Kriza otkriva slabe točke: U 2020. godišnji pad trgovine na malo i industrijske proizvodnje

I u mjesecima pred nama kretanja u industriji, maloprodaji, kao i cjelokupnom gospodarstvu bit će i dalje otežana negativnim utjecajem pandemije, predviđaju analitičari RBA

Statistika visokofrekventnih pokazatelja iz “više nego neugodne” 2020. godine polako se zaokružuje potvrđujući očekivanja da je posljednje tromjesečje donijelo usporavanje oporavaka i nastavak godišnjih stopa pada i u industriji i u trgovini na malo. Pritom je u ovom valu pandemije očekivano manji negativan utjecaj na industriju dok je maloprodaja unatoč sačuvanoj kupovnoj moći pod velikim teretom neizvjesnosti, objavili su analitičari Raiffeisen banke.

“Pad trgovine na malo i tijekom prosinca malo koga je iznenadio. Porast neizvjesnosti, pogoršanje raspoloženja potrošača i snažan pad prodaje novih automobila (gotovo 50% tijekom prosinca) sugerirali su nastavak nepovoljnih trendova. Za razliku od proljetnog zatvaranja gospodarstva, novi val pandemije nije donio zatvaranje trgovina i šoping centara, ali je snažnija predblagdanska potrošnja izostala. U prosincu je trgovina na malo uz mjesečnu stopu pada od 0,8%, zabilježila i deseti mjesec za redom godišnji pad, po stopi od 3,2%. Dakle, posljednje prošlogodišnje tromjesečje zaključili smo s padom od 2,2% u realnom izrazu (prema izvornim indeksima) što podupire naša očekivanja da će osobna potrošnja biti snažan uteg padu BDP-a u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju. Promatrano na razini cijele 2020. trgovina na malo realno je niža 5,8%”, kaže se u analizi.

Podsjećaju kako je, s druge strane, industrijska proizvodnja godinu zaključila s blagim rastom od 0,6% na mjesečnoj razini, te 0,3% u odnosu na prosinac 2019. što potvrđuje nastavak blagog oporavka u ovom segmentu. U usporedbi s trećim tromjesečjem 2020., industrijska proizvodnja porasla je za 5,4% (prema izvornim indeksima). Rezultati jasno potvrđuju da je pandemija osobito pogodila uslužne djelatnosti i trgovinu, dok je industrijska proizvodnja podnijela manji teret krize.

Međutim, industrija sudjeluje u ukupnoj zaposlenosti s više od 18% te čini 15,7% BDV-a, dok je uvelike opterećena niskom konkurentnošću. Prema Competitive Industrial Performance Index 2020 Hrvatska je smještena na 57. mjestu (od ukupno 152 države) što je smješta na dno europske ljestvice. Na razini 2020. obujam industrijske proizvodnje niži je za 3,4% (prema kalendarski prilagođenim indeksima).

“I u mjesecima pred nama kretanja u industriji, maloprodaji, kao i cjelokupnom gospodarstvu bit će i dalje otežana negativnim utjecajem pandemije. Oporavak možemo očekivati s početkom drugog tromjesečja, pogotovo ako se cijepljenje ubrza i pandemija smiri. Trgovina na malo bit će posebno osjetljiva, jer upravo u drugom tromjesečju započinje uobičajena ovisnost maloprodaje o turizmu. U osnovnom scenariju očekujemo oporavak maloprodaje uz godišnju stopu rasta od 4,5% u 2021. godini. Industrija će također vratiti dio izgubljenog obujma, ali oporavak ne može dobiti jači zamašnjak sve dok se ne riješe neka strukturna pitanja. Tako će priča o niskoj konkurentnosti ostati neriješena sve dok se ne dogodi zaokret prema proizvodnji proizvoda srednje do visoke tehnološke složenosti”, predviđaju analitičari RBA.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!

Prethodni članakApple ponovo na vrhu svjetske ljestvice najvrjednijih brendova
Sljedeći članakPotrošnja u maloprodaji pala 10. mjesec zaredom