Hrvatsko iskustvo pokazuje da teme vezane uz upravljanje lancem opskrbe nisu toliko atraktivne kao što su to teme iz financija i marketinga. Sam termin lanac opskrbe ili termini nabava, logistika i operacije stvaraju percepciju nečeg nezanimljivog jer se tu uvijek radi o minimizaciji troškova. No, situacija se polako mijenja, posebno otkad je potrošač postao svjestan mogućnosti dobivanja visoke kvalitete za nisku cijenu, a konkurencija je sve jača.
Kad se postavi pitanje “Što je lanac opskrbe?”, prve su asocijacije logistika i/ili nabava. Zaista, što je to lanac opskrbe? Je li to samo logistika, samo nabava, samo planiranje ili nešto drugo? Koji su članovi (karike) u lancu opskrbe? Kad se uopće počeo promatrati koncept lanca opskrbe? Što je upravljanje lancem opskrbe? Kakvi su stručnjaci potrebni za upravljanje lancem opskrbe?
Za razliku od logistike koja se definira kao premještanje materijala i roba (prijevoz, skladištenje, upravljanje zalihama, pakiranje i upravljanje rasutim i pakiranim teretom), lanac opskrbe obuhvaća sve te aktivnosti, ali i tijek informacija. Dakle, lanac opskrbe je koncept koji je oplemenio logistiku u smislu da je sve njene elemente povezao u jednu integriranu i koordiniranu cjelinu pa je lanac opskrbe tijek materijala i informacija koji pored logističkih elemenata obuhvaća i prognoziranje potražnje, agregatno planiranje (tj. S&OP – Sales and Operation Planning), nabavu, odnose s dobavljačima, te upravljanje proizvodnjom i kapacitetima. Bez integracije svih članova i njihove zajedničke koordinacije ne može se govoriti o lancu opskrbe. A u integraciji i koordinaciji pomaže informatička tehnologija i digitalizacija. Zato se koncept lanca opskrbe pojavio 90-ih godina prošlog stoljeća.
Što je upravljanje lancem opskrbe? Kako bi se dobio odgovor na to pitanje, treba se prisjetiti kako je cilj svakog poduzeća biti efektivan i efikasan. Na strani efektivnosti želimo isporučiti visoku kvalitetu, zadovoljiti potražnju s pravim količinama, na pravom mjestu u pravo vrijeme. Na strani efikasnosti želimo minimizirati troškove. I kako sad pomiriti ta dva cilja koja su u popriličnom konfliktu? Optimizacijom i primjenom strategija upravljanja lancem opskrbe, počevši od planiranja potražnje, upravljanja odnosima s dobavljačima, upravljanja transportom, skladištem, zalihama, kapacitetima, lokacijom, proizvodnjom i distribucijom.
ODGOVORI OBRAZOVNOG SUSTAVA
Koji su nam stručnjaci za to potrebni? Razmišljajući o kompetencijama, a uzimajući u obzir složenost lanca opskrbe, uočavamo da su u optimizaciji svih uključenih procesa potrebni i ekonomisti i matematičari i informatičari i stručnjaci iz područja prometnih znanosti, ali i područja strojarstva, kao i psihologije, prehrambene tehnologije i ostalih područja. I što sad?
U Hrvatskoj nema mnogo obrazovnih institucija koje se bave barem jednom karikom lanca opskrbe. Na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu nude se preddiplomski i diplomski studiji, oba pod nazivom Inteligentni transportni sustavi i logistika i oba s fokusom na transport i logistiku. Na strojarskim fakultetima uglavnom su organizirani studiji koji kombiniraju proizvodnju, logistiku i management. Tako na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu postoji smjer Industrijsko inženjerstvo i menadžment. Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, u okviru preddiplomskog studija Strojarstva nudi se skupina izbornih kolegija pod nazivom Tehnologija i operacijski management.
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje sa Sveučilišta u Splitu organizira preddiplomski studij Industrijsko inženjerstvo koje studentima daje znanja iz inženjerstva i ekonomije. Iako dobra kombinacija, studij ne pokriva lanac opskrbe jer se fokusira na inženjersku stranu procesa. Na istom fakultetu, na diplomskoj razini nude se i kolegiji koji pokrivaju teme iz proizvodnog managementa, marketinga i transportnih sustava, što je bliskije lancu opskrbe. Na Sveučilištu u Osijeku ne postoji studij koji bi obuhvatio teme iz upravljanja lancem opskrbe. Jedino što se nudi je kolegij Upravljanje opskrbnim lancima na diplomskim studijima Ekonomskog fakulteta u Osijeku koji dobro pokriva relevantne teme, ali radi se o jednom kolegiju, a ne o cijelom studiju. Na Veleučilištu Velika Gorica nudi se specijalistički diplomski stručni studij Upravljanje logističkim sustavima i procesima koji se fokusira na logistiku.
Na Sveučilištu Sjever nudi se preddiplomski studij Tehnička i gospodarska logistika s kombinacijom tehničkih i ekonomskih predmeta, ali bez spominjanja koncepta lanca opskrbe. Na Poslovnom veleučilištu Zagreb organiziran je preddiplomski stručni studij Upravljanje opskrbnim lancima koji obuhvaća sve teme relevantne za funkcioniranje lanca opskrbe, ali s blagim naglaskom na tehničku stranu poslovnih procesa, dok na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa postoji diplomski studij MBA Upravljanje lancem opskrbe koji također obuhvaća sve teme, ali s blagim naglaskom na ekonomsku stranu poslovnih procesa. Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u okviru Katedre za trgovinu, nude se kolegiji iz područja nabave i logistike.
UDRUGE, KOMPANIJE, AGENCIJE
Pored formalnog obrazovanja, u hrvatskoj se poslovnoj praksi organiziraju mnoge edukacije u vezi s upravljanjem zalihama, predviđanjem potražnje, skladištenjem, transportom, raspoređivanjem voznog parka i ostalim relevantnim temama. Na tom je području značajne iskorake napravila i Hrvatska udruga za upravljanje lancem opskrbe koja je okupljala veliki broj stručnjaka iz prakse koji se bave tim poslovima. Nažalost, ove je godine došlo do gašenja te udruge iako su ulagali veliki napor kako bi osvijestili problem obrazovanja stručnjaka za upravljanje lancem opskrbe.
Postoje i kompanije koje osnivaju svoje interne akademije koje se onda bave temama iz upravljanja lancem opskrbe. Neke od njih su Tokić d.o.o., Konzum plus d.o.o., Heineken Hrvatska d.o.o., British American Tobacco – TDR. Tokić akademija je pokrenula sveobuhvatni program edukacije iz područja upravljanja lancem opskrbe kombinirajući sve relevantne teme u skladu s interdisciplinarnim pristupom, kako ekonomskim, informatičkim i matematičkim, tako i u skladu s pristupom upravljanju ljudskim resursima, prodaji i marketingu. Konzum Akademija povremeno obradi teme iz upravljanja lancem opskrbe, dok ostale dvije kompanije svoje zaposlenike obrazuju kroz edukacijske programe majki kompanija u inozemstvu. Isto se događa kod trgovačkih lanaca Kaufland i Lidl koji edukacije dobivaju od svojih osnivača iz Njemačke.
Pored kompanija koje organiziraju svoje interne edukacije, postoje i agencije za savjetovanje koje organiziraju otvorene seminare iz pojedinih tema (uglavnom iz tema vezanih za nabavu i zalihe) kao što su Nabava plus, Cronata i Logiko.
PAMETNA OPTIMIZACIJA POSLOVNIH PROCESA
Nakon svega navedenog, opći je zaključak da u Republici Hrvatskoj postoje programi koji se bave temama iz upravljanja lancem opskrbe, kako u formalnom obrazovnom sustavu, tako i u poslovnom okruženju, ali rijetko koji obuhvaća sve relevantne teme koje su usput i interdisciplinarne. Također, evidentno je da su veleučilišta prepoznala važnost teme, dok sveučilišta kaskaju za njima. Šteta što se Hrvatska udruga za upravljanje lancem opskrbe ugasila jer je to bilo mjesto na kojem se mogla koordinirati edukacija.
Inozemne obrazovne institucije su već prepoznale važnost sveobuhvatnosti pa nude takve programe, uglavnom diplomske (MBA). Hrvatsko iskustvo također pokazuje da teme vezane uz upravljanje lancem opskrbe nisu toliko atraktivne kao što su to teme iz financija i marketinga. Sam termin lanac opskrbe ili termini nabava, logistika i operacije stvaraju percepciju nečeg nezanimljivog jer se tu uvijek radi o minimizaciji troškova. No, situacija se polako mijenja, posebno otkad je potrošač postao svjestan mogućnosti dobivanja visoke kvalitete za nisku cijenu, a konkurencija je sve jača. Poduzeća su svjesna da više ne mogu spuštati cijenu pa kako bi maksimizirala dobit, moraju se okrenuti minimizaciji troškova. Ali ne stihijskoj minimizaciji kao što je otpuštanje zaposlenika i snižavanje plaća, već pametnoj optimizaciji poslovnih procesa koja će sniziti troškove bez dodatnog financijskog ulaganja. A tu onda na scenu stupaju strategije upravljanja lancem opskrbe, bilo u proizvodnim, bilo u uslužnim djelatnostima.