Prema podacima BRANDpuls istraživanja, ukupno 42% građana barem ponekad koristi sportsku hranu i sportske dodatke prehrani pri čemu trend korištenja ovih proizvoda u proteklim godinama vidljivo raste.
Industrija sportske hrane i pića dinamično je područje koje se neprestano razvija, potaknuto sve većim interesom potrošača za zdravom prehranom i bavljenjem sportom. Kako bi držali korak s vremenom i proizvođači robe široke potrošnje traže neiskorištene tržišne prilike u segmentu sportske prehrane. Najnoviji podaci našeg istraživanja (BRANDpuls, II. 2023.) donose nam zanimljive informacije o tome koliko građani Hrvatske zbilja brinu za svoje zdravlje, jesu li pretili, bave li se sportom i konzumiraju li sportsku hranu i pića.
BRINEMO LI ZA ZDRAVLJE?
Prema podacima istraživanja na građanima Hrvatske od 16 do 64 godine, njih 31% pridaje veliku pažnju vlastitom izgledu, 50% tvrdi da načinom života nastoji očuvati svoje zdravlje, a 44% želi svoje tijelo održati u što boljoj formi. Ipak, podaci o indeksu tjelesne mase (BMI) pokazuju da 53% građana ima prekomjernu tjelesnu masu ili su pretili.
BAVIMO LI SE SPORTOM?
Samo 48% građana Hrvatske rekreativno se bavi sportom. Najčešće se bavimo nogometom, biciklizmom, fitnessom, planinarenjem i trčanjem. Sportom se češće bave muškarci, pripadnici generacija Gen Z i Millennials, visoko obrazovani, zaposleni i viših prihoda. Zanimljivo je da se sportom bave više građani koji nisu u braku i nemaju djecu.
RAZINA KONZUMACIJE
Prema podacima BRANDpuls istraživanja, ukupno 42% građana barem ponekad koristi sportsku hranu i sportske dodatke prehrani. Na tjednoj razini to čini 9% građana. U proteklih devet godina trend korištenja sportske hrane i dodataka prehrani vidljivo raste. Tako smo 2015. imali tek 19% građana koji su barem ponekad koristili ovu kategoriju, a samo njih 3% je to činilo na tjednoj bazi. Rast korisnika kategorije od 23% je definitivno značajan i ostaje nam za vidjeti koliko još ima prostora za osvajanje novih korisnika, bilo postojećim proizvodima ili nekim novim inovacijama.
Proteinski obogaćene mliječne proizvode barem nekad konzumira 50% građana, a na tjednoj razini njih 11%. Proteinske napitke na bazi mlijeka koji su gotovi (unaprijed pripremljeni) barem ponekad konzumira 27% građana, a barem jednom tjedno to čini 10% njih. Korisnici kategorije gotovih mliječnih proteinskih napitaka osim njih vole konzumirati i jogurte s dodatkom proteina te svježi sir, mlijeko i žitarice obogaćene proteinima.
