Krajem 2010. godine u Hrvatskoj je bilo samo 6% onih koji su kupovali putem interneta, dok najnoviji podaci pokazuju da je 23% hrvatskih građana barem jednom kupilo nešto online
Iako se putem interneta kupuje u prosjeku samo nekoliko puta godišnje, u Hrvatskoj sve više raste broj onih koji internet koriste za kupovinu različitih proizvoda i usluga, a najčešće za kupovinu odjeće/obuće/modnih dodataka i elektroničkih uređaja, pokazalo je istraživanje GfK provedeno u rujnu ove godine.
Ukupno 64% hrvatske populacije starije od 15 godina koriste internet. U usporedbi sa zemljama u okruženju, penetracija interneta u Hrvatskoj veoma je slična onoj u BiH (63%), Srbiji (65%) i Makedoniji (67%). Iako susjedna zemlja, Slovenija je daleko ispred nas po broju korisnika interneta – tamo 80% populacije iznad 15 godina koristi internet, u Slovačkoj – 70%, u Mađarskoj 74%, dok se, primjerice, u Rusiji, internetom koristi manji dio populacije – njih 58%.
Korištenje interneta značajno se razlikuje s obzirom na dob populacije: među onim najmlađima (15-24 godina), samo njih 3% ne koristi internet, dok je u dobi od 25-34 godine takvih 7%. S porastom dobi značajno pada broj internetskih korisnika, pa je među onim najstarijima (preko 65 godina) samo 10% onih koji koriste internet.
Gledajući trendove u korištenju, u zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj rast korisnika je usporen. Broj korisnika ne raste tako ubrzano kao ranije, ali zato ubrzano raste korištenje različitih mogućnosti i pogodnosti koje nam internet pruža.
Jedna od mogućnosti interneta je i kupovina različitog asortimana proizvoda i usluga. Krajem 2010. godine u cijeloj Hrvatskoj samo je 6% hrvatskih građana kupovalo putem interneta. U samo dvije godine, ovaj se broj uvećao skoro četiri puta, te najnoviji podaci pokazuju da je 23% hrvatskih građana barem jednom kupilo nešto putem interneta. Češće od prosjeka kupuju mlađe generacije: 15-24 godine – njih 44%, 25-34 godine – njih 39%, visokoobrazovane osobe – 38%.
Iako 36% online korisnika kupuje preko interneta, njihove kupovine i nisu tako česte: najveći broj “kupaca“ (44%) kupuje nekoliko puta godišnje, te jednom u nekoliko mjeseci – 24%.
Putem interneta najviše se kupuje odjeća/obuća/modni dodaci i elektronički uređaji. Ukupno 63% onih koji kupuju preko interneta barem su jednom kupili neki odjevni predmet, obuću ili modni dodatak, dok je svaki treći “internet kupac“ kupio elektronički uređaj.
U zadnje vrijeme sve su više popularni portali grupnih kupovina poput kolektiva.hr, ponudadana.hr, kupime.hr i drugi koji nude povoljnije cijene različitih usluga i proizvoda. Među onima koji kupuju putem interneta, njih 42% je barem jednom kupilo preko portala za grupnu kupovinu ili oko 10% ukupne hrvatske populacije starije od 15 godina. Kupuju podjednako i muškarci i žene, a najvećim dijelom Zagrepčani (68% kupaca putem interneta).
S obzirom da je Hrvatska od 1.srpnja članica Europske Unije, njeni građani više ne plaćaju carinske pristojbe na robu/usluge čija je zemlja porijekla članica EU. Zbog navedenih promjena u carinskim odredbama, postavlja se pitanje ima li takva promjena utjecaja na količinu kupovine u europskim zemljama koja se odvija putem interneta.
Među “online kupcima“ najviše je onih (72%) koji neće promijeniti učestalost svoje dosadašnje kupovine te će putem interneta kupovati isto kao i do sada, 20% će povećati svoju kupovinu, ali ne značajno, dok će njih 4% znatno više kupovati putem interneta baš zbog ukidanja carinskih pristojbi za zemlje EU.
Ukupno 6% hrvatskih građana koji do sada nisu kupovali putem interneta, zbog ukidanja carinskih pristojbi i ujedno pojeftinjenja narudžbi, planiraju početi s kupovinom putem interneta.
