PwC Hrvatska jučer je predstavio rezultate istraživanja mišljenja hrvatskih predsjednika uprava za 2020. godinu, a koja se po mnogočemu slažu s mišljenjima predsjednika uprava diljem svijeta, no ima i značajnih razlika.

Godinu dana nakon što je COVID-19 proglašen pandemijom, predsjednici uprava diljem svijeta izražavaju rekordne razine optimizma u vezi globalnog gospodarskog oporavka, a 64% poslovnih lidera jugoistočne Europe (JIE) predviđa poboljšanje gospodarskog rasta u 2021. godini.

Velik optimizam vezan za stanje globalne ekonomije
Jednako mišljenje dijele i hrvatski predsjednici uprava koji su iskazali visoki optimizam vezano uz stanje globalne ekonomije, a čak 67% njih vjeruje da će se rast poboljšati tijekom 2021. godine.

Ne manje važno, optimizam predsjednika uprava u Republici Hrvatskoj proteže se i na njihove kompanije: 84% njih očekuje da će prihod njihove tvrtke porasti tijekom sljedeće godine, dok 71 % također očekuje i porast profitabilnosti. 65% vjeruje da će se njihov broj zaposlenih povećati u sljedećih 12 mjeseci. Plaće i druge naknade jedan su od glavnih poticaja radnoj snazi u Hrvatskoj, dok nasuprot tome, u regiji JIE drugi čimbenici imaju veći prioritet.

Novi proizvodi i usluge, organski rast i poboljšana operativna učinkovitost pritom će biti glavne poluge rasta, dok će novi strateški savezi i zajedničkih ulaganja utjecati na rast više u Republici Hrvatskoj, nego u regiji JIE.

S izuzetkom SAD-a, hrvatski predsjednici uprava najvažnijim zemljama za rast poslovanja svojih kompanija u sljedećih 12 mjeseci smatraju europske zemlje, pri čemu vode Srbija, Austrija, Njemačka, Slovenija i Bosna i Hercegovina.

Komentirajući rezultate istraživanja John Gašparac, predsjednik uprave PwC Hrvatska je istaknuo:

“Istraživanje hrvatskih predsjednika uprava koje smo proveli početkom ove godine, uključuje mišljenja vodećih ljudi kompanija iz uslužnih i proizvodnih djelatnosti, dakle cijelog spektra našeg gospodarstva te kao glavnu poruku prenosi optimizam za poslovanje u nadolazećem razdoblju, a što je sukladno i globalnim rezultatima 24. po redu PwC-ovog istraživanja predsjednika uprava diljem svijeta.”

Ono što je zasigurno odigralo značajnu ulogu u ovakvoj dozi optimizma, s obzirom na situaciju u kojoj se zbog pandemije koronavirusa našao cijeli svijet, jest razvoj cjepiva i njegova provedba diljem svijeta, što osigurava potrebne perspektive u budućnosti i jasna viđenja sljedećih koraka vodećih ljudi kompanija. Pandemija je od svih nas tražila brze reakcije te potrebne transformacije pa iz nje svi izlazimo jači i bogatiji. Lansiranje novih proizvoda, optimiziranje poslovanja i naglasak na učinkovitost prioriteti su budućeg razvoja, kao i strateška udruživanja i zajednička ulaganja. Hrvatski manageri, naime, spajanja i preuzimanja vide i kao kvalitetnu priliku za dobre i vrijedne kompanije koje krizu nisu prošle na najbolji način, da kroz podjelu znanja i resursa krenu dalje, svjesni prednosti koje zajednički mogu osigurati. To bi trebalo omogućiti i lakšu digitalnu transformaciju, koja se već sad postavila kao imperativ budućeg poslovanja te nam svima, brže nego smo očekivali, otvorila nove puteve na kojima svi zajedno moramo napraviti još mnogo koraka.

Promatramo li tržišta koja hrvatski predsjednici uprava smatraju najvažnijim zemljama za rast poslovanja, treba istaknuti da je današnja globalizacija za hrvatske kompanije s jedne strane i lokalizacija, jer je s obzirom na trenutačne okolnosti, u cilju osiguravanja efikasnosti i profitabilnosti, pametno što manje se izložiti i što više razvijati eko sustave koji mogu uspjeti pa tako moramo biti spremni za poslovanja na različitim tržištima, a unutar čega naša susjedna tržišta trenutačno imaju primat“.

Povećanje ulaganja u digitalnu transformaciju imperativ budućeg poslovanja, pandemija na vrhu ljestvice prijetnji poslovanju
Kao rezultat pandemije COVID – 19,81% hrvatskih predsjednika uprava planira dugoročno povećati ulaganje u digitalnu transformaciju, dok 42% planira povećati stopu ulaganja u digitalnu transformaciju za 10% ili više. S druge strane, samo 10% hrvatskih predsjednika uprava želi značajno povećati ulaganja u održivost i inicijativu ESG-a za zaštitu okoliša.

Očekivano, predsjednici uprava diljem svijeta pandemiju koronavirusa i druge zdravstvene krize smatraju glavnom prijetnjom svom poslovanju, a 61% hrvatskih predsjednika uprava već je uključilo prijetnju pandemije u svoje aktivnosti upravljanja strateškim rizikom.

Osim pandemije, hrvatski predsjednici uprava najviše ističu sljedeće prijetnje: populizam i prekomjernu regulaciju, dok su na razini regije JIE, predsjednici Uprava zabrinuti i zbog neizvjesnosti političkog okruženja i nesigurnosti porezne politike.

Kvalitetan porezni sustav trebao bi biti najvažniji prioritet vlade, smatra 71% hrvatskih predsjednika uprava, dok 25% njih vjeruje da će promjene porezne politike povećati ukupne porezne obveze organizacije (za razliku od 49% u regiji JIE).

Velika razlika u mišljenju predsjednika uprava globalno i u Republici Hrvatskoj odnosi se na kibernetičke prijetnje, za koje su vodeće osobe kompanija u Hrvatskoj manje zabrinute nego njihovi globalni kolege, a 68% je reklo da su donekle ili izuzetno zabrinuti (u usporedbi s 85% globalno).

Dodatni pomaci potrebni na području radne snage i utjecaja organizacija na okoliš
Hrvatski predsjednici uprava ističu da njihove organizacije trebaju učiniti više kako bi izvještavale o svojim iskustvima s radnom snagom i o poslovnoj strategiji, a na globalnoj razini veći je naglasak na poboljšanju otkrivanja utjecaja organizacija na okoliš.

Samo 20% hrvatskih predsjednika uprava smatra da je vladin plan oporavka koji se odnosi na dugoročne ciljeve zaštite okoliša učinkovit, u usporedbi s 31% na razini JIE, no klimatske promjene i štetu na okolišu svrstali su u aktivnosti upravljanja strateškim rizicima svoje organizacije, što je najviša razina, uspoređujući sa zemljama JIE.

61% hrvatskih predsjednika uprava istaknulo je dostupnost ključnih vještina kao prijetnju njihovom poslovanju koja je uračunata u aktivnosti upravljanja strateškim rizikom. 58 % njih smatra da bi vješta, obrazovana te prilagodljiva radna snaga trebala biti jedan od vladinih prioriteta u RH. Ovi brojevi odraz su zabrinutosti predsjednika uprava uzrokovane nedostatkom raspoložive i stručne radne snage.

Dodatna kvaliteta ovog hrvatskog dijela istraživanja mišljenja predsjednika Uprava, ali i onog globalnog je što dosljedno, iz godine u godinu, upućuje na očekivani rast gospodarstva.

“Globalnim istraživanjem mišljenja predsjednika uprava uočeno je da je sentiment predsjednika uprava za optimizam unutar navedenih okvira uvijek bio točan. Smatramo da bi poboljšanje globalnog gospodarskog rasta moglo iznositi do 5%, što bi se realno moglo ostvariti već u posljednjem kvartalu 2021. godine te prvom kvartalu 2022. godine, kada bismo se svi zajedno trebali vratiti na pokazatelje prije pandemije COVID-19. Temeljem globalnih očekivanja i strukture hrvatskog BDP-a, za Hrvatsku se do kraja godine predviđa gospodarski rast od 3%”, zaključio je John Gašparac, predsjednik uprave PwC Hrvatska.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!