Kartice su u samo deset godina istisnule gotovinu iz optjecaja postavši naša svakodnevica pa ih, popularno rečeno, peglamo kadgod i gdjegod stignemo
Na kraju rujna prošle godine u Hrvatskoj je bilo ukupno 8.594.527 debitnih i kreditnih kartica, što je u odnosu na isto razdoblje 2011. godine manje za 5,7 posto, a glavni uzrok takvoga pada je redovno čišćenje kartičnog portfelja od neaktivnih kartica.
Međutim, unatoč smanjenju ukupnog broja kartica u optjecaju broj transakcija je porastao u prvih devet mjeseci 2012. godine kao i vrijednost kartičnih transakcija koja je u tom periodu iznosila 84,7 milijardi kuna ili 2,5 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine.
OD POČETAKA DO DANAS
Prve kartice kao mogućnost novog tzv. bezgotovinskog načina plaćanja pojavile su se sredinom prošlog stoljeća na američkom tržištu, a samo nekoliko desetljeća kasnije, odnosno sedamdesetih godina dolaze i na hrvatsko tržište.
U to vrijeme počinje izdavanje nebankarskih kartičnih proizvoda iz sustava Diners Cluba (danas u portfelju Erste Card Cluba) i nedugo zatim American Expressa (danas u portfelju PBZ Carda).
Kartično poslovanje brzo je uzelo maha i širilo se usporedno s razvojem tehnologije, odnosno sve naprednijih tehnoloških rješenja ali i marketinških i edukacijskih promocija koje su omogućile da u današnje vrijeme razlikujemo razne načine plaćanja putem ove vrste kartica.
Osim nebankarskih, danas gotovo sve banke na hrvatskom tržištu nude i “svoje” kartice, odnosno u suradnji s vodećim platnim sustavima, MasterCard WorldWide i Visa International, izdaju različite vrste kartica: debitne, kreditne (revolving), charge te prepaid, ovisno o uvjetima i mogućnostima korisnika te dodatnim pogodnostima koje nude.
Prema podacima Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije pri HGK, od ukupnog broja kartica 88 posto su debitne i kreditne kartice banaka, od čega su 47 posto MasterCard kartice, a 41 posto su Visa kartice. Preostalih 12 posto su kreditne kartice kartičnih kuća.
U segmentnu kreditnih kartica, od njih ukupno 1.870.375, ukupno 46,4 posto su kreditne kartice banaka, a 53,6 posto kreditne kartice kartičnih kuća. Osim što se koriste za plaćanje roba i usluga ili za online kupovinu, služe i za podizanje gotovine, bilo u poslovnicama ili na bankomatima.
Sve kartice – Diners, AmEx, MasterCard i Visa – prihvaćaju se na svim prodajnim mjestima s POS terminalima, odnosno uređajima koji su namijenjeni plaćanju roba kupljenih kod trgovaca koji imaju sklopljen ugovor s nekom od banaka o prihvatu kartice i to na način da se kupoprodajni iznos prenosi s računa kupca na račun trgovaca.
Iako se još uvijek u velikoj mjeri kupuje gotovinom, kartičari se nadaju da će se broj kartica na hrvatskom tržištu povećati, i to prvenstveno uvođenjem novih oblika plaćanja: mogućnost plaćanja preko interneta, putem mobilnih uređaja te razvojem elektroničkog poslovanja.
NOVE KARTIČNE USLUGE
Pojavom čipa na kartici, uz pojačanu sigurnost, otvorio se čitav niz dodatnih primjena kartice poput različitih mogućnosti plaćanja, funkcija autentifikacije, programa nagrađivanja i sl. što je definitivno utjecalo na brz rast ove tehnologije.
Tako je prema podacima Sektora za bankarstvo udio kartica s čipom u ukupnom broju kartica čak 89 posto, što svakako pridonosi podizanju razine sigurnosti u kartičnom poslovanju i sprječavanju prijevara.
Usporedbe radi, i ne tako davno odnosno sredinom 2005. godine njihov udio iznosio je tek 6,1 posto. Od tada je trend rasta broja čip kartica veći od stope rasta ukupnog broja kartica.
Nove tehnologije omogućuju i nove kartične usluge. Jedan od primjera je u svijetu dobro poznata, a kod nas tek u začetku – usluga PayPass koja omogućava beskontaktno plaćanje putem kartica ili mobilnog telefona.
Krajem prošle godine i banke na hrvatskom tržištu uvode u kartično poslovanje ovaj oblik plaćanja. Tako je Erste banka lansirala novu uslugu “Prisloni i plati” koja korisnicima kartica Maestro® PayPass™ i MasterCard® PayPass™ omogućava beskontaktno plaćanje.
Riječ je o brzoj, sigurnoj i jednostavnoj usluzi koja nudi mogućnost da se kupovine do 100 kuna ne moraju autorizirati PIN-om; kartica se cijelo vrijeme nalazi u ruci korisnika te ju je dovoljno prisloniti na beskontaktni čitač pri čemu se transakcija provodi za svega nekoliko sekundi.
Jedna kupovina se ne može naplatiti više puta jer, ukoliko se kartica i prisloni uz čitač više puta, transakcija će se provesti samo jednom. Ujedno je isključena i mogućnost “slučajnog” plaćanja jer je karticu, kako bi se transakcija uopće provela, potrebno prisloniti na POS uređaj.
Ovaj praktičan način plaćanja trenutno je moguć na 1033 posebno označena prodajna mjesta širom Hrvatske, većinom u Rijeci, Bjelovaru i Zagrebu. Inače, u svijetu je usluga MasterCard PayPass dostupna u 48 zemalja na više od 550.000 prodajnih mjesta, a idealna je za mjesta gdje tradicionalno dominiraju gotovinska plaćanja.
SIGURAN OBLIK PLAĆANJA
Sustav sigurnosti domaćih banaka u cjelini je izgrađen sukladno najnovijim svjetskim trendovima i tehnologijama te se kontinuirano radi na unapređenju, a u segment sigurnosti ulažu se znatni napori i sredstva kako bi se moguće kriminalne radnje svele na minimum, uvjeravaju u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB).
Radna skupina za sigurnost i zaštitu HUB-a, koja okuplja stručnjake iz svih banaka članica i kartičnih kuća, u suradnji s MUP-om neprestano radi na koordiniranju sustava zaštite klijenata banaka, bankomata i ostale tehnologije te provodi edukaciju korisnika kartica i prodajnih mjesta o pravilnom korištenju kartica i rizicima povezanima s njihovim korištenjem.
Kartičnih prijevara ima, ali sigurno manje nego na samom početku kartičnog poslovanja, a i dobra je vijest kako se u Hrvatskoj koriste isključivo čip kartice koje su sigurnije od kartica s magnetskim zapisima a koje se, primjerice, masovno koriste na američkom tržištu.
Bojan Ždrnja, Senior Information Security Consultant iz tvrtke INFIGO IS, pojašnjava kako sigurno kartično poslovanje podrazumijeva zaštitu na svim mogućim razinama: od samog izdavatelja kartica i procesora koji ih obrađuje, preko trgovca koji ih prihvaća pa sve do krajnjeg korisnika.
“Naravno, budući da je sigurnosni rizik svake od ovih kategorija različit, za očekivati je da će izdavatelj kartica i procesora najviše uložiti u svoju sigurnost, na što ih između ostaloga tjeraju i različite zakonske i poslovne obaveze poput PCI DSS-a (Payment Card Industry Data Security Standard)”, navodi Ždrnja.
Savjetuje kako bi trgovci trebali posebno voditi računa o lokalnim postavkama i sigurnosti uređaja koji se koriste za prihvaćanje (npr. izoliranost od ostalih uređaja na lokalnoj računalnoj mreži u trgovini), dok sami korisnici trebaju obratiti pažnju na uređaje u kojima koriste svoje kartice kao i na čuvanje drugih sigurnosnih informacija (kao što je broj PIN-a).
Ždrnja navodi kako je trgovcima preporučljivo da, ukoliko nisu dovoljno veliki, za obradu i procesiranje kreditnih kartica koriste specijalizirane tvrtke koje su uspješno prošle PCI DSS certifikaciju jer certifikati pomažu i potencijalnim korisnicima u razlikovanju onih trgovaca koji ulažu u sigurnost od onih koji to ne rade.
Kartično poslovanje, kao i bilo koji drugi oblik poslovanja, ima svoje sigurnosne nedostatke, ali općenito se može reći da je poslovanje karticama sigurno. Dakako, pod uvjetom da se svi sudionici u kartičnom poslovanju – izdavatelji, korisnici i prihvatitelji kartica (trgovci) – pridržavaju pravila i preporuka sigurnog “rukovanja” odnosno poslovanja.
ZAŠTO KORISTITI KARTICE ILI TZV. PLASTIČNI NOVAC?
|
|
VRSTE KARTICA NA TRŽIŠTU DEBITNE – izdaje se vlasniku tekućeg ili deviznog računa; služi za podizanje gotovine na bankomatu ili za plaćanje roba i usluga u zemlji ili inozemstvu, dok se račun tereti odmah u trenutku obavljanja transakcije, uz uvjet da postoje sredstva na računu ili dozvoljeno prekoračenje. CHARGE – kartica s beskamatnom odgodom plaćanja; korisniku omogućuje kupnju i podizanje gotovine do dogovorenog limita. Potrošeni iznos podmiruje se nakon isteka dogovorenog obračunskog razdoblja, bez obveze plaćanja kamate za odgodu. KREDITNE – kartice za kratkoročno potrošačko kreditiranje. Razlikujemo sljedeće kreditne kartice: a. REVOLVING – kartice s fleksibilnim načinom otplate – korisnik sam odlučuje kada će i koji iznos uplatiti od ukupnog potrošenog iznosa, s time da je obvezno uplatiti mjesečno minimalni iznos duga, od 5 do 10 posto. b. KARTICA S OBROČNOM OTPLATOM – omogućuju plaćanje na rate; potrošeni se iznos raspoređuje na jednake mjesečne rate i plaća se fiksno, na točno određeni dan. c. PREPAID – unaprijed plaćena kartica, odnosno ona koja se unaprijed “puni” određenim iznosom novca, a služi za plaćanje ili podizanje gotovine, dok se potrošeni iznos odmah oduzima od ukupne vrijednosti na kartici. d. CO-BRANDING (AFFINITY) – izdaje se u suradnji s tvrtkom partnerom; korisnik ostvaruje određene pogodnosti za svaku transakciju kao što su popusti, nagradni bodovi, sudjelovanje u nagradnim igrama. |
