Izvješće o održivosti zasigurno nije samo lijepi PDF dokument koji smo stavili na svoje web stranice, nego propisane norme i vrijednosti treba implementirati u stvarni život kompanije kako bismo ostvarili definirane ciljeve jer želimo okruženje i planet ostaviti u što boljem stanju budućim generacijama.
U posljednjim godinama, koncepti poput ESG-a (Environmental, Social and Governance), zelene tranzicije, nabave i lanca opskrbe postali su sve češće spominjani čimbenici u poslovanju. Kompanije diljem svijeta, uključujući Hrvatsku, suočavaju se s izazovima prilagodbe novim standardima održivosti koji podrazumijevaju promjene u njihovim operativnim modelima.
Implementacija ESG kriterija i zelene tranzicije ima značajan utjecaj na funkcije nabave i lanca opskrbe
ESG predstavlja skup kriterija koji ocjenjuju utjecaj kompanija na okoliš, društvo i način upravljanja. Zelena tranzicija, s druge strane, odnosi se na prelazak na održivo gospodarstvo s niskim emisijama ugljika. Ovi koncepti postali su središnji aspekti u strategijama mnogih kompanija zato što potrošači, investitori i regulatori u sve većoj mjeri zahtijevaju transparentnost i odgovornost.
ZAKONSKA REGULATIVA U HRVATSKOJ
S 1. siječnja 2024. na snagu je stupila Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), koju je Hrvatska prenijela u Zakon o računovodstvu i Zakon o reviziji u srpnju 2024. Ova direktiva značajno proširuje krug poduzeća koja moraju izvještavati o održivosti – s dosadašnjih 50-ak na oko 470 tvrtki. To uključuje velika poduzeća koja ispunjavaju najmanje dva od sljedeća tri kriterija:
- Ukupna aktiva veća od 25 milijuna eura,
- Prihodi veći od 50 milijuna eura,
- Više od 250 zaposlenih.
Novi zakon donosi preciznije zahtjeve za sadržaj izvješća, uključujući dvostruku materijalnost koja obuhvaća utjecaj poduzeća na okoliš i društvo, ali i obrnuto. Također, uvodi se obveza digitalizacije izvješća te će ovlašteni revizori biti odgovorni za njihovu provjeru.
Prva Izvješća o održivosti prema novoj ESG regulativi očekuju se početkom 2026. To znači da se kompanije uvelike pripremaju kroz redefiniranje svojih strategija, prikupljanje podataka i definiranje ključnih kriterija koji su usklađeni sa strategijom i očekivanim ciljevima.
Omnibus bi trebao donijeti dvogodišnje odgađanje rokova za nova izvješća te jednostavnost i fleksibilnost
U veljači ove godine Europska komisija predstavila je novi paket mjera, tzv. Omnibus, s ciljem smanjenja administrativnog opterećenja i složenosti zahtjeva kao i olakšavanjem samog procesa pripreme izvješća. Prema najavama, Omnibus bi trebao donijeti dvogodišnje odgađanje rokova za nova izvješća, jednostavnost i fleksibilnost kao i smanjenje broja prikupljenih podataka. Također, jedna od najava je i izjednačavanje EU standarda s globalnim okvirom kako ne bi došlo do odstupanja u izvješćima kompanija iz EU-a i izvan nje, što može utjecati na konkurentnost.
UTJECAJ NA NABAVU I LANAC OPSKRBE
Implementacija ESG kriterija i zelene tranzicije ima značajan utjecaj na funkcije nabave i lanca opskrbe. Kompanije su sada odgovorne za održivost ne samo svojih operacija, već i cijelog lanca opskrbe. To uključuje:
- Odabir dobavljača: Preferiraju se dobavljači koji imaju uspostavljene ESG politike i prakse.
- Procjena rizika: Identificiranje i upravljanje rizicima povezanim s okolišnim i društvenim aspektima u lancu opskrbe.
- Transparentnost: Povećana potreba za transparentnošću i praćenjem performansi dobavljača u kontekstu ESG kriterija.
Kroz rad s klijentima, praksa mi pokazuje da nemamo još uvijek dovoljno znanja i multidisciplinarnosti unutar kompanija u pripremi strategija i kriterija u segmentu održivosti. Nabava i lanci dobave posebno su na udaru jer je prije svega potrebno jasno komunicirati prema dobavljačima što od njih očekujemo, na koji način da zajedno ostvarimo definirane ciljeve i kako da zadovolje zahtjeve kompanije. To predstavlja poseban izazov jer radimo s dobavljačima koji su raznih veličina i organizacijskih oblika, na različitim geografskim položajima, što dodatno otežava pripremu i prikupljanje podataka.
Za početak je potrebno definirati strategiju održive nabave koja mora biti usklađena sa strategijom kompanije. Strategija održive nabave mora sadržavati konkretne ciljeve u područjima koja želimo pokriti kao npr. do 2030. želimo udio minimalno 60 posto lokalnih dobavljača ili do 2035. sva će naša ambalaža biti reciklabilna ili kompostabilna i sl. Na temelju definiranih ciljeva radimo analizu dobavljača, pronalazimo najbolje opcije, razvijamo zajedno s dobavljačima nova inovativna rješenja. Vrlo je važno balansirati profitabilnost i održivost, iako moramo biti svjesni da će nam troškovi nabave u startu porasti, prije svega zbog suženog izbora dobavljača, nejasno definiranih ciljeva, pronalaženja alternativa i sl. No, dugoročno bi ovakav pristup ipak trebao donijeti očekivane efekte kroz povećanje konkurentnosti.
Ovo područje još uvijek ima otvorenih pitanja tako da je nužno biti u tijeku sa svim aktualnim informacijama, educirati se i pratiti novosti na području održivosti.
IZAZOVI I PRILIKE ZA HRVATSKA PODUZEĆA
Prilagodba novim ESG standardima i zahtjevima zelene tranzicije donosi niz izazova koje sam već ranije spomenula, no možemo ih sažeti u sljedeće:
- Financijski troškovi: Ulaganja u tehnologije i procese koji zadovoljavaju nove standarde.
- Edukacija zaposlenika: Potrebna je edukacija i osposobljavanje zaposlenika za implementaciju novih praksi.
- Upravljanje promjenama: Promjena korporativne kulture i prilagodba novih poslovnih modela.
Međutim, prilagodba donosi i značajne prilike:
- Povećanje konkurentnosti: Poduzeća koja implementiraju ESG standarde mogu postati atraktivnija za investitore i potrošače.
- Operativna učinkovitost: Održive prakse često dovode do smanjenja troškova kroz efikasnije korištenje resursa.
- Reputacija: Pozitivan imidž u javnosti može otvoriti nova tržišta i poslovne prilike.
Stoga je ključna polazišna točka da Uprave kompanija što prije shvate ozbiljnost prilagodbi promjenama te donesu strategije koje će voditi ka novim poslovnim modelima.
Na korporativnim stranicama velikih kompanija poput Podravke, Cemexa, Valamara i drugih moguće je pronaći aktualne izvještaje o održivosti budući da je 50-ak kompanija obveznik izvještavanja za 2024.
KLJUČNI ASPEKTI ESG IZVJEŠĆA
Prije svega, nužna je usklađenost s EU taksonomijom i Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS), zatim procjena dvostruke materijalnosti kao i obavezna revizija podataka od ovlaštenih revizora.
EU taksonomija je regulatorni okvir koji definira gospodarske djelatnosti koje mogu biti promatrane kao ekološki održive. To podrazumijeva aktivnosti prema kojima određeni ekološki ciljevi doprinose ostvarenju EU ciljeva održivosti kao npr. smanjenje emisija stakleničkih plinova, očuvanje voda i ostalih resursa, ublažavanje klimatskih promjena, prijelaz na kružno gospodarstvo te zaštita i obnova bioraznolikosti. To znači da bi se gospodarska djelatnost smatrala održivom mora značajno doprinositi barem jednom od navedenih ciljeva, a da pri tome ne ugrožava druge ciljeve.
Procjena dvostruke materijalnosti pomaže nam u odabiru ESG kriterija budući da kroz ovaj alat kompanije identificiraju koji aspekti održivosti dugoročno imaju najveći utjecaj. Pri tome se financijski utjecaj bazira na tome kako određeni ESG kriterij može utjecati na financije kompanije. Primjerice, povećanje udjela reciklabilne ambalaže u početku će iziskivati financijska ulaganja, no s druge će strane stvoriti prilike za razvoj, inovacije i rast tržišta.
Društveni utjecaj se odnosi na to kako određeni kriterij utječu na društvo, okoliš i lokalnu zajednicu.
Ovaj aspekt traži izuzetan angažman ne samo zaposlenika, već i dobavljača i cijelog lanca opskrbe, ali i kupaca i financijskih institucija. Ključno je da kompanija kroz ovaj alat bolje razumije ESG kriterije koji su relevantni za nju i njezino poslovanje kao i izvještavanje.
I ONDA OD KUDA KRENUTI?
Ako ste kao kompanija donijeli odluku o pripremi Izvještaja o održivosti, prije svega ključno je definirati tim. On svakako treba biti multidisciplinaran jer je održivost tema koja zadire u sve pore kompanije. Ako nemamo dovoljno vlastitih resursa i znanja, svakako je dobro pronaći vanjskog konzultanta koji će nam biti desna ruka i podrška na tom putu tranzicije.
Nakon toga definiramo svoje sadašnje stanje u segmentu ESG kriterija, napravimo usporedbu s aktualnom regulativom i praksom sukladno ESRS standardima.
Sljedeći korak je određivanje materijalnih tema prema kriterijima dvostruke materijalnosti te definiranje odgovarajućih kriterija i tema.
Nakon toga definiramo Strategije kompanije i nabave koje sam ranije opisala kao i svu potrebnu dokumentaciju, mjerenja i podatke koje ćemo prikupljati.
Naravno, cijeli ovaj proces iziskuje veliku angažiranost tima i kompanije kako bi se definirao adekvatan poslovni model.
Jednom doneseno Izvješće o održivosti zasigurno nije samo lijepi PDF dokument koji smo stavili na svoje web stranice. Sljedeći korak je zasigurno implementacija u stvarni život kompanije kako bismo i ostvarili ciljeve koje smo definirali jer želimo okruženje i planet ostaviti u što boljem stanju budućim generacijama.
