Još su otvorena brojna pitanja oko isticanja baznih cijena i objava cjenika, upozoreno je na 5. Obrtničkom fokusu, na kojem se moglo čuti više zahtjeva za izuzećem od tih mjera, pa tako i za ugostiteljstvo, poljoprivredne proizvođače i ribare.
Okrugli stol u organizaciji Hrvatske obrtničke komore (HOK) bio je posvećen isticanju baznih cijena i objavi cjenika, za što je rok 17. studenoga ove godine, kada bi na snagu trebali stupiti i pravilnici kojima se definiraju te mjere. HOK je nadležnim institucijama uputio niz zahtjeva i konkretnih primjera kojima je ukazao na potrebu uvažavanja posebnosti obrtničkog poslovanja, dio zahtjeva je i prihvaćen, između ostalog i sama primjena pravilnika je odgođena, no ostaju još brojna otvorena pitanja, istaknuto je na skupu u HOK-u.
Predsjednik Komore Dalibor Kratohvil je kazao da se i dalje zalažu za izuzimanje obrtnika te mikro i malih poduzetnika od dodatnih obveza isticanja baznih cijena i objave cjenika, no tamo gdje se obveza zadrži, predlažu što jednostavniju provedbu, uz što manje dodatnih tehničkih zahtjeva.
Istaknuo je da je u Hrvatskoj više od 145.000 obrtnika, a da im ove mjere predstavljaju administrativni napor. Pozdravivši dosadašnja izuzeća od obveze isticanja baznih cijena, zauzeo se da se prošire i na ugostiteljstvo, uz ocjenu da više cijena u jelovniku može izazvati nedoumice kod gosta, posebice stranog koji ne poznaje lokalne propise.
Upozorio je i na praktična pitanja objave cjenika proizvoda na internetu, pa i što ta obveza znači za obrtnika koji nema mrežnu stranicu, kao i kakva su pravila za onoga koji društvene mreže koristi za predstavljanje svoga rada.
Spomenuo je da su od mjera izuzeti i cvjećari, s obzirom na kreiranje buketa cvijeća po osobnom zahtjevu, no s druge strane upozorio i na “sivu”, nelojalnu konkurenciju s kojima se suočavaju. Po njegovim riječima, bilo tko može otići na Zelenu tržnicu i kupiti neograničenu količinu cvijeća, bez da ga itko pita što će s njime i je li on uopće obrtnik.
Potrošači se ne obaziru na bazne cijene
Pravilnici o isticanju bazne cijene proizvoda i načinu objave cjenika proizvoda trenutno se nalaze u javnom savjetovanju, a njima se uspostavlja obveza isticanja baznih cijena prema dva referentna datuma: 2. svibnja 2025. godine za hranu, piće, higijenske potrepštine i proizvode za kućanstvo, te 10. rujna 2026. godine za ostale proizvode, odnosno robe i usluge.
S obzirom da savjetovanje traje do 13. studenog, postavljeno je pitanje hoće li četiri dana gospodarstvu biti dovoljno za usklađivanje s eventualnim promjenama u pravilnicima. Predsjednica Sekcije računovođa HOK-a Đurđica Mostarčić stoga smatra da bi bilo dobro, s obzirom na velik broj pristiglih primjedbi i prijedloga u javnom savjetovanju, da Ministarstvo već sada počne objavljivati odgovore na pojedine komentare, kako bi se znalo što hoće, a što neće biti uvaženo. “Inače, jako teško da ćemo se moći prilagoditi i da ćemo već 17. studenog biti spremni na primjenu”, poručila je Mostarčić.
Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević je rekla da se potrošači previše ne obaziru na bazne cijene, uz ocjenu da od njih neće imati većih koristi. No zato se svakodnevno žale na poskupljenja, kazala je Knežević, upozorivši i da na policama često nema proizvoda kojima je Vlada ograničila cijene.
Pomoćnica glavnog državnog inspektora Vedrana Filipović-Grčić je također kazala da potrošači nisu pokazali nekakav interes za dodatne cijene, s obzirom da u tom dijelu nisu zabilježene pojačane prijave, za razliku od primjerice sto proizvoda za koje su određene najviše cijene.
Državni inspektorat također apelira na sagledavanje svih specifičnosti
U kontekstu dva pravilnika, napomenula je Filipović-Grčić, treba sagledati sve moguće specifične situacije koje se mogu pojaviti kada je riječ o obrtničkim djelatnostima, jer Inspektorat kao provedbeno tijelo ne bi želio da se donesu propisi koji će onda izazivati nedoumice na koga se sve obveze odnose.
Otkrila je i da će, u slučaju nepoštivanja određenih odredbi vezanih za bazne cijene i objavu cjenika, inspektori prvi put tražiti otklanjanje nepravilnosti, a ukoliko se to učini u roku, neće biti pokretanja prekršajnog postupka.
Načelnica Sektora za zaštitu prava potrošača Ministarstva gospodarstva Anda Kostijal je istaknula da su, iz pravne perspektive izrade pravilnika, obvezom isticanja baznih cijena obuhvaćene one djelatnosti gdje je to moguće, oportuno i nije zakonom zabranjeno, pri čemu se ne mogu izuzimati cjelokupni sektori bez adekvatnog opravdanja, jer se tako krši načelo razmjernosti. Tako, po njoj nema opravdanog razloga niti za izuzimanje ugostiteljstva.
Kazala je i da Zakon o zaštiti potrošača, na temelju kojeg će se donijeti pravilnici, nije tu da rješava pitanje inflacije već da osigura maksimalnu transparentnost potrošačima. Stoga, po njenim riječima mjere neće spriječiti poskupljenja, već omogućiti potrošačima da procijene je li kod određenog trgovca ili pružatelja usluga cijena porasla previše, pa da onda mogu otići kod nekog drugog.
Ministarstvo traži izuzeće za poljoprivredne proizvođače
Posebna savjetnica u kabinetu ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tajana Radić je istaknula da je to ministarstvo tražilo izuzeća za sve poljoprivredne proizvođače koji izravno prodaju svoje proizvode, kao i ribare i veterinare, jer ove mjere za njih predstavljaju dodatno administrativno opterećenje, koje je i trenutno značajno.
“Na razini Europe i Hrvatske ponekad se donose odluke bez dublje analize kako će se projicirati na poslovni sektor. To se ne smije događati”, poručila je Radić. Ustvrdila je i da je jedan od glavnih prioriteta Europske komisije smanjenje administrativnog opterećenja. “A mi im kontinuirano nešto namećemo”, ocijenila je.
Načelnica Sektora za trgovinu i unutarnje tržište Ministarstva gospodarstva Maja Radišić Žuvanić je rekla da je nazivati ove mjere dodatnim administrativnim opterećenjem u “najmanju ruku paušalno” zato jer je obveza imanja cjenika i isticanja cijena propisana zakonom još prije više od 20 godina, a odnosi se između ostalog i na kategorije koje je spomenula Radić. “Mislimo da je ‘najmanji zahvat’ na tu osnovnu cijenu dopisati još i baznu cijenu”, ocijenila je.
Rekla je i da po proceduri nije moguće već sada objavljivati očitovanja na pristigle komentare u javnom savjetovanju, no i da se ti prijedlozi svakodnevno razmatraju, kao što i Ministarstvo putem elektronske pošte zainteresiranim stranama odgovara na značajan broj upita.
Matea Cerovečki iz obiteljskog obrta Kišobrani Cerovečki najavljene mjere je ocijenila besmislenima te bespotrebnim troškom. Rekla je da je obrt već ugasio “web shop” jer se ne mogu svaki dan baviti ažuriranjem cijena, a vjerojatno će isto morati učiniti i s internetskom stranicom, koja služi samo za informativne svrhe. (Hina)
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
