Jedno od poduzeća obuhvaćenih mjerom je i PIK Rijeka koji je potporu za skraćeni radni tjedan iskoristio za 52 od ukupno 400 radnika, odnosno za dio proizvodnje. U PIK Rijeka ističu kako su potporu iskoristili za dio mljekarskog pogona 29. travnja 2013.
Potporom za očuvanje radnih mjesta, mjerom koja se još naziva i “neradni petak”, uskoro bi moglo biti obuhvaćeno najmanje 700 radnika u proizvodnim djelatnostima.
Prvi ugovori s poslodavcima u ovoj godini potpisani su u drugom dijelu travnja, a za sada je potporom za neradni petak obuhvaćen 261 radnik u tri poduzeća, dva iz drvnog sektora i jedan iz prehrambene industrije.
Riječ je, kako neslužbeno doznaje Novi list, o poduzeću PIK Rijeka koji je potporu za skraćeni radni tjedan iskoristio za 52 od preko 400 radnika, odnosno za dio svojih proizvodnih pogona.
U PIK Rijeka ističu kako su potporu iskoristili za dio mljekarskog pogona. Druga dva ugovora, kojima je obuhvaćeno 209 radnika, sklopljena su s Finvest Corp-om iz Čabra, i odnose se na poduzeća koja se bave preradom drva.
“Nama je cilj zadržati sva radna mjesta i zbog toga smo se odlučili na korištenje mjere ‘neradni petak’, kaže Milka Cvitković, rukovoditeljica sektora općih, pravnih i kadrovskih poslova PIK Rijeka ističući kako je mjera usmjerena prema radniku.
U mljekarskoj industriji situacija je složena, a bit će i teža s ulaskom Hrvatske u EU. No, u riječkom PIK-u navode kako im nije cilj otpuštati radnike već naći dovoljno posla za sve.
Cilj mjere “neradni petak” je zadržati u radnom odnosu radnike za koje poslodavac može osigurati rad u punom radnom vremenu kraćem od 40 sati tjedno, ali im zbog poslovnih poteškoća ne može osigurati plaću za puno radno vrijeme.
Mjera, međutim, nije usmjerena na poslodavca, već na radnika. Tako država sufinancira razliku neto plaće radnika prije i nakon uvođenja Programa rada u punom radnom vremenu kraćem od 40 sati tjedno, a najviše do iznosa minimalne plaće u neto iznosu.
Dakle, država radniku nadoknađuje razliku neto plaće za četiri radna dana, pa iako rade u skraćenom radnom vremenu primaju puni iznos plaće. Poslodavčeva je obaveza, pak, obračunati i uplatiti doprinose prema punoj plaći radnika, odnosno plaći koju je imao prije uvođenja neradnog petka.
Iako se kolokvijalno mjera naziva neradnim petkom, to ne znači da radnici taj dan ne rade. Naime, puno radno vrijeme u kraćem trajanju od 40 sati tjedno, ne mora biti raspoređeno jednako po danima, tjednima i mjesecima, nego se utvrđuje kao prosječno skraćeno radno vrijeme unutar razdoblja ostvarivanja potpore koja može trajati najduže šest mjeseci. Visina potpore koja se isplaćuje radniku, pritom, ne može biti viša od neto iznosa minimalne plaće, odnosno trenutno 2.244 kune.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, interes za neradni petak do sada je pokazao 21 poslodavac. Mahom je riječ o poslodavcima u trgovini, poljoprivrednoj proizvodnji, tekstilnoj, drvnoj i elektrometalskoj djelatnosti, informatičkim i knjigovodstvenim uslugama. (Novi list)
