FAO-ov indeks cijena košarice u odnosu na prošlogodišnji kolovoz pokazivao je pad cijena za 1,1 posto
Cijene hrane bile su gotovo stabilne u kolovozu budući da su jeftiniji šećer, meso i žitarice bili protuteža poskupljenju biljnih ulja, mlijeka i mliječnih proizvoda, izvijestila je u petak agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO.
FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u kolovozu u prosjeku 120,7 bodova i bio je tek neznatno niži u odnosu na blago revidiranu vrijednost u srpnju.
U odnosu na prošlogodišnji kolovoz pokazivao je pad cijena za 1,1 posto.
Najviše su u kolovozu poskupjeli mlijeko i mliječni proizvodi, za 2,2 posto u odnosu na srpanj, odražavajući snažnu potražnju za punomasnim lijekom u prahu i sirom.
Poskupjela su i biljna ulja, za 0,8 posto, dosegnuvši najvišu razinu u 20 mjeseci, budući da je rast cijena palminog ulja više nego nadoknadio pojeftinjenje sojinog, suncokretovog i ulja uljane repice.
Najviše je u kolovozu pojeftinio šećer, za čak 4,7 posto u odnosu na srpanj, odražavajući poboljšane izglede proizvodnje u Indiji i na Tajlandu, ali i niže cijene sirove nafte. Na kraju mjeseca trend se naglo promijenio zbog požara na poljima šećerne trske u ključnim proizvodnim regijama u Brazilu.
Žitarice su u kolovozu pojeftinile za 0,5 posto, odražavajući pad cijena pšenice u uvjetima slabe međunarodne potražnje i žestoke konkurencije izvoznika, posebno u cjenovno konkurentnoj crnomorskoj regiji.
Kukuruz je pak blago poskupio, uglavnom zbog očekivanog negativnog utjecaja toplinskih valova na urod u Europskoj uniji i u pojedinim dijelovima Sjedinjenih Država, te tješnje ukrajinske ponude na domaćem tržištu, uz sniženu prognozu proizvodnje.
Meso je pojeftinilo 0,7 posto, odražavajući pad cijena mesa peradi i ovčetine zbog slabe uvozne potražnje. Cijene govedine blago su pak porasle.
Proizvodnja žitarica na razini 2023.
FAO je u odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica neznatno snizio procjenu svjetske proizvodnje u ovoj godini, na 2,781 milijardu tona, što bi značilo da bi se trebala otprilike zadržati na prošlogodišnjoj razini, uz blago snižene procjene uroda krupnozrnatih žitarica, uključujući kukuruz, prvenstveno zbog vrućih i suhih vremenskih uvjeta u Europskoj uniji, Meksiku i Ukrajini.
Proizvodnja pšenice trebala bi pak biti nešto viša no što su u FAO-u do sada očekivali i dosegnuti 791,4 milijuna tona, ponajprije zahvaljujući neočekivano dobrom urodu u SAD-u.
Potrošnja žitarica trebala bi se u novoj sezoni zadržati na razini 2023/2024. i iznositi 2,852 milijarde tona.
Zalihe žitarica vjerojatno će na kraju nove sezone, u srpnju iduće godine, biti veće za 1,2 posto nego na njezinom početku i dosegnuti 890 milijuna tona, izračunali su FAO-u, blago snizivši dosadašnju procjenu.
Međunarodna trgovina žitaricama trebala bi se smanjiti za 3,3 posto u odnosu na prethodnu 2023./2024. godinu, na 485,6 milijuna tona, uglavnom zbog smanjenog obujma trgovine krupnozrnatim žitaricama. (Hina)
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
