U maloprodaji je Trgocentar iz Zaboka već desetljećima dobro poznato ime. Manje je poznato da ista tvrtka već godinama sustavno razvija projekt kakvih u Hrvatskoj gotovo da nema, a to je povratak gotovo nestalih zagorskih sorata vinove loze u komercijalnu proizvodnju. Kroz brend Vitus, koji danas objedinjuje rasadnik loznih cijepova, vinograde, suvremenu vinariju i, od ovog ljeta, vinski hotel, nastao je zaokružen poslovni model koji od autohtonih sorata stvara novu tržišnu kategoriju. Istodobno, Hrvatsko zagorje dobiva argument na kojem može graditi vlastiti vinski identitet i prepoznatljivost.
Projekt koji je počeo na posljednjim trsovima
Revitalizacija autohtonih zagorskih sorti traje gotovo dva desetljeća i danas predstavlja jedan od najozbiljnijih projekata očuvanja vinske baštine u Hrvatskoj. Pokrenuli su ga Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Krapinsko-zagorska županija, a proizvodnu dimenziju dobio je angažmanom Trgocentra, kojim se znanstveni rad počeo pretvarati u sadni materijal, vinograde i vino u boci. Stručno ga vode prof. dr. sc. Edi Maletić i prof. dr. sc. Darko Preiner, vodeći hrvatski stručnjaci za autohtone sorte vinove loze.
Od zaborava je dosad spašeno 20 sorata, od kojih su neke pronađene doslovno na posljednjem preostalom trsu. Najvažnija među njima je starohrvatska belina, za koju su genetska istraživanja pokazala da je roditelj više od 80 poznatih svjetskih sorata među kojima je i chardonnay, najraširenija bijela sorta na svijetu. U literaturi je poznata kao gouais blanc u Francuskoj i weisser heunisch u Njemačkoj, dok se u sjeverozapadnoj Hrvatskoj stoljećima spominjala kao bijela ili starohrvatska belina, sve dok je nisu potisnule bolesti vinove loze i okretanje komercijalno isplativijim sortama. Početkom ove godine izdvojena su dva bezvirusna klona starohrvatske beline, čime je otvoren put proizvodnji certificiranog sadnog materijala, a Županija je odlučila sadnju ove sorte u sljedeće tri godine subvencionirati u stopostotnom iznosu. Prvi novi nasadi već su posađeni što je znak da revitalizacija više nije znanstveni eksperiment, nego razvojni smjer cijele regije.
“Brojne autohtone sorte Hrvatskog zagorja bile su nepravedno zapostavljene, a danas od njih možemo dobiti vina koja su upravo ono što tržište najviše traži. Starohrvatska belina zbog dobrih kiselina daje izvrsne rezultate u pjenušcima, čiji se udio u ukupnoj proizvodnji vina u svijetu kontinuirano povećava”, ističe prof. dr. sc. Edi Maletić.
Vlastiti sadni materijal, vlastiti vinogradi
Za poslovnu publiku možda je najvažniji podatak da Vitus kontrolira cijeli proizvodni lanac. Više od 300.000 loznih cijepova, većinom autohtonih sorata, proizvedeno je u vlastitom pogonu, od sadnog materijala do gotove boce. Vinogradi se prostiru na više od deset hektara s oko 40.000 trsova, na položajima u Komoru Začretskom, na parcelama koje su godinama strpljivo otkupljivane i okrupnjavanje.
U Mirkovcu, između Svetog Križa Začretja i Bedekovčine, nepunih 45 minuta vožnje od Zagreba, nalazi se i suvremena vinarija kapaciteta 100.000 litara, opremljena za kontroliran proces od grožđa do boce. Uz proizvodni tu je i arhivski podrum, u kojem odležavaju vina prvih berbi.
Portfelj bez izravne konkurencije
Portfelj danas čini pet mirnih vina: Belina starohrvatska, Belina svetokriška, Belina Cuvée, Modra kosovina i Volovina crvena, vinificirana kao rosé te pjenušac Albuelis, kupaža starohrvatske beline i dišeće ranine. Iza takvog sastava stoji jasna tržišna računica. Suvremeni potrošač pije manje, ali bira pažljivije i poseže za onim što drugdje ne može pronaći. U trenutku kada se sauvignon blanc uzgaja na više od 140.000 hektara diljem svijeta, još jedna etiketa te sorte teško pronalazi argument na polici.
Tome treba dodati stilski profil autohtonih sorata: izražene kiseline, umjeren alkohol i svježinu kao upravo ono prema čemu se potražnja godinama kreće, posebno u kategorijama pjenušaca i rosé vina, koje globalno rastu brže od ostatka vinskog tržišta.
Da pristup daje rezultat, potvrdila su i prva ocjenjivanja. Pjenušac Albuelis je na ovogodišnjem Decanter World Wine Awards osvojio srebrnu medalju s 90 bodova što je prvo međunarodno priznanje za autohtone sorte Hrvatskog zagorja. Volovina crvena osvojila je zlato na ocjenjivanju rosé vina časopisa Vinske zvijezde.
“Riječ je o mladim nasadima i još uvijek istražujemo potencijale ovih sorata. Pet sorata aktivno vinificiramo i vrlo smo zadovoljni prvim rezultatima, a čini se kako isto mišljenje dijele i naši kupci”, kaže Mladen Kantoci, glavni enolog vinarije Vitus.
Hotel kao produžetak poslovnog modela
Globalno tržište vinskog turizma poraslo je s 46 na 52 milijarde dolara između 2023. i 2024. godine, a do 2030. očekuje se daljnji rast od približno 13 posto, pri čemu gotovo polovicu prihoda ostvaruje Europa. Velike vinske regije taj rast grade na onome što drugi nemaju: Champagne na pjenušcima, Pijemont na barolu, Rioja na tempranillu. Zagorje je svoj odgovor pronašlo u vlastitim sortama i uz njih sada dobiva i smještajni i degustacijski prostor kao logičan sljedeći korak.
Krajem lipnja u Mirkovcu su službeno predstavljeni vinarija i Hotel Vitus, smješten u obnovljenoj kuriji iz 1888. godine. Ukupno 11 soba u bed & breakfast konceptu, kušaonica, vinoteka s lokalnim zagorskim proizvodima i prostor za poslovna događanja nalaze se pod istim krovom kao i podrumi pa gosti vino mogu kušati na mjestu na kojem ono nastaje. Vrata gostima hotel otvara početkom kolovoza.
“Velike vinske regije poput Francuske i Italije uvijek su inspiracija, ali mi vjerujemo da upravo posebnost naših autohtonih sorata može biti razlog da gosti dođu ovamo, u Zagorje. Ključno je da vino dožive na njegovu izvornom mjestu, ondje gdje nastaje”, poručuje Darko Bratković, direktor Trgocentra i vinarije Vitus.
Za trgovačku i ugostiteljsku publiku ova priča govori manje o samom vinu, a više o poslovnom modelu. Diferencijacija se ne gradi kopiranjem konkurencije, nego stvaranjem vlastite vrijednosti. Upravo je to Trgocentar postigao razvojem lanca koji obuhvaća sve, od očuvanja i proizvodnje autohtonih sorata do vina, turističkog proizvoda i tržišne promocije. Istodobno je omogućio da se te sorte ponovno sade i kod drugih vinara, čime korist može nadilaziti jednu tvrtku i pridonijeti pozicioniranju Hrvatskog zagorja kao prepoznatljive vinske regije.
