Od ljeta niže povratne naknade za PET ambalažu

Povratna naknada za plastičnu bocu sada je 50 lipa, no od ljeta se smanjuje na 20 ili 30 lipa, doznaje Jutarnji list u Ministarstvu zaštite okoliša

Plastična boca danas vrijedi pola kune, a do ljeta će ista ta boca vrijediti upola manje. Povratna naknada za otkup PET ambalaže uskoro će se smanjiti s 50 na 20 ili 30 lipa, neslužbeno se doznaje u Ministarstvu zaštite okoliša. Inicijativu je već najavio potpredsjednik Vlade Petar Čobanković, koji smanjenje povratne naknade za PET ambalažu vidi i kao način kontrole cijene hrane.

Proizvođači pića uvjereni su da bi, ako se povratna naknada smanji na 30 lipa, cijene proizvoda u povratnoj PET ambalaži pale na razinu prije poskupljenja. Prazna ambalaža i dalje bi se reciklirala, a potrošačima bi pića pojeftinila.

Novi pravilnik
Resorni je ministar Branko Bačić zatražio analize koliko se mogu smanjiti naknade za zbrinjavanje, pa tako i povratne naknade za PET, no rezultati još nisu poznati. Službeno, iz Ministarstva je stigao tek odgovor da je “u tijeku izrada novog Pravilnika o ambalaži i Ministarstvo razmatra mogućnost smanjena naknade zbrinjavanja”.

Naknada se smanjuje kako bi se spriječila proizvodnja ili ilegalni uvoz nekorištene PET ambalaže.

“Cijena proizvodnje PET boce od pola litre je oko 20 lipa, a za nju se u otkupnim stanicama dobiva 30 lipa više. Naravno da su to odavno shvatili ‘poduzetnici’ kojima se više ne isplati natezati s proizvođačima pića. Oni za 100.000 proizvedenih PET boca dobiju čak 30.000 kuna u gotovini”, kaže izvor iz Ministarstva.

Sličan je razlog za smanjenje naknade istaknuo i potpredsjednik Čobanković koji je uvjeren da ako je “realna cijena koštanja PET ambalaže 20 lipa, nije u redu da cijena njezina zbrinjavanja bude veća”.

Nepravilnosti u sustavu
U Eko-Ozri, poduzeću koje okuplja proizvođače pića, direktorica Dragica Bagarić ističe da su oni već ukazivali na netransparentnost i nepravilnosti u sustavu.

“Imamo organizirani otkup PET ambalaže i hvalimo se da je 2009. prikupljeno 928 milijuna boca. I na tome naša statistika staje: Hvalimo se prikupljenim. A da pri tome ne znamo koliko je ambalaže istovremeno stavljeno u opticaj”, kaže Bagarić i zaključuje da je Eko-Ozra svoje primjedbe već uputila Ministarstvu zaštite.

Kilogram ipak nije kilogram kad se važe ambalaža Dragica Bagarić upozorava na niz nelogičnosti u Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu. Naknada za zbrinjavanje višeslojne kartonske ambalaže primjer je nesređenosti sustava. Zbrinjavanje tog otpada, ako je u njega bio pakiran deterdžent, iznosi 750 kuna, a ako je riječ o pakiranju mlijeka, naknada iznosi 1150 kuna. Naknada za istu tu ambalažu, ako je služila za pakiranje sokova, iznosi od 4100 do čak 11.000 kuna. Za istu vrstu ambalaže naknade se drastično razlikuju, zaključuje Bagarić i situaciju uspoređuje s pitalicom što je teže: kilogram čelika ili kilogram perja? I zaključuje: – Kad je riječ o ambalaži, kilogram nije kilogram. (Jutarnji list)