U prvih osam mjeseci ove godine veterinarska je inspekcija obavila 2.400 kontrola, utvrđene su nesukladnosti u 305 objekata, a podneseno je 40 optužnih prijedloga, kažu u ministarstvu
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u današnjem priopćenju iznosi podatke o rezultatima nadzora u proizvodnji i prometu mesa i proizvoda od mesa koje provode veterinarska i sanitarna inspekcija te Državni inspektorat iz kojih je, kako navode, razvidno da je sve veći obuhvat u nadzoru hrane animalnog porijekla pri čemu je broj nepravilnosti sve manji.
“Kada je u pitanju proizvodnja mesa i proizvoda od mesa te hrane životinjskog porijekla, službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane provode se u svim fazama proizvodnje, prerade, prometa kao i uvoza”, ističu iz Ministarstva.
Potkrepljuju to i podacima o rezultatima inspekcijskih nadzora – veterinarska je inspekcija prošle godine obavila 3.408 kontrola u kojima je utvrđena nesukladnost u 262 objekta, podneseno je 35 optužnih prijedloga te tri kaznene prijave.
U prvih osam mjeseci ove godine obavljeno je 2.400 kontrola, utvrđene su nesukladnosti u 305 objekata, a podneseno je 40 optužnih prijedloga.
Sanitarna inspekcija lani je obavila 250 nadzora mesa i prerađevina, pri čemu je utvrđeno tri zdravstvene neispravnosti, dok je u prvih osam mjeseci ove godine obavljen 201 nadzor i utvrđena jedna neispravnost.
Rezultati nadzora Državnog inspektorata pokazuju da je lani obavljeno 303 kontrola u označavanju mesa i prerađevina, pokrenuto je 65 optužnih postupaka, sedam prekršajnih naloga te zabranjen promet u 10 slučajeva, a izravno je naplaćeno 45,1 tisuća kuna kazni.
U razdoblju od početka godine do 7. rujna obavljeno je 1.486 kontrola u označavanju, pokrenuto 235 optužnih prijedloga, 13 prekršajnih naloga te pet zabrana prometa, a izravno je naplaćeno kazni u iznosu od 11,3 tisuće kuna.
Iz Ministarstva također ističu kako je, sukladno Zakonu o hrani, sljedivost hrane životinjskog podrijetla uspostavljena u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane te da subjekti u poslovanju s hranom “moraju biti u mogućnosti identificirati svaku pravnu ili fizičku osobu koja ih je opskrbljivala hranom kao i životinjama koje se koriste za proizvodnju hrane ili bilo kojom drugom tvari koja je namijenjena ugradnji ili se može ugraditi u hranu”.
Hrana životinjskog podrijetla koja se stavlja na tržište mora biti odgovarajuće označena ili na drugi način identificirana da bi se omogućila njezina sljedivost. Svaki proizvod životinjskog podrijetla u maloprodaji može s identificirati putem Serije ili LOT-a na proizvodu iz kojeg se može doznati zemlja uzgoja, starost, datum klanja, mjesto klanja i obrade pa čak i smjena u kojoj je obrađen proizvod, ističu iz Ministarstva poljoprivrede.
Napominju i kako najveći dio mesa na tržište Hrvatske dolazi iz objekata koji, osim propisanih i obaveznih sustava upravljanja sigurnošću i kvalitetom hrane (HACCP), samoinicijativno koriste i dodatne standarde i sustave upravljanja kvalitetom (ISO 9001:2000; ISO 22000:2005 i dr.).
“To im omogućuje da svoje proizvode plasiraju, ne smo na tržište EU, nego i druge zemlje s izrazito visokom standardima (SAD, Kanada) koji stalno, vlastitim inspekcijama, kontroliraju sve objekte iz kojih proizvodi dolaze u njihove zemlje i odmah po nalasku bilo kakve nepravilnosti zaustavljaju izvoz što se s proizvodima iz Hrvatske još nije dogodilo”, navodi se u priopćenju.
Iz Ministarstva također podsjećaju kako je Hrvatska zatvorila Poglavlje 12. u pregovorima s EU “Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika”, što znači da je nacionalno zakonodavstvo u potpunosti uskladila sa zakonodavstvom EU. (H)
