U prva tri mjeseca ove godine 117.000 kućanstava kupovalo je FMCG proizvode u inozemstvu i pri tome potrošilo čak 386 milijuna kuna, što čini udio od 5% ukupne FMCG potrošnje
U Hrvatskoj su prisutni svi svjetski trendovi koji se odnose i na maloprodaju i ponašanje kupaca, međutim o nizu čimbenika ovisi na koji način će se pojedini trend manifestirati i koji će dominirati. Neosporna je činjenica da je u današnjem potrošačkom svijetu kupac kralj, te da kao takav mora biti u središtu poslovanja trgovaca, proizvođača kao i marketinških stručnjaka.
Rekao je to Igor Matutinović, direktor GfK Croatia, na konferenciji Centra za istraživanje tržišta GfK koja je pod nazivom “Think different” održana danas u Zagrebu.
Današnji proces kupovine više nije linearan, već vrlo složen. Kupac se nalazi u kompleksnom okruženju, izložen puno većem broju kanala informiranja i s puno većom mogućnošću izbora. S punim pravom se danas govori da će prevladati borba za privlačenjem pažnje, dok će novac prijeći u drugi plan, rečeno je na konferenciji.
Za svaku kupovinu potrebna je, naravno, i određena kupovna moć. GfK Njemačka već godinama izračunava Indeks kupovne moći za 42 europske zemlje. Prema istraživanju 2013/2014 indeks kupovne moći građana Hrvatske je bio tek na 30. mjestu. Kupovna moć je odraz potrošačke snage društva koji također ima veliki utjecaj na ekonomiju i gospodarstvo neke zemlje.
S obzirom na to da kupovna moć građana Hrvatske iznosi 5.208 eura to znači da svaki građanin naše zemlje godišnje na raspolaganju ima oko 39.500 kn za kupovinu roba i usluga, što je tek 40% europskog prosjeka.
Pri tome treba uzeti u obzir i što je to što najviše brine naše građane: najveći broj građana (69%) brine ekonomska i gospodarska nestabilnost, slijedi gubitak posla i nezaposlenost (47%). Svakog trećeg građanina Hrvatske brine pad životnog standarda i neefikasnost Vlade.
U tom i takvom okruženju posluju tvrtke, proizvođači, trgovci. Ono što ipak karakterizira današnjeg kupca je njegova snažna pozicija. On postaje aktivni sudionik na tržištu, a ne samo pasivni primatelj poruka.
Međutim, usprkos navedenoj činjenici, trgovci se i dalje u najvećoj mjeri fokusiraju na cijenu pa tako promocijske ponude kontinuirano rastu te se sve više proizvoda nudi na akcijama. O tome govori i podatak da je u prošloj godini 29% novca potrošeno na promociju, dok se u ovoj godini taj postotak približava brojci od 40%.
U kontekstu ponašanja kupca na konferenciji je bilo riječi i o često marginaliziranoj činjenici koliko naših građana odlazi u prekograničnu kupovinu.
“U prva tri mjeseca ove godine 117.000 kućanstava kupovalo je FMCG proizvode u inozemstvu i pri tome potrošilo čak 386 milijuna kuna, što čini udio od 5% ukupne FMCG potrošnje”, istaknuo je Mladen Kožić, voditelj prodaje Panela kućanstava u GfK Croatia.
Rezultati posljednjeg istraživanja GfK “Prehrambene navike” pokazuju da se 25% hrvatskih građana općenito hrani zdravije u odnosu na prije četiri godine, 19% manje jede slatku hranu, dok 27% u manjoj mjeri konzumira suhu hranu i “fast food”.
Sigurno je istina da ljudi, pod sve većim utjecajem medija koji promoviraju različite načine dobivanja idealne figure, u većoj mjeri i razmišljaju o zdravijoj prehrani, načinu života, trude se živjeti zdravije.
Koliko u tome i uspijevaju najbolje nam govore podaci da u Hrvatskoj raste broj osoba s prekomjernom težinom (s 35% u 2010. na 40% u 2014.), dok je u padu broj “normalno” teških (45% u 2010. na 42% u 2014.). Kao nacija, prema BMI (Indeksu tjelesne mase), prešli smo u skupinu prekomjerne težine s vrijednošću indeksa 26.
Unatoč sve češćem propagiranju zdravog života, podaci GfK pokazuju da u značajno većoj mjeri raste kupovina masti u odnosu na kupovinu maslinovog ulja. Naime, prije sedam godina 77.000 kućanstava kupovalo je mast za pripremu hrane, a 386.000 maslinovo ulje. Danas, čak 2,5 puta više kućanstava (196.000) kupuje mast, dok se broj kupaca maslinovog ulja povećao za 7% (414.000).
