Odgovornost poslodavca propisana je člankom 102. Zakona o radu prema kojem je, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.
Predmet ovog osvrta odnosi se na odgovornost poslodavca za štetu koju radnik pretrpi na radnom mjestu uslijed oružanog prepada (razbojništva).
Odgovornost poslodavca propisana je člankom 102. Zakona o radu prema kojem je, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.
Ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti, sve prema odredbi članka 25. Zakona o zaštiti na radu.
Osnovna obveza poslodavca je da provodi mjere zaštite na radu kako bi rizik nastanka ozljede na radu doveo na prihvatljivu razinu.
OSLOBAĐANJE ODŠTETNE ODGOVORNOSTI
Poslodavac se može osloboditi (objektivne) odštetne odgovornosti ako dokaže:
- Da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti
- Da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti.
SLUČAJEVI IZ PRAKSE
– Slučaj napada na radnika benzinske postaje (Revr-536/2005, Vrhovni sud Republike Hrvatske)
Radnik na benzinskoj postaji je kao jedini radnik u smjeni izašao iz prostorija benzinske postaje kako bi zaključao prostor (“gajbe”) gdje se nalaze plinske boce. Za to je vrijeme nepoznata osoba, koja nije bila kupac, ušla u prostorije postaje i iz blagajne uzela 23.970,00 kn te se zatim sakrila u skladište. Kad je radnik prišao vratima skladišta ta je osoba iznenada otvorila vrata odgurnuvši radnika i istovremeno ispalila hitac iz vatrenog oružja. Radnik je u tom događaju zadobio teške tjelesne ozljede. Radnik je podnio tužbu protiv poslodavca radi naknade štete, zbog ozljede na radu.
Osnovna obveza poslodavca je da provodi mjere zaštite na radu kako bi rizik nastanka ozljede na radu doveo na prihvatljivu razinu
Poslodavac je otklonio svoju odgovornost pozivajući se na zakonsku odredbu prema kojoj se imalac stvari oslobađa od odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti. Poslodavac je smatrao da je oružana pljačka koju je izvela treća osoba radnja koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti zbog čega ne bi odgovarao za nastalu štetu. Poslodavac je istaknuo da je odgovoran sam radnik jer prije napuštanja prostorija nije zaključao prodavaonicu, što bi po stajalištu poslodavca spriječilo ulazak nepoznate osobe u te prostorije i kasniju pljačku.
Sud je otklonio mogućnost da bi radnik bio isključivo kriv za nastalu štetu, odnosno da je šteta posljedica isključive radnje treće osobe, koju poslodavac nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti. Sud je utvrdio da je riječ o benzinskoj postaji na kojoj je u smjeni radio samo jedan radnik i koja nije postaja sa samoposluživanjem pa je po prirodi posla nužno da prodavač napušta zatvoreni prostor prodavaonice te da nije uobičajena metoda rada da prodavač svaki puta zaključa prostor prodavaonice kada ga napusti, već da je uobičajeno da taj prostor tada ostaje otvoren. Sud je procijenio da u postupanju radnika nije bilo propusta u uobičajenoj metodi rada te da do štete nije došlo zbog radnje radnika kao oštećenika. Dakle, u konkretnom slučaju nije riječ o radnji treće osobe, koju tuženik kao poslodavac nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći i otkloniti. Sud smatra da poslodavac nije poduzeo ništa radi zaštite svojih radnika i imovine od pljačke benzinske crpke, a što se u danim okolnostima, imajući na umu učestalost takvih djela, ne može smatrati nepredvidljivom okolnošću.
Benzinska postaja je objekt u kojem je s obzirom na prirodu poslovanja notorno da poslodavac drži i gotov novac. Oružana pljačka benzinske postaje, u kojoj strada radnik – prodavač, s obzirom na prirodu poslovanja, je rizik posla koji poslodavac može predvidjeti i čije posljedice može izbjeći ili otkloniti. Budući da je utvrđeno da tuženik kao poslodavac nije poduzeo nikakve mjere zaštite svojih djelatnika i imovine, iako je riječ o objektu koji zbog prirode poslovanja predstavlja rizik iz kojeg može proizaći šteta za radnike, sud je zaključio da ne postoje pretpostavke za oslobođenje poslodavca od odgovornosti. Upravo suprotno, odgovornost poslodavca, kako to ocjenjuju i sudovi nižeg stupnja, temelji se na čl. 15. Zakona o zaštiti na radu prema kojem poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu prema načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava.
– Slučaj napada na radnicu u prodavaonici (GžR-3608/2021 Županijski sud u Zagrebu)
Na radnicu koja je kao prodavačica radila u prodavaonici u popodnevnoj smjeni oko 20,30 sati, dok je razgovarala na telefon sa suprugom, muška osoba koja je ušla u prodavaonicu uperila je i repetirala pištolj te joj se obratila s riječima: “Daj mi novac iz kase”, a nakon čega je u strahu za svoj život izvadila novac iz kase i isti predala počinitelju. Radnici je konstatirana akutna reakcija na stres te je odlazila na psihijatrijske preglede u bolnicu. Radnica je nakon događaja i liječenja, tužila poslodavca radi naknade štete.
Poslodavac je smatrao da je oružana pljačka, koju je izvela treća osoba, radnja koju on nije mogao predvidjeti te čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti slijedom čega nije odgovoran za nastalu štetu.
Poslodavac je pred sudom osporavao da se štetni događaj desio te je osporavao da je radnici nastala šteta.
Sud je zauzeo stajalište da ne postoje razlozi koji bi oslobađali tuženika od odgovornosti za štetu. Također, sud smatra da je potvrda policije kao i liječnička dokumentacija javna isprava iz koji proizlazi da se štetni događaj desio i da je šteta radnici nastala.
– Slučaj napada na predsjednika nadzornog odbora (Revr-998/2013 Vrhovni sud Republike Hrvatske)
Prilikom odlaska na službeni put, na predsjednika nadzornog odbora trgovačkog društva pucao je nepoznati počinitelj, uslijed čega je predsjednik nadzornog odbora preminuo. Poslodavac je u svezi s događajem sačinio prijavu o ozljedi na radu u kojoj je naveo da je radnik stradao prilikom dolaska na posao kao i da je u tijeku kazneni postupak protiv počinitelja. Nasljednik je podnio tužbu protiv poslodavca radi naknade štete u iznosu od 220.000,00 kn. Poslodavac je osporio zahtjev te je tvrdio da je oružana pljačka, koju je izvela treća osoba, radnja koju on nije mogao predvidjeti te čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti slijedom čega nije odgovoran za nastalu štetu.
Poslodavac se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka ili je nastala radnjom oštećenika ili treće osobe
Sud je zauzeo stajalište da je šteta nastala radnjom treće osobe koja je pucala u oštećenika iz vatrenog oružja, koju poslodavac nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći niti otkloniti odnosno da šteta potječe od nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći niti otkloniti. Sud je nedvojbeno utvrdio da je utužena šteta nastala isključivo radnjom treće osobe koja je pucala u oštećenika iz vatrenog oružja i koju poslodavac nije mogao predvidjeti te čije posljedice nije mogao niti izbjeći, niti otkloniti. Slijedom toga, neovisno je li šteta nastala kao šteta na radu ili u vezi s radom, poslodavac niti prema pravilima o objektivnoj odgovornosti nije odgovoran za štetu zbog smrti radnika.
Od navedenog stava postoji izuzetak samo u slučaju kada je oštećenik prilikom obavljanja poslova svog radnog mjesta redovno i stalno izložen opasnostima koje mogu ugroziti njegov život i zdravlje jer zbog prirode tog posla postoji velika mogućnost sukobljavanja s drugim osobama koje mogu postupati protupravno i ponašati se nasilno, a što predstavlja profesionalni rizik u obavljanju takvih poslova (primjerice policajca i sl.), tada se protupravna radnja kojom je došlo do štete ne smatra radnjom treće osobe i nema mogućnosti oslobođenja poslodavca od njegove objektivne odgovornosti.
Kako u konkretnom slučaju stradavanje predsjednika nadzornog odbora nije posljedica profesionalnog rizika koji u sebi nosi takav posao, sud nije prihvatio zahtjev za naknadu štete.
