Ivan Barbarić

Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Veleposlanstvom RH u Švicarskoj Konfederaciji u organizirala je besplatni webinar “Potencijali hrvatsko-švicarske poslovne suradnje: Prehrambena industrija – izazovi i mogućnosti na švicarskom tržištu”. Švicarska je poznata po protekciji domaćih proizvođača i visokim barijerama za uvoznike, zato je glavna tema razgovora bila kako preskočiti te prepreke i doći do konačne nagrade – izlaska na police tržišta koje ima veliku kupovnu moć, ali i traži vrhunsku kvalitetu.

“Hrvatska je drugi najveći trgovinski partner Švicarske u jugoistočnoj Europi i popularna turistička destinacija među švicarskim državljanima. Bilateralna trgovina dosegnula je 399 milijuna eura u 2020. godini, a rast izvoza iz Hrvatske u Švicarsku nadmašio je rast hrvatskog uvoza. U Hrvatskoj posluje više od 60 švicarskih tvrtki, od kojih su neke primjeri najuspješnijih izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku. No, iako postoji stalna suradnja, ekonomska razmjena je skromna, posebno u prehrambenom sektoru. Hrvatska je 2020. u Švicarsku izvezla poljoprivredne i prehrambene proizvode u vrijednosti od 12,2 milijuna eura, što je samo 0,5 posto ukupnog hrvatskog izvoza tih proizvoda i po tome je Švicarska tek naš 27. izvozni partner”, istaknuo je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove Ivan Barbarić.

Naglasio je da ekonomska snaga švicarskog tržišta i usmjerenost tamošnjih potrošača na organsku, održivu i ekološku proizvodnju te visokokvalitetne proizvode, otvara značajan prostor za hrvatske proizvođače.

Andrea Bekić, veleposlanica RH u Švicarskoj Konfederaciji, kazala je kako nude svoju potporu svim poduzetnicima koji su zainteresirani za investiranje u Hrvatsku i obrnuto. “Broj tvrtki koje sudjeluju na ovom webinaru je dobar znak za budući razvoj naših gospodarskih odnosa koji trenutno ni izbliza ne koriste svoj puni potencijal. Iako nam bilateralna razmjena stalno raste i dalje nije na zadovoljavajućoj razini, naročito kad znamo da se svaki dan između Švicarske i EU razmjeni roba i usluga u vrijednosti preko milijardu eura. Dakle, možemo puno bolje, iako je švicarsko tržište vrlo zahtjevno, o čemu će sudionici danas detaljnije čuti”, izjavila je Bekić.

Patrick Dümmler, viši suradnik i voditelj istraživanja u think tanku Avenir Suisse, održao je prezentaciju o švicarskoj poljoprivrednoj politici te pristupu tržištu organskih i sličnih prehrambenih proizvoda. “U švicarskom poljoprivrednom sektoru više od 50 posto prihoda dolazi od državnih subvencija, a ne s tržišta, što svakog građanina Švicarske košta preko 2000 eura na godinu. Trgovačke barijere koje smo uveli nas koštaju 8 milijardi franaka godišnje, ali svi ti troškovi su transparentno objavljeni i dostupni javnosti. Poljoprivredni lobi je vrlo jak, 27 zastupnika, odnosno 11 posto našeg parlamenta predstavlja poljoprivrednike i imamo vrlo jake udruge koje lobiraju za interese tog sektora. Problem je što državne potpore često završe u džepovima dobavljača opreme i trgovaca, a ne samih poljoprivrednika, što stavlja veliki pritisak na njih“, pojasnio je Dümmler, uz napomenu da je Švicarska 100 posto samodostatna u stočarstvu, dok im je kod biljne proizvodnje samodostatnost na oko 40-ak posto.

“Populacija nam raste, što znači da će postojeće farme morati povećavati produktivnost, ali pazeći na stroge ekološke propise. Stoga smatram da ubuduće trebamo raditi na sigurnosti nabavnih lanaca, a ne na jačanju samoodrživosti. Za to nam trebaju jači međunarodni sporazumi, poput Mercosura i sporazuma o slobodnoj trgovini s EU i SAD-om“, ustvrdio je Dümmler.

Rekao je kako je švicarsko tržište organskih proizvoda “teško” 2,9 milijardi eura te da su Švicarci u samom svjetskom vrhu po konzumaciji organskih proizvoda po glavi stanovnika. Čak je i u pandemiji zabilježen solidan rast prodaje organskih proizvoda u njihova dva vodeća supermarketa, od 7 do 16 posto. No, iako je organska hrana skuplja i ima više marže (preko 50 posto), opet većina tog novca završi kod prodavača, a ne kod poljoprivrednika.

“Imamo markicu Bio Suisse koja štiti domaće proizvođače i otežava uvoz, carinski sustav ih također preferira, primjerice, uvoz rajčica je otežan dok je sezona domaćim proizvođačima, a u ostatku godine je slobodan. Tu su i kvote te komplicirana birokracija, što uvoz proizvoda u manjim količinama čini praktički neisplativim. Zato je najbolje naći nekog iskusnog partnera za uvoz u Švicarsku koji će vam pomoći oko svih tih zapreka. No, nemojte dopustiti da vas sve ove barijere uplaše, ako imate kvalitetan proizvod i proizvodite dovoljne količine, svakako pokušajte pronaći svoju nišu”, poručio je Dümmler pa dao zanimljiv i kritičan osvrt na promociju njihove domaće proizvodnje.

“Švicarski proizvođači imaju jako razvijenu svijest o kupovanju domaćeg, što je uvelike potpomognuto marketingom koji također sufinanciraju sami građani. Svakodnevno u medijima možete vidjeti reklame u kojima kravice pasu na sunčanim livadama čime se stvara kriva slika naše proizvodnje, a budući da se reklame subvencioniraju ispada da Švicarci sami plaćaju da im se ispire mozak idealiziranim prikazom domaće proizvodnje”, rekao je Dümmler i zaključio kako se ubuduće moraju okrenuti liberalizaciji tržišta.

Marko Marić, Podravkin izvršni direktor za zapadnu Europu i prekomorska tržišta iznio je njihova iskustva o izvozu u Švicarsku. “Švicarska je dosta protekcionistički nastrojena, a korona je to dodatno naglasila. Potrošači su se prebacili online, traže vrijednost i kvalitetu, a potražnja za zdravom i organskom hranom konstantno raste. Mi smo u Švicarsku počeli izvoziti 1998., od 2005. smo aktivnije počeli suradnju s tamošnjim velikim trgovačkim lancima, a danas smo prisutni na više od 2500 prodajnih mjesta s preko 100 proizvoda. Bili smo uporni i učili iz prakse, padali i dizali se. Tko god želi izvoziti u Švicarsku mora biti fleksibilan, brzo reagirati na zahtjeve nacionalnih i lokalnih institucija, ali i preferencije samih potrošača. Regulativa je dosta slična kao i za EU, no imaju neke svoje specifičnosti oko deklariranja. Dosta toga što vam treba za izvoz možete dobiti online od HGK, a i mi smo na raspolaganju svima koji traže partnera za izvoz“, objasnio je Marić.

Samostalna savjetnica u HGK Anita Stipić predstavila je uvjete poslovanja sa Švicarskom i usluge Komore koje mogu pomoći domaćim poduzetnicima pri izvozu na tamošnje tržište. “Na hranu je u Švicarskoj prošle godine potrošeno gotovo 30 milijardi franaka u maloprodajnim lancima, a na organsku hranu 820 franaka po kućanstvu, što je posebno zanimljivo našim manjim tvrtkama. Mi imamo brojne inicijative za internacionalizaciju, a ovaj webinar je tek prvi u nizu o Švicarskoj. Tu je i naša platforma Go Global, Go Virtual na kojoj se možete prezentirati međunarodnim kupcima”, naglasila je Stipić, a na kraju je i prvi tajnik veleposlanstva RH u Švicarskoj Tomislav Tudić ukratko predstavio podršku koju pružaju domaćim poduzetnicima.

Na webinaru je sudjelovalo više od 30 domaćih tvrtki, od OPG-ova do velikih kompanija te oko desetak švicarskih tvrtki.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!