Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan uspjela je progurati amandmane vezane uz sigurniju online kupnju i jeftiniju dostavu.
U sklopu Akta o digitalnom tržištu usvojeni su amandmani Biljane Borzan o sigurnijoj i online kupnji i jeftinijoj dostavi.
Borzaničin prijedlog o sigurnoj online kupovini je usvojen i na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Predložila je uvođenje prepoznatljive oznake sigurne online kupovine za trgovce sa sjedištem u Europskoj uniji.
“Trgovci sa sjedištem u EU su obvezatni pridržavati se strogih pravila. Između ostalog, moraju prihvatiti povrat robe u roku 14 dana od prodaje, bez objašnjenja kupca zašto su je vratili. To je, naravno, pošteno prema kupcima jer kupuju na neviđeno, ali stvara velike troškove trgovcu. Ideju za uvođenje oznake za sigurnu internet kupovinu sam dobila upravo od hrvatskih online trgovaca. Naime, žalili su mi se da budući da imaju sjedište Europskoj uniji, obvezatni su se pridržavati pravila, dok se njihovi konkurenti iz Švicarske, Sjedinjenih Američkih Država ili država Azije predstavljaju kao povoljni, a nerijetko varaju kupce”, kaže Borzan.
Više od 60 posto građana Europske unije boji se kupovati online jer nisu sigurni koja su im prava u slučaju problema.
Prosječnom potrošaču je vrlo teško odrediti ima li online trgovac sjedište u Europskoj uniji. Čak ni web stranice s domenom .eu, .hr ili co.uk ne jamče europsku lokaciju trgovca i zbunjuju potrošače. A da ne pušu na hladno, pokazuje i podatak da samo prilikom kupnje digitalnih sadržaja godišnje ih se ošteti za 64 milijarde eura.
“Uvođenjem prepoznatljive oznake kakva sad postoji za online ljekarne, kupci će lakše prepoznati kod koga mogu s povjerenjem kupovati, a pošteni trgovci će biti privilegirani u srazu s konkurencijom koja se ne pridržava europskih direktiva. Jako sam zadovoljna što je ideja na kojoj radim već godinu dana konačno usvojena”, kazala nam je Borzan.
Borzan je predložila i da troškovi dostave budu obračunati jasno i transparentno. Premda Direktiva o uslugama zabranjuje svaki oblik diskriminacije na zajedničkom tržištu te zahtjeva da e-trgovci potrošaču ne naplaćuju više od stvarnog troška dostave, i dalje imamo nelogične primjere poput činjenice da dostava paketa od dva kilograma unutar Njemačke za rutu od 600 kilometara iznosi oko sedam eura, a dostava iz Njemačke u Nizozemsku za rutu od 40 kilometara oko 17 eura.
‘Kupovina na daljinu i online kupovina su najčešći razlog pritužbi europskim potrošačkim centrima. Europska komisija obećava povećanje on-line trgovine s trenutačnih pet na 15 posto i siguran rast BDP-a na razini Unije za 1,7 posto. To je sve lijepo, ali jedno nam mora biti jasno: ne možemo očekivati veliki rast online tržišta dok se god kupci boje da bi umjesto mobitela mogli dobiti ciglu’, zaključila je Borzan. (tportal.hr)
