Ove godine je konzultantska kuća Deloitte ponovno ispitala 590 financijskih direktora iz srednje Europe koji predstavljaju široki spektar organizacija iz različitih industrija o njihovim stajalištima i izgledima za 2021. godinu. “Kao što smo prethodno naveli u našem zadnjem izdanju, neprekidna nesigurnost u pogledu pandemije bolesti Covid-19 u velikoj mjeri utječe na bilo kakav optimizam ili poglede u predstojećoj godini”, kaže se u izvješću.

Upravo je nesigurnost jedan od ključnih nalaza ovogodišnjeg izdanja Izvješća Deloittea Srednja Europa o stavovima financijskih direktora, koje već 12 godina prati promjene u razmišljanjima financijskih direktora. Izdanje za 2021. tek je objavljeno te promjene u stajalištima koje smo zapazili upućuju na to da je unatoč daljnjem porastu zabrinutosti u nekim područjima zabilježena stabilnost i optimizam.

Neki od rezultata koje je potrebno istaknuti su sljedeći:
• 62% ispitanika očekuje da će ove godine porasti indeks potrošačkih cijena.
• velika većina financijskih direktora očekuje da će broj zaposlenika u njihovim društvima ostati nepromijenjen (44 %) ili narasti (28%) u 2021.
• financijski direktori očekuju dodatan porast troškova u većini ispitanih kategorija.
• najoptimističniji financijski direktori u pogledu rasta BDP-a većeg od 2,5% su iz Hrvatske, Estonije i Slovenije.
• Uz Sloveniju, Slovačku i Litvu – Bugarska, Češka i Hrvatska zabilježile su najveći rast udjela financijskih direktora koji predviđaju veliku neizvjesnost, s 27% u 2020. na 54% u 2021. u Bugarskoj; od 31% do 57% u Češkoj, te od 31% do 56% u Hrvatskoj.

Marina Tonžetić, partnerica u Deloitteovom odjelu revizije i savjetovanja i voditeljica CFO programa u Hrvatskoj, smatra da „kao i prošle godine, vidimo kako neprekidna nesigurnost u pogledu pandemije bolesti Covid-19 i dalje oblikuje način na koji financijski direktori planiraju sljedeću godinu. To smo opazili u nizu odgovora koje smo zaprimili u ispitivanju financijskih direktora. Međutim, nesigurnost nije nužno snažno utjecala na naš indeks povjerenja financijskih direktora, koji sada iznosi 10 %, a prošle je godine iznosio 9 %. Premda su navedeni rezultati još uvijek daleko od rezultata izdanja prije pandemije, to je i očekivano s obzirom na to da nam u sljedećoj godini predstoji kontinuirana neizvjesnost. Financijski će se direktori opet okrenuti svojim organizacijama uslijed značajne gospodarske nestabilnosti. Ta je vrsta odgovora u skladu s mišljenjem da su smanjenje troškova i širenje stjecanjima neke od ključnih strategija na koje će se financijski direktori usredotočiti ove godine.”

Ovogodišnji ključni nalazi obuhvaćaju sljedeće:

• Nastavak sporog rasta BDP-a
Prosječni očekivani rast BDP-a za 2021. iznosi samo 0,25% u usporedbi sa 2,0% u 2020. i 2,3% u 2019. Međutim, zabilježen je rast od 7 postotnih bodova u broju financijskih direktora koji očekuju rast BDP-a veći od 3,5%. U 2021., 26% ispitanika očekuje da će BDP premašiti rast od 2,5%, što je pad u odnosu na 30% u 2020. Šezdeset posto ispitanika predviđa da BDP neće rasti više od 1,5 %, u usporedbi sa 37% ispitanika koji su to mišljenje dijelili u 2020. Kako smo već naveli, jedni od najoptimističnijih financijskih direktora u pogledu rasta BDP-a su iz Hrvatske, gdje ih 52% očekuje rast BDP-a veći od 2,5%, a od toga skoro jedna trećina (32%) čak veći rast i od 3,5%.

• Financijski izgledi donose dašak optimizma
Financijski se direktori čine optimističniji u pogledu financijskih izgleda u nadolazećoj godini. Riječ je ustvari o najvećoj razini optimizma zabilježenoj u protekle četiri godine. Ove se godine 47% financijskih direktora osjeća optimističnije u pogledu svojih financijskih izgleda. Financijski direktori iz EU-a (48%) i europodručja (45%) dijele slične razine optimizma. U Hrvatskoj je 42% financijskih direktora jako optimistično u pogledu financijskih izgleda, 44% ne očekuju neke promjene dok ih je 14% manje optimistično.

• Zabrinutost zbog smanjenja domaće i inozemne potražnje
Ove godine financijske direktore najviše brine smanjenje inozemne (40%) i domaće (52%) potražnje. Riječ je o velikom skoku u odnosu na prošlu godinu kada je smanjenje inozemne i domaće potražnje iznosilo 26% i 27%. Premda smanjenje potražnje jako brine financijske direktore, zabrinutost zbog manjka stručne radne snage pala je na 33%, što je 16 postotnih bodova manje nego prošle godine.

• Očekivan ponovni porast nezaposlenosti
U usporedbi s prošlogodišnjim izdanjem za 2020., ovogodišnji ispitanici izrazili su veću zabrinutost zbog razina nezaposlenosti. S obzirom na skok od 32 postotna boda u odnosu na naše prošlogodišnje izdanje, financijski direktori očekuju porast nezaposlenosti u sljedećoj godini. Predmetni je postotak (sada na 68%) sličan rezultatima u državama EU-a (71%) i europodručju (61%). Što se tiče nezaposlenosti, 58% hrvatskih financijskih direktora predviđa porast, smanjenje 28%, dok ih 14% ne očekuje promjene broja nezaposlenih.

• Interno financiranje i zajmovi i dalje se smatraju glavnim izvorima financiranja
Financijski direktori i dalje smatraju interno financiranje (49 %) i zajmove (43 %) isplativim izvorima financiranja za svoje organizacije. Iako velika većina financijskih direktora nijedan izvor financiranja nije ocijenila kao „privlačan”, važno je napomenuti kako više od 30 % ispitanika nijedan izvor financiranja nije ocijenilo kao “neprivlačan”. Korporativni dužnički vrijednosni papiri (47%) i vlasnički kapital (53%) imali su najveći postotak “neutralnih” odgovora. Hrvatski financijski direktori, kod navoda koji su načini financiranja značajni čimbenici rizika poslovanja, opredijelili su se kako su najmanji rizik vlasnički kapital (12%) i korporativni dužnički vrijednosni papiri (22%), zatim bankovni zajmovi (40%), a kao najveći rizik su istaknuli interno financiranje, njih 58%.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!