Istraživači sa Sveučilišta Pennsylvania State došli su do rezultata koji pokazuju da konzumacija 42 grama badema dnevno može smanjiti izglede za ranu smrt te pomoći u topljenju masnih naslaga.
“Konzumacija badema smanjuje masne naslage na trbuhu i nogama, a smanjuje i rizike od srčanih i kardiovaskularnih bolesti”, kazala je voditeljica studije Claire Berryman.
Dijeta koja je uključivala bademe znatno je utjecala na smanjenje razine kolesterola u krvi, smanjujući time i rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti, što je u neku ruku i bilo očekivano.
Međutim, ono što je iznenadilo znanstvenike bilo je topljenje masnih naslaga. Iako je težina ispitanika ostala relativno ista, njihov obujam struka bio je smanjen.
Bademi su bogati proteinima, vlaknima i vitaminom E te sigurno u tome leži razlog ovakvih rezultata istraživanja.
Kroz povijest, badem je oduvijek bio vrlo cijenjen zbog svojih velikih blagodati po zdravlje te se njegov uzgoj proširio i po Sredozemlju.
U 18. stoljeću španjolski misionari su ga donijeli u Kaliforniju, koja je u međuvremenu postala jedan od najvećih proizvođača badema u svijetu.
Postoje dvije glavne sorte badema: slatki (Prunus amygdalis dulcis) i gorki (Prunus amygdalis amara).
Plodovi slatkog badema jedu se sirovi, prženi, dodaju se raznim jelima, a isto tako se prerađuju za dobivanje bademovog maslaca, bademovog ulja ili bademovog mlijeka.
Gorki badem je otrovan i nejestiv, ali se kultivira i prerađuje radi dobivanja esencijalnog bademovog ulja. (SEEbiz)
