Istraživanje GfK Hrvatska o prihodima i troškovima u 2010. godini pokazuje jasnu slika daljnjeg pada standarda građana Hrvatske
GfK-ova analiza kretanja prihoda i troškova u kućanstvima Hrvatske u 2010. ukazuje da nedostatne prihode kod gotovo 80 posto kućanstava. Godinu dana ranije ista je analiza godinu pokazala da premale prihode ima više od 70 posto kućanstava.
Prosječno hrvatsko kućanstvo u prošloj je godini mjesečno raspolagalo s oko 6.320 kuna, a na razini godine to iznosi ukupno oko 75,8 tisuća kuna.
Prihodi su najviši u Zagrebu, a iznosili su 7.560 kuna, dok su godinu ranije iznosili 7.630 kuna. U Istri, Primorju i Gorskom Kotaru iznosili su 7.180 kuna, a godinu prije 7.630 kuna. Najmanji su prihodi bili u Slavoniji, 4.750 kuna, dok su u 2009. bili 5.360 kuna.
S druge strane, prema subjektivnoj procjeni ispitanih, potrebni prihodi za zadovoljenje osnovnih troškova tj. potreba obitelji trebali bi iznositi u prosjeku mjesečno oko 8.660 kuna. Za četveročlanu obitelj to iznosi čak oko 11.000 kuna mjesečno. Razlika između potrebnih i ostvarenih prihoda iznosi u prosjeku oko – 2.340 kuna.
Veće od potrebnih ostvarenih prihoda u 2010. godini ima samo oko 9% kućanstava, “točno koliko im treba“ ima 11% kućanstava, prihode niže od potrebnih ima oko 77% kućanstava, a oko 3% ispitanika nije željelo dati odgovor.
Usporede li se ostvareni i potrebni prihodi kod kućanstava koja nemaju dovoljno, dolazi se do podatka da bi u prosjeku njihova potrebna primanja trebala biti čak 67% veća od sadašnjih.
Najviša pojedinačna stavka u kućnom budžetu i dalje su hrana i piće – oko 32%. Dodaju li se tome i troškovi stanovanja, proizlazi da 52% svojih prihoda kućanstva troše na zadovoljenje egzistencijalnih potreba.
U odnosu na 2009. godinu smanjio se udio kućanstava koja su imala troškove za sve kategorije troškova, osim hrena i pića, te ukupnih troškova stanovanja i fiksnog telefona. Posebno se pak smanjio broj kućanstava koja imaju troškove odjeće i obuće (s 90 na 80%), manje kućanstava izdvaja za kulturu, rekreaciju i zabavu (sa 60 na 51%), manje je izdvajalo za trajna potrošna dobra ( s 51% na 35%) te na ostale troškove (sa 60 na 46%).
Promatra li se pojedinačni iznos troška zapaža se da su iznosi za kredite porasli za 16%. Narasli su i izdaci za stanovanje, prometni troškovi, obrazovanje… Na drugoj strani, štedi se na hrani i piću, manje se daje za odjeću i obuću , trajna potrošna dobra, cigarete, mobilni telefon… (Bankamagazin)
