Istraživanje GfK-a pokazalo je kako 15 posto urbane populacije često kupuje robu s oznakom bio ili eko te organsku hranu
Tvrtka Biovega iz Zagreba u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom organizirala je forum “Trendovi u primjeni organske hrane, dodataka prehrani i prirodne kozmetike u Hrvatskoj” koji je danas održan u prostorima HGK u Zagrebu, izvijestili su iz HGK.
Cilj foruma bio je okupiti gospodarske subjekte koji posluju s ekološkim proizvodima ili su im oni od primarnog interesa za buduće poslovanje.
“Na ovom skupu promišljat će se slabe karike bolje reći nedovoljno razvijeni oblici poljoprivredne proizvodnje i predočiti važnost eko proizvodnje općenito te ukazati na značaj ekološke svijesti potrošača”, rekla je Žaklina Jurišić, zamjenica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.
Jurišić je istaknula značaj stalnog poboljšavanja zdravstvene sigurnosti hrane, eliminacije nestandardiziranih procesa proizvodnje pri čemu je istodobno nužno sustavno jačati brendiranje.
Podsjetila je kako u Hrvatskoj postoje veliki potencijali daljeg razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje koja trenutno zauzima 2,5 posto odnosno oko tri tisuće hektara poljoprivrednih površina.
Za usporedbu, u EU taj postotak iznosi 5,4 posto a jedna od vodećih zemalja je Češka u kojoj devet posto poljoprivrednih površina zauzima ekološka proizvodnja. Jurišić je ustvrdila kako se nedovoljan broj gospodarskih subjekata u Hrvatskoj bavi ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom i ekološkom proizvodnjom općenito te je dodala kako je organiziranje ovog skupa samo jedna od akcija uz pomoć kojih HGK nastoji pomoći razvoju ekološke poljoprivrede, ali i poljoprivrede te gospodarstva u cjelini.
U svijetu se 2011. godine 1,8 milijuna poljoprivrednika u 162 zemlje svijeta na 37 milijuna hektara površine bavilo ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom, naglasila je Žana Hinek, članica Uprave Biovege.
U Europi je 2011. godine bilo 10,6 milijuna hektara površina pod ekološkim nadzorom, a samo te godine registrirano je oko 290 tisuća novih eko proizvođača.
Vrijednost globalnog tržišta eko proizvoda 2011. godine iznosila je 45 milijardi eura, a vodeće tržište je SAD. Te godine vrijednost europskog tržišta eko proizvoda iznosila je 21,5 milijardi eura a vodeće tržište bila je Njemačka. Zemlje s najvećom godišnjom potrošnjom eko proizvoda po stanovniku su Švicarska i Danska s više od 160 eura.
Tatjana Rajković, direktorica istraživanja tržišta GfK, govorila je o potencijalima industrije ekoloških proizvoda u Hrvatskoj. Građani širom svijeta postaju sve zabrinutiji u vezi očuvanja prirode pa stoga ne iznenađuje što je zaštita okoliša jedna od najčešćih tema u svakodnevnim razgovorima prvenstveno u razvijenim zemljama.
U narednih tri do pet godina formirat će se novi društveni sloj prozvan eko građani kojima će briga o okolišu biti na prvom mjestu te ujedno predstavljati životni stil.
Eko građani pored ekonomskog aspekta očuvanja prirodnih resursa poput primjerice smanjivanja troškova za vodu te struju i prilikom kupovine različitih industrijskih proizvoda pažljivo razmatraju njihov utjecaj na okoliš.
Njemačka je apsolutni lider u zaštiti okoliša, a u Kini postupno raste ekološka svijest pri čemu su brojne djelatnosti ispod svjetskog prosjeka brige o okolišu, kazala je Rajković te je ekskluzivno predstavila rezultate istraživanja o potrošačkim i životnim navikama vezanim uz zaštitu okoliša koje je provedeno u Hrvatskoj krajem 2012. godine.
Istraživanje je pokazalo da 15 posto urbane populacije (često) kupuje robu s oznakom bio ili eko te organsku hranu. Njih najviše zabrinjava zagađivanje voda i mogući štetan utjecaj kemikalija na hranu.
Čak 41 posto ispitanika smatra da raste ekološka svijest u Hrvatskoj. Građani smatraju da Vlada donošenjem odgovarajuće regulative te tvrtke provođenjem društveno odgovornog poslovanja moraju prednjačiti u očuvanju okoliša.
U Hrvatskoj se već pojavila urbana populacija kojoj je senzibiliziranost prema ekološkim problemima važan aspekt ne samo promišljanja svakodnevice, već je to i način života.
Pored toga, postoji i populacijski segment koji shvaća važnost očuvanja okoliša pa ta dva društvena sloja predstavljaju okosnicu daljeg razvoja ekološke svijesti.
Riječ je u pravilu o ljudima višeg obrazovanja koji ostvaruju uspješne profesionalne karijere. Najviše ih je u Zagrebu, a najmanje u Slavoniji i Dalmaciji te su spremni platiti više za eko proizvode.
Mlađi ljudi u dobi od 15 do 29 godina ne brinu previše o ekološkim problemima, a zabava im je na prvom mjestu te ih je najviše u Slavoniji i Dalmaciji. Pored zabave ponajviše su zainteresirani za nove tehnologije, internet, a važna im je i materijalna situiranost, iskrenost i sloboda pri čemu samo ponekad kupuju ekološke proizvode.
