U odnosu na srpanj 2025. broj zaposlenih u trgovini je porastao za 0,2 posto, dok je u odnosu na kolovoz 2024. ostao na istoj razini
Krajem kolovoza u Hrvatskoj u pravnim osobama bilo je 1,5 milijuna zaposlenih, što je 0,1 posto manje nego krajem srpnja, a isto u odnosu na lanjski kolovoz, pri čemu je po prvi puta najveći broj zaposlenih registriran u djelatnosti trgovine na veliko i na malo; popravka motornih vozila i motocikala – njih 229.944, podaci su DZS-a.
U kolovozu je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.768.981 zaposlenih, što je za 1.962 ili 0,1 posto manje nego krajem srpnja ove godine. Na godišnjoj razini broj ukupno zaposlenih je porastao za 0,3 posto, pokazuje statistika Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U pravnim osobama bilo je 1.513.908 zaposlenih, što je za 767 osoba ili 0,1 posto manje nego mjesec dana prije. U odnosu na isti mjesec lani, broj zaposlenih u pravnim osobama u kolovozu 2025. se zadržao na istoj razini. U razdoblju od siječnja do kolovoza 2025. u odnosu na isto razdoblje lani, pak, broj zaposlenih u pravnim osobama porastao je za 0,9 posto.
Prema podacima koje DZS preuzima iz evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u obrtu i slobodnim profesijama je krajem kolovoza 2025. bilo 236.949 zaposlenih, što je za 1.143 ili 0,5 posto manje nego u srpnju ove godine. Na godišnjoj razini broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama je bio veći, pak, za 2,3 posto.
Broj zaposlenih osiguranih poljoprivrednika, kojih je krajem kolovoza bilo 18.124, pao je na mjesečnoj razini za 52 ili 0,3 posto, dok je godišnjoj veći za 1,6 posto.
U obrazovanju najveći postotni rast broja zaposlenih na godišnjoj razini
Detaljnija statistika o broju zaposlenih u pravnim osobama pokazuje da je od 19 područja djelatnosti za koje DZS objavljuje podatke, njih devet krajem kolovoza zapošljavalo više radnika nego krajem istog mjeseca lani, a postotno je najveći rast zabilježen u obrazovanju, za 6,9 posto. Obrazovanje je tako krajem kolovoza brojalo 127.620 zaposlenih.
Broj zaposlenih u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi porastao je za 3,2 posto, na 113.771, u djelatnosti javne uprave i obrane; obveznog socijalnog osiguranja za 1,4 posto, na 115.428, prijevozu i skladištenju za 1,2 posto, na 85.941, poslovanju nekretninama, za 1,1 posto, na 10.722., itd.
S druge strane, pad je zabilježen u devet djelatnosti, a s 4,6 posto prednjači poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, s 25.534 zaposlena krajem kolovoza ove godine. Slijedi prerađivačka industrija s padom za 3,4 posto, na 228.716 zaposlenih, čime više nije djelatnost s najvećim brojem radnika.
Za više od jedan posto pao je broj zaposlenih u još pet djelatnosti – stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima za 2,5 posto, na 72.499, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima za 2,1 posto, na 62.477, ostalim uslužnim djelatnostima za 1,9 posto, na 23.307, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, to jest ugostiteljstvu i turizmu, za 1,6 posto, na 116.935, te djelatnosti rudarstva i vađenja za 1,3 posto, u kojoj je krajem kolovoza 2025. bio 3.741 zaposleni.
U trgovini 1,2 tisuće više zaposlenih no u prerađivačkoj industriji
Trgovina na veliko i malo je tako u kolovozu po prvi puta pretekla prerađivačku industriju i postala djelatnost s najvećim brojem zaposlenih, njih 229.944, pokazuje DZS-ova statistika. Pritom, u odnosu na srpanj 2025. broj zaposlenih u trgovini je porastao za 0,2 posto, dok je u odnosu na kolovoz 2024. ostao na istoj razini.
“Unazad 25 godina, od siječnja 2000. pa do srpnja 2025. broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji bio je veći nego u trgovini na veliko i na malo; popravku motornih vozila i motocikala. U kolovozu 2025. po prvi puta je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji manji nego u trgovini na veliko i na malo; (…)”, potvrdili su iz DZS-a na upit Hine.
Pritom su napomenuli da su od siječnja 2000. godine podaci raspoloživi prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. (NKD 2007.). Dodali su i da su podaci za 2025. godinu privremeni.
Inače, trendovi na tržištu rada i razina zaposlenosti prate se i po podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) o broju osiguranika u pojedinoj djelatnosti, po kojima je u trgovini na veliko i na malo; popravku motornih vozila i motocikala prvi put veći broj osiguranika zabilježen u svibnju 2024. godine, a zadnji put u svibnju ove godine, kada je u trgovini evidentirano 257.448, a prerađivačkoj industriji 250.684 osiguranika.
Po nedavno objavljenoj HZMO-ovoj statistici, pak, na kraju kolovoza 2025. u prerađivačkoj industriji bilo je 248.752, a u trgovini na veliko i na malo 243.258 osiguranika.
Kada je riječ o mjesečnoj razini, to jest o kolovozu u odnosu na ovogodišnji srpanj, najveći rast broja zaposlenih po DZS-ovoj statistici, za 3,3 posto, registriran je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, to jest ugostiteljstvu i turizmu. Za više od jedan posto, točnije 1,8 posto, porastao je još broj zaposlenih u djelatnosti poslovanja nekretninama.
Raslo je još šest djelatnosti, no ispod jedan posto, dok je od deset djelatnosti s padom broja zaposlenih samo u obrazovanju on bio veći od jedan posto, odnosno 2,7 posto.
Broj nezaposlenih na mjesečnoj razini veći za 2,3 tisuće
Po podacima koje DZS preuzima od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem kolovoza 2025. u evidenciji Zavoda registrirano je 75.495 nezaposlenih osoba, što je za 2.312 osoba ili 3,2 posto više u odnosu na ovogodišnji srpanj.
Stopa registrirane nezaposlenosti, koja se izračunava kao odnos nezaposlenih prema ukupnome aktivnom stanovništvu, u kolovozu je tako iznosila 4,1 posto, što je za 0,1 postotni bod više nego u srpnju ove godine, pokazuju podaci DZS-a.
Na godišnjoj razini broj nezaposlenih je pao za 14,2 posto. (Hina)
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
