I dok je ukupan broj potrošača kategorije postojan, udio svakodnevnih konzumenata mlijeka je u padu pa je tako od 2019. došlo do smanjenja sa 64% na 55% onih koji svaki dan konzumiraju ovu namirnicu
Mlijeko i mliječni proizvodi tradicionalno su neizostavan dio prehrane u hrvatskim kućanstvima. Kako bismo bolje razumjeli trenutačne navike potrošača, proveli smo novo istraživanje o konzumaciji ovih proizvoda, a dobivene rezultate usporedili smo s podacima iz 2022. i 2019. godine kako bismo utvrdili postoje li promjene i u kojem smjeru se kreće trend potrošnje.
Dvije trećine hrvatskih građana konzumira mlijeko i to se ne mijenja kroz godine. I dok je 2019. i 2022. bilo 67% konzumenata, sada je to za nijansu smanjeno na 66%. Da mlijeko konzumiraju samo uz kavu navodi 19% ispitanika, dok ih je u 2022. bilo 21% a 2019. nešto većih 23%. Pritom bilježimo porast broja nekonzumenata i to za 2 postotna boda pri svakom istraživanju – od 10% 2019. preko 12% u 2022. do 14% u 2025. godini.
I dok je broj konzumenata postojan, udio svakodnevnih konzumenata je u padu pa je tako kronološki gledano u ova tri vala istraživanja došlo do pada sa 64% na 59% i sada na 55% onih koji svaki dan konzumiraju mlijeko. S druge strane, rastao je broj onih koji konzumiraju mlijeko nekoliko puta tjedno s 26% na 30% i sada na 31%, a rastući trend kroz tri vala imao je i broj konzumenata koji mlijeko konzumiraju nekoliko puta mjesečno s 9% na 10% te na 13% u 2025. godini.
Istraživanja pokazuju da nema osobite promjene u kontekstu preferencije trajnog ili svježeg mlijeka. Tako je trajno mlijeko blago raslo kroz godine krenuvši sa 72% pa na 73% i sada na 76% udjela. Svježe mlijeko preferira petina konzumenata jer ih je 2019. bilo 19% a u dva novija istraživanja po 18%.
Nikakvih bitnih promjena nema niti kod stava oko toga smatraju li građani mlijeko zdravom namirnicom. Dvije trećine građana smatra ga zdravim, odnosno 68% ove godine (toliko je bilo i 2019., a 67% u 2022.), a da je mlijeko nezdravo kaže njih 12% (bilo ih je 11% u 2019. i 14% u 2022.). Oko petine građana ističe kako ne zna odgovor na ovo pitanje.
Osim mlijeka, od ostalih mliječnih proizvoda najviše se konzumira sir koji u 2025. godini jede 88% građana, a slijede jogurt s 85% i sladoled s 81%. Nešto manji udio imaju vrhnje sa 71% i mliječni namaz sa 70%, a još manji udio od toga ima puding s 51% udjela. Kada je riječ o trendovima, u ovom segmentu možemo izdvojiti da je u odnosu na 2022. najviše pao puding (-7%), zatim vrhnje (-6%) te mliječni namaz (-5%), a rast je zabilježio jedino jogurt (+1%).
Istraživanje su proveli JaTRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom svibnja 2025. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.
