj iznosio 13,2 posto, dok je u pojedinim novim članicama EU (Latvija, Litva, Rumunjska) taj udio dva do tri puta veći, a čak i u jednoj Njemačkoj se procjenjuje na iznad 20 posto.
