I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Lijepo i toplo vrijeme već početkom travnja izmamilo je puno naših građana na druženja u prirodi, a uskoro će krenuti i sezona roštiljanja pa će meso biti još više prisutno u košaricama hrvatskih kupaca. Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa smo upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda te smo dobivene odgovore usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5% više, odnosno imamo ih 25%, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64%, dok ih je prije dvije godine bilo 5% više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6% onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2% ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3% ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53% građana, što je 2% manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36% udjela uz 4% rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7% građana, puretinu bira 3%, a janjetinu svega 1% konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38% (pad od 1% u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26% (rast od 5%) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18% (+1%) i janjetinu s 12% (-3%) kombinirano preferira gotovo trećina građana (30%), a najčešće konzumira svega 8% njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine 6% više, odnosno ukupno 39%. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19% građana ili za 1% manje nego prije dvije godine. Odmah iza dolazi šunka sa 17% udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s 8%, parizer sa 6%, kulen s 4% i vratina s 2%.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29% udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28% udjela pršut. Kulen je rastao za 3% i sada ima 15% udjela, a šunka je na 13% u obje promatrane godine. Slijede kobasice s 8%, dok su vratina i parizer ostvarili po 2% preferencija. I ovdje možemo na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12% građana, a preferira višestruko veći udio od 43%.
Istraživanje su tijekom ožujka 2024. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
