Grad Zagreb je nositelj ukupnog gospodarstva Hrvatske. Svi pokazatelji jasno ukazuju na istinitost te konstatacije, no koliko je to dobro za ravnomjerni razvoj zemlje više je nego upitno. To se poglavito očituje u izrazito konkurentnom sektoru maloprodaje koji pokazuje visok stupanj zasićenosti pa se veliki trgovački lanci sve više okreću kvartovskim trgovinama, dok se pojedini trgovački centri zatvaraju
Zagreb je kao glavni grad ujedno i gospodarsko, sveučilišno, financijsko i političko središte Republike Hrvatske, a prema upravno-teritorijalnom ustroju ima status županije.
Zauzima površinu od ukupno 641 km2, a na njegovom području, prema popisu stanovništva iz 2011., živi 790.017 stanovnika ili 18,4% stanovništva zemlje.
U ukupnom bruto domaćem proizvodu Hrvatske udjel Grada Zagreba je 31,4%, dok u ukupnom prihodu hrvatskoga poduzetništva zauzima udjel veći od 50%.
Podaci o teritorijalnoj raspoređenosti poslovnih subjekata na županijskoj razini pokazuju da je nešto manje od jedne trećine ukupno registriranih poslovnih subjekata (pravnih osoba) smješteno u Gradu Zagrebu. S druge strane, udjel Grada Zagreba za subjekte obrta i slobodnih zanimanja bitno je manji i iznosi 18,2%.
NAJVEĆI IZVOZNIK I UVOZNIK
Na području Grada Zagreba radi trećina ukupno zaposlenih u Hrvatskoj (oko 31,2%), pri čemu u strukturi zaposlenih 82% od ukupnog broja zaposlenih radi kod pravnih osoba.
Od ukupno zaposlenih u realnom sektoru hrvatskoga gospodarstva Grad Zagreb najveći udio zauzima u sektoru građevinarstva (40,5%), zatim u sektorima trgovine (37,3%), prijevoza i skladištenja (30,0%) i prerađivačke industrije (19,2%).
Grad Zagreb je kao županija najveći izvoznik, s udjelom u ukupnom robnom izvozu Republike Hrvatske od 37,4%, ali i najveći uvoznik s udjelom u hrvatskom uvozu od 60,1%, uz dosegnutu pokrivenost uvoza izvozom od 35,9%.
U razdoblju od siječnja do rujna 2012. ostvareni robni izvoz Grada Zagreba dosegnuo je iznos od 19,8 milijardi kuna s porastom od 10% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je uvoz istodobno porastao 3,2% na 55,1 milijardi kuna, što je rezultiralo vanjskotrgovinskim deficitom od 35,2 milijardi kuna.
Pet najznačajnijih izvoznih tržišta su Italija, BiH, Njemačka, Slovenija i Srbija, pri čemu je 47% izvoza orijentirano na tržište EU-a, a od ukupnoga robnog izvoza 74% je udjel prerađivačke industrije.
Grad Zagreb je i turističko središte kontinentalne Hrvatske, s 44 hotela i 6626 postelja, uz prisutan stalan rast turističkih dolazaka i noćenja. Tako je u prvih devet mjeseci 2012. godine registrirano 603.835 dolazaka turista ili 5% više nego u istom razdoblju godine ranije.
STRUKTURNE KARAKTERISTIKE
Prema podacima Financijske agencije (FINA), poduzetnici s područja Grada Zagreba, njih 31.147 (33% od ukupnoga broja poduzetnika u Hrvatskoj), ostvarili su kroz devet mjeseci 2012. godine ukupan prihod od 245 milijardi kuna, što je udjel od 53,4% na razini hrvatskoga poduzetništva.
U ukupnim investicijama u dugotrajnu imovinu, kao jednom od razvojnih pokazatelja, udjel poduzetnika Grada Zagreba na razini RH je 54,8%, uz investiranih 14,8 milijardi kuna. U promatranom je periodu kod zagrebačkih poduzetnika radilo 339.809 zaposlenih, što je 40,3% ukupno zaposlenih u hrvatskom poduzetništvu.
Strukturno, prema djelatnostima NKD 2007′, najviše poslovnih subjekata, njih 29,4%, dolazi iz djelatnosti trgovine na veliko i malo. Na drugom mjestu po brojnosti su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s udjelom od 21,4%, a na trećem građevinarstvo s 10,2%. Slijedi prerađivačka industrija u kojoj djeluje 9,1% od ukupnog broja zagrebačkih poduzetnika te djelatnost informacija i komunikacija sa 7,0%.
Prema parametru zaposlenosti, pak, prednjači trgovina s 25,7%, dok je drugorangirani sektor prerađivačke industrije u kojem radi 16,1% zaposlenih. Na trećem mjestu slijedi djelatnost prijevoza i skladištenja s 10,0%, građevinarstvo sa 7,4% te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti sa 7,2%.
U ukupno ostvarenim investicijama na prvom mjestu je građevinarstvo s udjelom od 19,7%, a slijede financijske djelatnosti čiji je udjel 12% te trgovina s udjelom od 11,8%.
U strukturi ukupnoga prihoda poduzetništva Grada Zagreba 37,9% ostvareno je u trgovini na veliko i malo, 20,1% u prerađivačkoj industriji, 8,4% u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, 7,2% u djelatnosti informacija i komunikacija, a slijede građevinarstvo s udjelom od 5,0%, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 4,5% udjela, prijevoz i skladištenje s 4,3% te financijske djelatnosti s udjelom od 4,2%. U tih osam djelatnosti ostvareno je 91,6% ukupnoga prihoda poduzetništva Grada Zagreba.
Od ukupnoga broja poduzetnika na području Grada Zagreba 97,8% su mali poduzetnici, 1,5% srednje veliki, a 0,7% veliki. No, veliki poduzetnici ostvaruju 63,8 % ukupnoga prihoda poduzetništva Grada Zagreba.
Slijede mali s udjelom od 21,1%, dok je udjel srednje velikih 15,1%. Kod velikih poduzetnika radi 49,3% od ukupnog broja zaposlenih u zagrebačkom poduzetništvu, kod malih njih 36,2%, a kod srednje velikih 14,5%. U segmentu investicija udjel velikih poduzetnika je 66,1%, malih 25,5%, a srednje velikih 8,4%.
GOSPODARSKI SUBJEKTI
S obzirom na visoku koncentriranost poduzetništva na području Grada Zagreba kao gospodarski najjače županije, velik dio uspješnih hrvatskih kompanija upravo u Zagrebu ima svoje sjedište.
Među najvećima su: INA, Pliva Hrvatska, Končar-Elektroindustrija (s tvrtkama koje posluju u okviru toga poslovnog sustava), Dukat, Kraš, Ericsson Nikola Tesla, Atlantic Grupa, Agrokor koncern s povezanim tvrtkama, dm – Drogerie Markt, Siemens, IBM Hrvatska te velik broj srednjih i malih tvrtki.
Uspješnih i razvojno orijentiranih tvrtki ima u svim sektorima zagrebačkoga gospodarstva, a mnogi od njih su i među najuspješnijim hrvatskim kompanijama.
Uz Grad Zagreb vezana je visoka koncentracija ukupne poslovne aktivnosti, a između ostalog i 77% izravnih stranih ulaganja u RH. S obzirom da visokih 40% udjela u BDP-u Grada Zagreba ostvaruju klasične, intelektualne i financijske usluge, taj podatak ukazuje na pozicioniranje Zagreba u pravcu metropolskoga razvoja, smatraju u HGK-Komori Zagreb.
Po njihovom mišljenju, u gospodarskoj strukturi nastavit će se tercijarizacija, no razvojni prioritet u tom dijelu je jačanje sektora intelektualnih usluga na račun klasičnih, obilježenih nižom obrazovnom strukturom radne snage.
“Industrijsko opredjeljenje razvoja Grada podrazumijeva jačanje visoko tehnoloških industrija odnosno onih s potencijalima veće dodane vrijednosti, tržišno konkurentnih i izvozno orijentiranih, ali i s ekološkom komponentom, no trebalo bi zadržati i tradicionalne proizvodnje, temeljene na prirodnim resursima”, navode iz Komore.
SEKTOR TRGOVINE
U djelatnosti trgovine na veliko i malo posluje 29,4% od ukupnog broja poduzetnika u Gradu Zagrebu ili njih 9157 kod kojih radi 25,7% od ukupnog broja zaposlenih u poduzetništvu, odnosno ukupno 87.330.
Tijekom devetomjesečnog razdoblja 2012. godine sektor trgovine u ukupnom prihodu poduzetnika Grada Zagreba ostvario je udjel od 37,9% uz dosegnut iznos od 89,4 milijardi kuna, dok je u ukupnim investicijama zagrebačkog poduzetništva udjel toga sektora bio 11,8% uz investiranih u razvoj ukupno 1,7 milijardi kuna.
Nominalni indeks prometa u trgovini na malo za prvih deset mjeseci 2012. u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine zabilježio je rast od 1,5%. No, uzevši u obzir inflaciju mjerenu indeksom potrošačkih cijena, promet u trgovini na malo na području Grada Zagreba realno bilježi negativne stope.
“Komora Zagreb podržava koncept razvoja trgovačke djelatnosti kroz specijalizirane prodavaonice, tzv. kvartovske trgovine, ali i markete i supermarkete ukoliko svi oni pozitivno posluju, ulažu u modernizaciju djelatnosti i zapošljavaju ljude. Također, u taj razvojni segment ulaze i trgovački centri, a na njihovim poslovodstvima je da prije ulaska u takve investicije procjene imaju li perspektivu pozitivno poslovati”, navode iz Komore.
Širenje prodajne mreže dovodi do porasta konkurencije što je, kako ističu, pozitivno za potrošače jer dovodi do sniženja cijena roba koje se nude, a širenje prodajne mreže utječe i na povećanje zaposlenosti. U konačnici, pak, to može rezultirati i pozitivnim učinkom na gospodarska kretanja te na povećanje kvalitete i kvantitete u sektoru trgovine. No, ključan parametar, kako za razvoj trgovine, tako i svih ostalih sektora gospodarstva, je kupovna moć stanovništva.
Prema rezultatima studije GfK Purchasing Power Europe 2012./2013., koji obuhvaćaju 42 zemlje Europe, prosječna kupovna moć građanina Europske unije je 12.802 eura, dok ona u Hrvatskoj iznosi oko 5085 eura. S tim iznosom Hrvatska zauzima tek 30. mjesto s 39,7 posto prosječne kupovne moći u Europi.
Nešto bolja situacija je u Gradu Zagrebu, koji je vodeći među hrvatskim županijama, čiji građani s kupovnom moći od 6540 eura na razini godine raspolažu sa 128,6% hrvatskog prosjeka, ali i tek 51,1% prosječne kupovne moći stanovnika Europe.
Prema podacima Euromonitor Internationala, ukupna osobna potrošnja hrvatskih građana u 2012. godini iznosila je 237,7 milijardi kuna, no u 2013. se očekuje smanjenje potrošnje koja bi tako trebala iznositi 234,9 milijardi kuna.
Najveći dio kućnih budžeta građana odlazi na segment hrane i bezalkoholnih pića s ukupnim prošlogodišnjim iznosom od 53,9 milijardi kuna, dok se u 2013. i na ovaj stavki očekuje određeni pad, na 53,1 milijardu kuna. Smanjit će se i potrošnja na alkoholna pića i duhan s 10,2 milijarde koliko je ostvareno u prošloj, na 10,0 milijardi u 2013. godini.
Na Grad Zagreb otpada skoro trećina nacionalne osobne potrošnje. Tako su građani glavnog hrvatskog grada lani potrošili ukupno 71,4 milijardu kuna, no i tu se očekuje blago rezanje proračuna kućanstava pa se taj iznos za 2013. procjenjuje na 70,9 milijardi kuna. Sukladno tome, smanjit će se potrošnja na hranu i bezalkoholna pića s 15,4 milijarde u 2012. na 15,3 milijarde kuna u ovoj godini.
Negativan trend očekuje se i u području alkoholnih pića i duhana te će se potrošnja na te proizvode smanjiti s 3,0 milijardi u ovoj na 2,9 milijardi kuna u 2013. godini, procjenjuju u Euromonitoru.
Unatoč svim ovim negativnim pokazateljima, Hrvatska ima 250 m2 površine trgovačkih centara na tisuću stanovnika, što je iznad prosjeka članica Europske unije od 190 m2 na tisuću stanovnika. Zagreb i okolica su prema koncentraciji trgovačkih centara daleko iznad tog prosjeka.
Od značajnijih projekata u 2013. u ovom se sektoru očekuje dovršetak Trgovačkog centra Point u naselju Vrbani koji će imati oko 50 lokala na 13.000 m2 površine te će predstavljati kombinaciju maloprodajnih prostora, restorana i zabavnih sadržaja.
S obzirom na visoki stupanj zasićenosti tržišta, u nadolazećem periodu trgovački centri će se fokusirati na konsolidaciju svoje pozicije. Tako je King Cross najavio značajnu obnovu centra u cilju podizanja konkurentnosti, a još uvijek nije poznato što će biti sa zatvorenim trgovačkim centrima – Mandi na Žitnjaku i Cascade u samom centru grada.
ŽILAVOST OBRTNIKA
Na području Grada Zagreba trenutno posluje oko 2700 malih trgovaca – obrtnika. U proteklih nekoliko godina trendovi su izrazito negativni s obzirom na to da je od 2009. godine zatvoreno više od 30% malih trgovina. Ono što ipak ohrabruje je usporavanje negativnih kretanja u 2012. godini jer se broj trgovačkih obrta i dalje smanjuje, ali ne tako intenzivno kao u prethodne tri godine.
Iz Udruženja trgovaca Obrtničke komore Zagreb smatraju kako se novi val zatvaranja obrta očekuje s početkom primjene obveze fiskalizacije, dijelom radi dosadašnje porezne nediscipline, a većim dijelom zbog nemogućnosti savladavanja tehnoloških zahtjeva uvođenja fiskalizacije, odnosno troška nabave opreme, uporabe i održavanja. To se prvenstveno odnosi na trgovce obrtnike koji prodaju na otvorenom, bilo stalno ili povremeno.
U Udruženju izražavaju zabrinutost i za opstojnost svih ostalih obrtničkih trgovina na zagrebačkom području s obzirom da se bitka za kupca postupno seli i na njihov teritorij. Naime, otvaranje malih kvartovskih trgovina postaje sve češća praksa i kod etabliranih, velikih trgovaca, što izravno ugrožava obrtničku trgovinu koja se teško može nositi s novopridošlom konkurencijom.
“Perspektiva razvoja, ili bolje rečeno opstanka, u svjetlu navedenih trendova prilično je tmurna. Stoga su prijedlozi trgovaca obrtnika išli i u smjeru da se i nekim administrativnim mjerama, u smislu pozitivne diskriminacije, zaštiti mala obiteljska trgovina. Nažalost, za to nije bilo sluha kod mjerodavnih institucija”, navodi predsjednica Udruženja Marija Subota.
No, pritom dodaje kako će bez obzira na crne prognoze mala trgovina opstati jer odgovara mentalitetu građana, starosnoj strukturi i platežnoj sposobnosti kupaca koji u malim trgovinama kupuju najnužnije potrepštine kao i percepciji potrošača da je mala trgovina uvijek nadohvat ruke. Kao važan uvjet u očuvanju male trgovine navode i udruživanje na način da se okrupnjavanjem postignu bolji uvjeti u nabavnoj cijeni proizvoda.
“U tom cilju djeluje i Udruga malih trgovaca Zagreb, odnosno Savez udruga malih trgovaca RH. Nadalje, povezivanje tipa “selo – grad”, ili povezivanje “zeleno-plavo”, dakle povezivanje malih proizvođača i malih trgovaca odnosno povezivanje kontinentalne i obalne hrvatske, u velikoj mjeri mogu pomoći opstanku i razvoju male trgovine”, zaključuju iz Udruženja trgovaca Obrtničke komore Zagreb.
