Kako bi se zaustavili negativni trendovi u poljoprivredi, nužne su snažnije investicije u nove tehnologije, jačanje primarne proizvodnje i preradbenih kapaciteta. U nadolazećem razdoblju fokus treba biti i na snažnijem povezivanju malih proizvođača i prerađivačke industrije te na prilagodbi novom ciklusu financiranja iz Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, istaknuto je na stručnom skupu Konkurentnost i jačanje regionalne prehrambene industrije, koji je u organizaciji ŽK Sisak, u suradnji sa županijskim komorama Otočac i Virovitica te Sektorom za poljoprivredu i prehrambenu industriju HGK, održan u Sisku.
U Hrvatskoj je prisutan sve veći jaz između domaće proizvodnje i potreba tržišta, što rezultira povećanim uvozom hrane. Prošle godine uvezeno je hrane u vrijednosti 6,98 milijardi eura, dok je deficit iznosio 2,84 milijarde, uz pokrivenost uvoza izvozom od 59 posto. Iz uvoza dolazi i 40 posto vrijednosti sirovine koja se koristi u prehrambenoj industriji.
“Niska samodostatnost u proizvodnji hrane, rastući uvoz i deficit jasno ukazuju na potrebu dodatnih ulaganja u povećanje obujma proizvodnje i produktivnosti. Istodobno je potrebno unaprijediti i skratiti lance opskrbe hranom. Nužno je horizontalno povezivanje domaćih proizvođača unutar pojedinih sektora u poljoprivredi, ali i vertikalna integracija u lancu opskrbe hranom, osobito između primarne proizvodnje i prerade. Domaća ponuda mora biti standardizirana u pogledu kvalitete i marketinških standarda, količine trebaju biti dostatne, a cijene konkurentne za ulazak u preradbene kapacitete”, kazala je Žaklina Jurišić, voditeljica Odjela za poljoprivredu i prehrambenu industriju HGK.
Jedna od tema stručnog skupa bio je proračunski i zakonodavni okvir EU-a u novoj sedmogodišnjoj programskoj perspektivi. Razgovaralo se o tome kako će se hrvatska poljoprivreda i prehrambena industrija nositi s izazovima koje donosi najavljeno smanjenje proračuna za provedbu mjera Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za 20 posto.
“Prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira za 2028.-2034. uspostavlja novi proračunski naslov Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija, poljoprivreda i ruralna područja, ribarstvo i pomorstvo, napredak i sigurnost, za provedbu kojeg se osniva novi europski fond. Ovim prijedlogom mijenja se sadašnji model provedbe ZPP-a, ali ova politika ostaje ključni prioritet EU financiranja. Kroz ovaj fond Hrvatska bi imala na raspolaganju 16,8 mlrd. eura, a za provedbu ZPP-a bi bilo raspoloživo 3,7 mlrd. eura”, najavio je Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Nedavno provedena analiza Državnog ureda za reviziju pokazala je kako je dosadašnji model poticanja poljoprivrede bio administrativno prihvatljiv, ali nedovoljno učinkovit u jačanju konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Budući da se u nadolazećem razdoblju ne očekuje značajniji rast financijskih sredstava namijenjenih potporama, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Mešić istaknuo je kako će ključni izazov biti povećanje učinkovitosti ulaganja.
“Nužno je jasno definirati prioritete i raspoloživa sredstva usmjeriti prema područjima koja donose najveću dugoročnu vrijednost. Među njima se posebno ističu ulaganja u znanje, obrazovanje i razvoj stručnih kompetencija jer jedino obrazovani i tehnološki osposobljeni stručnjaci mogu pratiti ubrzani razvoj suvremene poljoprivrede, povećavati produktivnost te istodobno osigurati visoke ekološke standarde proizvodnje”, kazao je Mešić.
Na okruglom stolu Jačanje regionalne poljoprivrede i prehrambene industrije svoja iskustva podijelili su predstavnici prerađivačkih tvrtki sa šireg sisačkog područja te iz Virovitičko-podravske županije i Ličko-senjske županije.
Tvrtka SANO iz Popovače prošle je godine završila investiciju u izgradnju silosnih kapaciteta za 15.000 tona žitarica, kao i u novu proizvodnu liniju za proizvode specijalizirane za primjenu u modernim hranidbenim sustavima i tehnologijama precizne hranidbe.
“Ulaganje u moderne tehnologije i metode proizvodnje jedan je od osnovnih preduvjeta za uspješnost. Proširenjem vlastitih skladišnih kapaciteta povećali smo otpornost na volatilnost tržišta. Tijekom 2024. investirali smo i u vlastitu sunčanu elektranu snage 500 KW, koja pokriva 34 posto naših potreba za električnom energijom. Investicije su proizašle upravo iz prepoznavanja potreba tržišta”, kazao je Ivan Vukmanović, asistent Uprave SANO Jugoistočna Europa.
Tvrtka Agrovelebit iz Lovinca, proizvođač ličkog krumpira koji se bavi i stočarskom proizvodnjom, također kontinuirano ulaže značajna sredstva u modernizaciju poslovanja.
“U proteklih šest do sedam godina uložili smo preko tri milijuna eura u modernizaciju skladišta krumpira, opremu za pakiranje te primarnu proizvodnju. Investicija je sufinancirana sredstvima fonda za ruralni razvoj. Kontinuirano ulažemo u digitalizaciju sustava u procesu proizvodnje i skladištenja, razvoj novih znanja kao i stvaranje novih proizvoda”, naveo je Nikola Vidaković, direktor tvrtke Agrovelebit.
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
