Veći dio građana bavi se nekom sportskom aktivnošću, a često je to planinarenje, hodanje u prirodi ili biciklizam. Mladi su pak više usmjereni prema trčanju i fitnessu, a bavljenje fizičkim aktivnostima često se razlikuje s obzirom na spol, dob, specifične interese i životni stil pojedinca.
U proteklih tjedan dana sigurno ste vidjeli neku sportsku vijest ili neki video povezan s fizičkim aktivnostima na društvenim mrežama. Jeste li se ikada zapitali koliko Hrvata je fizički aktivno, koje sportske aktivnosti preferiraju i koliko vremena provode baveći se sportom? Odgovore na ova pitanja donosimo u Valicon Consumer Profiles istraživanju. Najvažnije rezultate saznajte u nastavku, gdje otkrivamo koliko ljudi u Hrvatskoj vježba, koje aktivnosti su najpopularnije te kako se sportske preferencije razlikuju s obzirom na faktore kao što su spol, dob, životni stil i regionalne razlike.
VAŽNOST TJELESNE AKTIVNOSTI
Tjelesna aktivnost postaje sve važnija u današnjem užurbanom načinu života, stoga sve češće možemo vidjeti članke i objave u medijima i na društvenim mrežama o važnosti bavljenja fizičkim aktivnostima. Znamo da je redovita tjelesna aktivnost neophodna za poboljšanje i održavanje zdravlja, a često se naglašava važnost tjelesne aktivnosti za cjelokupnu dobrobit tijela i uma.
No, statistike koje prati Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nisu optimistične te ukazuju da se visoki udio svjetske populacije (60%) ne bavi dovoljno tjelesnom aktivnošću. Zadnje istraživanje Eurobarometra iz 2022. godine pokazalo je da čak 45% Europljana nikada ne vježba niti se bavi nekim sportom, a u Hrvatskoj je taj udio iznosio 40%.
Valicon svake godine provodi sveobuhvatno online istraživanje potrošačkih navika i ponašanja Valicon Consumer Profiles u kojemu se između ostalog prate i podaci o provođenju slobodnog vremena i sportskim aktivnostima. Istraživanje je provedeno kontinuirano tijekom cijele godine, na uzorku od 6.594 ispitanika/korisnika interneta u Hrvatskoj.
DVIJE AKTIVNE TREĆINE
Istraživanje je pokazalo da se 36% hrvatskih građana iz ove populacije (korisnici interneta) ne bavi uopće sportom, dok se 64% Hrvata povremeno bavi barem nekom sportskom aktivnosti.
Analiza pokazuje da su spol, dob i ekonomska primanja povezani s tjelesnom aktivnošću pa tako među trećinom ispitanih koja se ne bave sportskim aktivnostima više je žena, onih koji su stariji od 50 godina i onih koji imaju manja primanja (niže od 1.100 €). Najmlađe generacije (18-24 godina) najviše se bave sportom, a udio onih koji se bave sportskim aktivnostima smanjuje se s dobi. Također, razlike su vidljive i u životnim stilovima – osobe srednje dobi koje imaju pasivan stil života manje se bave sportom.
PLANINARENJE I BICIKLIZAM
Među dvije trećine građana koji se bave sportskim aktivnostima, najpopularnije su planinarenje i hodanje u brdima (24%), biciklizam (22%), te plivanje (18%). Slijede trčanje (16%), fitness (15%), i grupno vježbanje (14%). Nešto manje popularni su grupni sportovi (10%), ples (7%) i sportovi s reketom (7%). Najmanje zastupljene aktivnosti uključuju skijanje (4%), borilačke vještine (3%), penjanje (3%) i sportove na vodi (3%).
Planinarenje i/ili hodanje u brdima popularnije je među onima koji su srednje životne dobi i koji žive aktivnim životom, muškarcima te u Zagrebu. Ova aktivnost uglavnom privlači one koji traže način da poboljšaju svoju kondiciju dok istovremeno uživaju u prirodnim ljepotama, a Zagreb i okolica glavnog grada pružaju povoljne uvjete za ovu popularnu rekreaciju. Planinarenje je, očekivano, značajno manje popularno u uglavnom ravničarskoj Slavoniji.
Upravo zbog konfiguracije terena u Slavoniji je najpopularniji biciklizam. Ova sportska aktivnost privlačnija je onima koji su dobi 36-50, ali i mlađima koji vode aktivan život. Slavonske ravnice i brojne biciklističke staze nude idealne uvjete za bicikliste, što dodatno objašnjava popularnost ovog sporta u regiji. Biciklizam nije samo način održavanja kondicije, već i prilika za istraživanje prirodnih ljepota i kulturnih znamenitosti Slavonije.
Zanimljivo, plivanje je popularnija aktivnost kod generacije Baby Boomera, odnosno onih koji su sredovječne dobi i vode aktivan život. Plivanje je često učinkovit način za starije osobe da ostanu aktivni i poboljšaju svoje zdravlje. Očekivano, plivanje je popularnije u Dalmaciji i Istri, gdje su prirodni uvjeti za ovu aktivnost najdostupniji. S obzirom na promociju biciklističkih tura po Slavoniji, te sveprisutnu promociju ljepota hrvatske obale u Dalmaciji i Istri, ovi podaci dodatno potvrđuju da lokalni okoliš i kultura ipak imaju dodatan utjecaj kod oblikovanja sportskih preferencija i kod provođenja slobodnog vremena.
Skoro sve najzastupljenije sportske aktivnosti popularnije su među muškarcima, osim fitnessa i grupnog vježbanja koje je popularnije među ženama. Grupno vježbanje također je popularnije kod najmlađe generacije te u Dalmaciji. S druge strane, grupni sportovi poput košarke i nogometa dominiraju među muškarcima i u urbanim sredinama poput Zagreba, gdje su sportski tereni i dvorane često središte društvenih aktivnosti i okupljanja.
PREFERENCIJE MLAĐIH GENERACIJA
Popularizacija modernog fitnessa krenula je iz SAD-a još 1980-ih godina, a danas je fitness industrija jedna od najbrže rastućih tržišta. Promocija fitnessa sve više se širi i putem društvenih mreža, gdje se inspiracija, savjeti i motivacija lako dijele s globalnom publikom. Fitness i trčanje postali su za značajan dio populacije važan dio njihove svakodnevice, posebno među mladima, stoga nije iznenađujuće da su kod najmlađe generacije Z (18-27 godina) najpopularnije sportske aktivnosti trčanje (33%) i fitness (31%). Ove aktivnosti također su izraženije kod mladih koji prate trendove. Zanimljivo je primijetiti da su kod zaposlenih mladih osoba najčešće odabrani oblici vježbanja biciklizam i fitness, koje možda lakše uklapaju u njihov dinamičan ritam života.
Mlađe generacije također su aktivnije i u drugim aktivnostima poput šetnje šumom ili sudjelovanja u određenim sportovima kao što su nogomet, tenis, plivanje ili skijanje. Grupnim sportovima češće se bave mladi koji su skloni praćenju trendova, dok je to manje izraženo među osobama srednje dobi koje su sklonije pasivnijem načinu života.
Iz rezultata istraživanja Valicon Consumer Profiles, koje smo proveli s članovima Jaznam.hr panela, vidljivo je da se veći dio građana bavi nekom sportskom aktivnošću, a često je to planinarenje, hodanje u prirodi ili biciklizam. Mladi su pak više usmjereni prema trčanju i fitnessu, a bavljenje fizičkim aktivnostima često se razlikuje s obzirom na spol, dob, specifične interese i životni stil pojedinca, a pokazalo se da postoje i razlike s obzirom na regije. No, unatoč ovim pozitivnim trendovima, važno je naglasiti da se 36% ispitanika nikada ne bavi nekom sportskom aktivnošću, što ukazuje na potrebu za daljnjim promicanjem zdravog načina života i poticanjem aktivnijeg stila života u cijelom društvu. Promocija tjelesne aktivnosti ne treba biti jednoobrazna, već prilagođena različitim skupinama i potrebama, a poticanje raznovrsnih aktivnosti te stvaranje pristupačnih i poticajnih okruženja za vježbanje ključno je za promicanje zdravlja kod građana u Hrvatskoj.
