Predsjednica STH Dragica Mišeljić kaže kako će na taj način radnici dobiti tri neisplaćene plaće, što je maksimum koji u slučaju stečaja mogu dobiti od države, pa im se ne isplati čekati da potraživanja narastu
Sindikat trgovine Hrvatske ovoga će tjedna u ime zasad oko 160 svojih članova (a taj broj raste) trgovačkim sudovima u Zagrebu i Bjelovaru predati prijedlog za otvaranje stečaja Pevec Zagreb d.o.o. i Pevec Bjelovar d.o.o., potvrdila je za www.banka.hr predsjednica STH Dragica Mišeljić.
Drugim riječima, zaposlenici neće čekati stečaj s preustrojem, već će zatražiti klasičan stečaj i to čim sindikalni povjerenici prikupe punomoći zaposlenika i obračune neisplaćenih plaća koje su ishodili tek nakon što je sindikat u Pevec poslao inspekciju rada.
Mišeljić je pojasnila da to čine zato što u slučaju stečaja tvrtke prema Zakonu o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja radnici imaju pravo na isplatu tri neisplaćene plaće iz sredstava Fonda za razvoj i zapošljavanje (u visini najniže plaće isplaćene u Hrvatskoj), kao i polovicu otpremnine (onima koji na nju po zakonu imaju pravo).
Kako Pevecovi zaposlenici već dva mjeseca nisu dobili plaće, a 15. prosinca dospijeva i treća, u Sindikat nemaju namjeru čekati da potraživanja narastu na četiri ili više plaća jer ih radnici nemaju šanse naplatiti iz Pevecove imovine, nakon što se prvo naplate država i banke.
“Od priča o strateškim partnerima dosad nije bilo ništa, pa smo procijenili da je to gubljenje vremena i da nitko ne želi dati novac za nešto čija je sudbina neizvjesna i zaključili da je bolje rješenje stečaj. Ukoliko se u međuvremenu nešto promijeni, pojavi se strateški partner ili mogućnost spašavanja dijela tvrtke, spremni smo proučiti takve prijedloge i eventualno povući zahtjev za pokretanje stečaja. No, zasad smo ocijenili da ako netko ima interesa spašavati tvrtku i ako postoji neki kvalitetan prijedlog, da ćemo na ovaj način ubrzati te procese. Ako se pak zaprimi zahtjev za stečaj i od drugih vjerovnika, onda će se ti zahtjevi objediniti”, pojasnila je Mišeljić. Također je kazala da im u sindikatu ne pada na pamet tražiti od države da pomogne Pevecu, a smatraju da je država suodgovorna za propast tvrtke.
“Pevec nije redovito plaćao poreze i doprinose, pa se pitamo što je radila Porezna uprava? Da je sve na vrijeme plaćao, sporije bi se širio, tvrtka bi bila stabilnija i možda ne bi propala. Pevec je navodno dobro poslovao, pa koji je onda razlog da mu je država tolerirala neplaćanje, a on se bogatio na račun države i zaposlenika? Zato smatramo da je i država odgovorna za ono što se događa”, zaključuje Mišeljić.
Također kaže kako im se savjet obratio i Sindikat trgovine iz Republike Srpske gdje u Banjaluci oko 160 radnika Pevecova u ponedjeljak zatvorenog prodajnog centra čeka otkaze.
No, drugi sindikat aktivan u Pevecu, a riječ je o Sindikatu radnika trgovine Hrvatske koji vodi Zorica Radetić, ima drukčiju koncepciju. Naime, taj se sindikat upravo Vladi se obratio zahtjevom za pomoć.
Traže da Porezna uprava odblokira račun tvrtke da bi se isplatile plaće, a za srijedu su najavili štrajk. Slično razmišlja i predsjednik Uprave Peveca Josip Baotić:
“Ako država ne pomogne i privremeno ne odblokira račun kako bi se prikupio novac za isplatu plaća, ne vidim ‘manu s neba’ koja bi omogućila isplatu”, kaže Baotić.
Također dodaje kako očekuje da se Pevecovi očituju ja prijedlog dobavljača o stečaju s preustrojem, nakon čega slijedi novi sastanak s dobavljačima, koji su se uglavnom složili da će najmanja šteta biti stečaj s preustrojem. “Ovoga ćemo tjedna znati na čemu smo”, kaže Baotić.
On također otkriva da je od 3000 zaposlenika koliko ih je u Pevecu bilo krajem 2008. do danas broj radnika pao na ispod 2000, s tim da je samo u zadnja dva mjeseca tvrtku napustilo oko 500 ljudi.
Prema Baotićevim riječima, Pevecu za plaće mjesečno treba između pet i šest milijuna kuna kojih nema, a sve prihode koji sjednu na račun pokupi Porezna uprava, jedina koja je zasad uspjela smanjiti svoja potraživanja prema Pevecu čiji su ukupni dugovi oko dvije milijarde kuna, od čega u Hrvatskoj oko 1,6 milijardi. (Bankamagazin)
