Iako se štete tek zbrajaju, a sve županije za nedavnim mrazom opustošene jedinice lokalne samouprave još nisu proglasile elementarnu nepogodu, već sada je jasno da će ovo biti godina nestašice domaćega voća, ponajprije jabuka, a potom i povrća te da je drastičan skok cijena hrane neizbježan.
Domaći kupac poskupljenje će itekako osjetiti, ali ne i nestašicu voća i povrća jer će trgovci posegnuti za uvozom, a uvoznici već zadovoljno trljaju ruke. Na domaće police neće doći kvalitetna roba, prva klasa, nego ono što se vuče po skladištima zemalja članica EU-a.
Istina, ne očekuje se da će to biti uvoz (voća, jabuka) iz susjedstva – Italije, Slovenije, Mađarske i Austrije jer je i njih prije deset dana poharao mraz, nego iz zemalja poput Poljske, koju je on također “dohvatio”, no u njezinim skladištima, a zbog ruskog embarga, i dalje je toliko robe, voća, tvrde poznavatelji kretanja tržišta, da će Poljska i ovom prilikom vješto i znalački odreagirati u svoju korist i dodatno očistiti svoje hladnjače, piše Glas Slavonije.
Mraz je na zapadu i sjeveru Hrvatske prouzročio štete od 90 pa i 100 posto, a prema istoku, u Slavoniji, štete su od 20 do 30 posto. Da stvar bude tragičnija za voćare, trebala je ovo biti rekordna godina za jabuku, no, kaže predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Željko Banjavčić, bit ćemo “na konju” bude li “samo” prepolovljena proizvodnja jer bi takva mogla pokriti, ocjenjuje, bar tri četvrtine godine.
Stradala je i šljiva, koja je 2014., podsjetimo, zbog ekstremno kišne godine imala podbačaj od čak 75 posto, potom trešnja, nektarina, breskva, višnja, malina, jagoda… Stoga su voćari pri HVZ-u osnovali krizni stožer za što brži i kvalitetniji popis šteta. No, najveće posljedice pokazat će kraljica voća, a i riječ je o voćki koju potrošači traže, kupuju cijele godine, dok šljiva, primjerice, nije toliko prisutna, tražena u prehrani nego više za proizvodnju rakije i drugog.
“Voćari kažu da je ovo najveća šteta na voću otkad pamte – od Zadra prema Varaždinu ona je i 100 posto. Sličan mraz bio je prije četiri godine u Slavoniji, no možda je tada, ipak, bila malo viša temperatura”, kaže Banjavčić i procjenjuje da bi cijene mogle skočiti i do 50 posto i dodaje kako ovaj mraz nije samo jedna velika šteta nego točka na ‘i’ stanja u domaćem voćarstvu koje je katastrofalno jer su voćari ionako pokošeni preniskom cijenom, a o uvozu da i ne govorimo. Upozorava na nered na tržištu, da trgovci konkuriraju tuđom, lošom robom.
“Sve je to jedno nesređeno pitanje”, kaže prvi čovjek HVZ-a. Upozorava kako su u velikom problemu i oni s 20 posto pretrpljene štete od mraza.
“I tu je pitanje kakva će biti kvaliteta. Biljka jest održala plod, ali on je oštećen, pa će puno voća prve klase završiti u drugoj i industrijskoj klasi”, upozorava Banjavčić.
Takva je situacija itekako izgledna u voćnjaku jabuka đakovačkog voćara Josipa Đelagića, koji je pretrpio štetu od 25 do 30 posto.
“Svi koji su imali i manju štetu, imat će štetu u tome što će biti puno druge i treće klase u onome što je ostalo, a najmanje će biti prve”, kaže Đelagić. Epilog “mrazne” 2016., kaže, jest – dobit ćemo jeftinu jabuku iz uvoza, a ovdje će veliku cijenu platiti potrošači.
I tajnik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Dražen Čačić prognozira 2016. kao godinu nestašice domaćeg povrća i osjetnog skoka cijena.
“Može se očekivati da neće biti dostatno robe, no trgovci će se snaći uvozom. Jedne godine, kada je mraz poharao sjeverni dio Austrije sve do Poljske, imali smo dobru šansu i odreagirali – naši su proizvođači izvezli sve živo, i treću klasu. Trgovci moraju popuniti police, i iz južne Amerike ako treba! Zbog uvoza, troškova transporta i drugoga, cijene će zasigurno skočiti, a očekuje se uvoz povrća iz Italije, Španjolske, Nizozemske… no to je toliko varijabilna stvar, a određuju je trgovci i uvoznici za koje se zna kako djeluju – proizvođači prodaju ono što proizvode, a uvoznici – ono što se traži”, kaže Čačić. (glas-slavonije.hr)
