O promjenama i novim uvjetima poslovanja nakon ulaska Hrvatske u EU pisali smo i čitali nebrojeno puta. Svjesni smo svi prednosti, a i prijetnji koje nam donosi članstvo u Uniji. Ipak, prema velikom broju pokazatelja, očito je da smo nespremni za oboje. I dalje se za zaštitu u poslovanju pozivamo na državu ili pak neku drugu višu silu, zanemarujući pritom činjenicu da ista pravila vrijede za sve zemlje članice tog jedinstvenog tržišta.
“Hrvatska ne može mijenjati trgovinski režim koji EU ima s bilo kojom zemljom na svijetu i o tome se nije moglo pregovarati. To je bilo uzmi ili ostavi. Tu nije bilo pregovora”, rekla je predsjednica Agencije za tržišno natjecanje i članica hrvatskog pregovaračkog tima za poglavlje 8. Tržišno natjecanje, Olgica Spevec, na nedavno održanoj tematskoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore posvećenoj uvjetima poslovanja u EU. Nadamo se da je četrdesetak vodećih
gospodarstvenika, koji su pohodili taj skup, ove poruke čulo jasno i glasno jer dok je vremena sve manje, inozemna konkurencija čeka u niskom startu, čemu u prilog govori ekskluzivna analiza o domaćoj mesnoj industriji koju je za magazin Ja TRGOVAC pripremila međunarodna konzultantska kuća Munich Partners. Pomalo je zastrašujući podatak iz spomenute analize da je u Europi oko 40 tvornica – usporedivih s našim vodećim tržišnim igračem u mesnoj industriji – zatvorilo svoje pogone zbog nedostatne konkurentnosti.
Druga ekskluziva koju vam donosimo u ovom broju magazina svakako je opsežan prilog o logistici u maloprodajnom i sektoru robe široke potrošnje koji zorno, prvenstveno zbog povoljnog geostrateškog položaja, ukazuje na potencijal naše zemlje u tom području, no jednako tako i na podugačak popis nepovoljnih uvjeta poslovanja: visoki komunalni i vodni doprinosi, visoke tražene cijene zemljišta, tromost administracije, loša ulagačka klima, visoki troškovi radne snage, skuplji građevinski materijal itd. “Mnoge europske zemlje razvijaju politike podupiranja izgradnje i razvoja logističko-distribucijskih centara, kao glavnih infrastrukturnih generatora gospodarskih aktivnosti. Stoga je u Hrvatskoj važno razumijevanje ovog koncepta od strane svih potencijalno zainteresiranih skupina i jačanje takvog načina razmišljanja, poručuju profesori Rogić i Šafran s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u svom izlaganju i ovomjesečnom glavnom prilogu. Nadamo se da i njih netko iz sadašnje i buduće Vlade jasno i pozorno sluša.
