Tradicionalno najintenzivnije razdoblje potrošnje u godini, prosinac i ove godine bilježi rast prometa u maloprodaji. Podaci od početka mjeseca potvrđuju pozitivne trendove, a dodatni poticaj očekuje se o zimskog sezonskog sniženja koje započinje 27. prosinca.
Najveća potrošnja ostvaruje se u tjednu uoči Božića. Tako je prošle godine dan najjače potrošnje bio je 23. prosinca, kada je fiskalizirano više od 5,8 milijuna računa ukupnog iznosa 136 milijuna eura. Ove godine, 23. prosinca, fiskalizirano je više od 6,1 milijuna (6.106.350) računa ukupnog iznosa preko 140 milijuna eura (140.776.276).
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, rast realnog prometa od trgovine na malo traje već 31 mjesec zaredom na godišnjoj razini. U prvih deset mjeseci ove godine promet od trgovine na malo realno je porastao za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Pozitivan trend nastavljen je i u prosincu. Od početka mjeseca do 23. prosinca zabilježen je rast broja računa i iznosa računa, a ostvaren je promet u iznosu od 2.021.687.733 milijardi eura. Uz pretpostavku nastavka trenda, očekuje se da će prosinačka potrošnja u maloprodaji doseći 2,5 milijarde eura.
Kupovina se sve više seli na internet. U posljednja tri mjeseca na specijaliziranim internetskim stranicama kupovalo je 75 posto hrvatska građana, što je 4 posto više u odnosu na prošlu godinu, pokazuje istraživanje HGK. U navedenom razdoblju, kupac je prosječno kupovao na 2,25 internetskih stranica. Najaktivnija skupina online kupaca su mladi u dobi od 16 do 29 godina, među kojim je u zadnja tri mjeseca njih čak 94 poso posto kupovalo u web trgovinama, što je 5 % više u odnosu na prethodnu godinu. Žene pritom češće od muškaraca kupuju na internetu, 79 posto u odnosu na muškarce 72 posto, a u usporedbi s 2024. broj žena koje kupuju na internetu porastao je za 7 posto.
“Kada god smo u mogućnosti, i ovih blagdana Kupujmo hrvatsko. Birajmo kvalitetne domaće proizvode označene znakovima prepoznatljivosti Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, koji potvrđuju izvrsnost i podrijetlo. Odabirom kvalitetnih domaćih namirnica, osiguravamo si svježe i kvalitetne namirnice na stolu, podržavamo prakse kratkih lanaca nabave, čuvamo radna mjesta i jačamo konkurentnost nacionalnog gospodarstva”, kaže Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK, istaknuvši pritom i važnost pomnog planiranja kupovine kako bi se bacanje hrane svelo na minimum.
Kraj prosinca donosi i početak zimskog sezonskog sniženja, koje započinje 27. prosinca. Sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu provođenja sezonskih sniženja, trgovci su obavezni jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti najnižu cijenu primjenjivanu u razdoblju od 30 dana prije početka sniženja, kao i sniženu cijenu proizvoda.
Sezonska sniženja odvijaju se dva puta godišnje – zimsko i ljetno (od 1. srpnja). Prema važećim pravilima, sezonsko sniženje može trajati najdulje 60 dana, što potrošačima pruža priliku za povoljniju kupnju, a trgovcima za optimizaciju zaliha, uz nužnu transparentnost i poštivanje zakonskih propisa.
Iznosi sniženja najčešće se povećavaju protekom vremena od početka sniženja. U tom slučaju kada se cijena postupno i bez prekida smanjuje u okviru istog sezonskog sniženja, trgovac je dužan istaknuti najnižu cijenu koju je primjenjivao tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja sezonskog sniženja, kao i novu sniženu cijenu.
Na sniženjima, kako sezonskim tako i prigodnim, često se kupuje impulzivno . To potvrđuje 49,2 posto ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju HG o navikama kupnje, pri čemu žene impulzivno kupuju češće (28,8%) nego muškarci (20,4%).
Stabilna potrošnja i u 2026. godini
S obzirom na očekivani nastavak pozitivnih makroekonomskih kretanja u Hrvatskoj tijekom 2026. godine, HNB-ove projekcije predviđaju rast realnog BDP-a od 2,8 posto, očekuje se i nastavak razdoblja stabilne potrošnje. Domaća potražnja trebala bi i dalje biti glavni generator rasta, uz očekivano usporavanje inflacije na godišnjoj razini od 3,1 posto..
Na hrvatskom tržištu trgovine, koje je jedno od najkonkurentnijih, u sljedećoj godini očekuje se ulazak novog trgovaca iz non-food segmenta, kao i povratak na tržište jednog drogerijsko/parfumerijskog trgovca.
