Deloitteovo najnovije globalno ispitivanje stavova pripadnika generacije Z i milenijalaca za 2026. godinu pokazuje da pripadnici ovih dviju generacija, koji su sada zreliji i preuzimaju rukovoditeljske pozicije, drukčije definiraju profesionalni razvoj i često prednost daju poslovnoj stabilnosti, vještinama i vlastitoj dobrobiti u odnosu na brza promaknuća. Petnaesto izdanje istraživanja temelji se na odgovorima više od 22.500 pripadnika generacije Z i milenijalaca iz 44 države, uz dodatne uvide poslovnih stručnjaka.
“Već petnaest godina ovo ispitivanje pokazuje kako pripadnici generacije Z i milenijalci reagiraju na promjene , kao i kako oni sami pridonose njihovom nastanku”, tvrdi Gordan Kožulj, direktor u Deloitteovom Odjelu poslovnog savjetovanja. “Već su značajno promijenili tržište rada i sada pažljivo biraju kada i pod kojim uvjetima će se prijavljivati za rukovodeće pozicije i donositi važne životne odluke. Ovogodišnji nalazi pokazuju da su ove generacije prilagodljive i pragmatične te da imaju jasne planove za vlastito napredovanje, čak i kada gospodarski pritisci i brze tehnološke promjene situaciju čine rizičnom.”
Financijski pritisci mijenjaju tijek osobnih i profesionalnih planova
Petu godinu zaredom, troškovi života najveća su briga obiju generacija, daleko veća od društvenih pitanja. Zbog financijskih pritisaka ove generacije često govore “možda poslije”: premda su ambiciozni, zbog svoje se financijske stvarnosti odlučuju odgađati važne životne odluke.
- Financijske obveze utječu na planove: Više od polovice pripadnika generacije Z (55 %) i milenijalaca (52 %) tvrdi da su odgodili velike životne odluke kao što su zasnivanje obitelji, daljnje obrazovanje ili pokretanje vlastitog poduzeća zbog financijske situacije.
- Priuštivost stanovanja i dalje je bitno pitanje koje utječe na profesionalne odluke: 69 % pripadnika generacije Z i 64 % milenijalaca tvrdi da dostupnost odnosno priuštivost stanovanja izravno utječe na njihove profesionalne odluke, kao i na odabir mjesta zaposlenja.
- Unatoč tim pritiscima, osjećaju financijski optimizam: 53 % pripadnika generacije Z i 45 % milenijalaca očekuje da će se njihova financijska situacija popraviti u narednoj godini.
Rukovoditeljske pozicije i dalje su im privlačne, ali jedino ako su održive
Pripadnici ove generacije žele preuzeti rukovoditeljske pozicije, ali ne nužno odmah. Kao i prošle godine, samo 6 % pripadnika generacije Z i milenijalaca tvrdi da je njihov osnovni profesionalni cilj dospjeti na položaj rukovoditelja. Naime, oni oklijevaju jer ih brine čega će se sve morati odreći u privatnom životu ako tu ulogu preuzmu.
- Pripadnici generacije Z i milenijalci donose profesionalne odluke s naglaskom na dugoročnost, a ne kratkoročnost: Većina pripadnika generacije Z i milenijalaca prednost daje polaganom napretku (44 % pripadnika generacije Z i 45 % milenijalaca) ili preuzimanju pozicije na istoj razini (21 % pripadnika generacije Z i 19 % milenijalaca) radije nego ubrzano promaknuće (25 % pripadnika generacije Z i 21 % milenijalaca).
- Rukovoditeljske pozicije povezuju s kompromisima u pogledu vlastite dobrobiti: Smatraju da su najveće mane rukovoditeljskih pozicija stres i pregorijevanje na radnom mjestu (50 % pripadnika generacije Z i 49 % milenijalaca), prekomjerna odgovornost (50 % pripadnika generacije Z i 48 % milenijalaca) te pitanje ravnoteže između profesionalnog i privatnog života (41 % pripadnika generacije Z i 46 % milenijalaca).
- Svejedno, mnogi žele završiti na višim rukovoditeljskim pozicijama u budućnosti: Tri četvrtine pripadnika generacije Z (76 %) i dvije trećine milenijalaca (67 %) zainteresirane su za višu rukovoditeljsku ulogu u budućnosti.
Umjetna inteligencija uvodi se brže nego što su organizacije spremne
Skoro tri četvrtine pripadnika generacije Z i milenijalaca (74 %) upotrebljavaju umjetnu inteligenciju za izvršavanje svojih svakodnevnih zadataka, što je znatan porast u odnosu na prošlu godinu (57 % pripadnika generacije Z i 56 % milenijalaca). Premda se uglavnom smatra da umjetna inteligencija pomaže ubrzati rad te poboljšati učinkovitost, kvalitetu usluga i ravnotežu između profesionalnog i privatnog života, neki smatraju da je organizacijama teško održati korak s ovom novom tehnologijom. Ispitanici osjećaju zamor digitalnim svijetom, koji donosi sve veći broj digitalnih alata, često loše integriranih s postojećim poslovnim sustavima i procesima.
- Pripadnici generacije Z i milenijalci umjetnu inteligenciju upotrebljavaju kao profesionalnog mentora: Ove se generacije ne služe umjetnom inteligencijom samo da bi povećale svoju učinkovitost i kvalitetu rada nego i da bi pronašle prilike za učenje i razvoj (79 % pripadnika obiju generacija), također traže profesionalne savjete (72 % pripadnika generacije Z i 69 % milenijalaca), uključujući kako se nositi sa stresom na radnom mjestu (67 % pripadnika generacije Z i 65 % milenijalaca).
- Zaposlenici i organizacije u kojima rade nisu jednako spremni za umjetnu inteligenciju: Pripadnici generacije Z i milenijalci smatraju da se novoj situaciji prilagođavaju brže nego njihovi poslodavci: konkretno, jedna trećina ispitanika smatra da njihova organizacija nije spremna za izazove koje će umjetna inteligencija pred njih staviti (67 % pripadnika generacije Z i 65 % milenijalaca), a druga trećina tvrdi da su im alati dostupni na radnom mjestu samo u određenoj mjeri ili nisu uopće dostatni (33 % pripadnika generacije Z i 32 % milenijalaca).
- U radnom okruženju koje oblikuje tehnologija, digitalna preopterećenost predstavlja rizik: Više od polovice ispitanika (58 % pripadnika generacije Z i 54 % milenijalaca) izjavila je da osjećaju zamor digitalnom tehnologijom zbog stalnih obavijesti, brze izmjene alata kojima se služe i uporabe više platformi.
Bliži se smjena generacija
Baby boomeri odlaze u mirovinu, pa se organizacije suočavaju sa sve većim pritiskom kako sačuvati institucionalno znanje, a istodobno se pripremaju za dolazak generacije alfa, čiji će pripadnici u velikim brojevima stupiti na tržište rada do kraja desetljeća.
- Gubitak znanja je veliki rizik: Samo 54 % pripadnika generacije Z i 60 % milenijalaca smatra da bi njihovi timovi mogli ostati učinkoviti ako ih ključni stručnjak sutra napusti te navode da nedovoljni poticaji, vremenska ograničenja, pitanja povjerljivosti i učestala izmjena zaposlenika otežavaju djelotvorno dijeljenje znanja.
- Učinak umjetne inteligencije na zapošljavanje sve je veći: Skoro četvrtina (23 %) ispitanika tvrdi da su njihove organizacije zbog umjetne inteligencije primorane stvoriti nove početničke pozicije, a neki su zabrinuti zbog učinka umjetne inteligencije na poslove: 20 % pripadnika generacije Z i 17 % milenijalaca tvrdi da njihove organizacije smanjuju broj početničkih pozicija.
- Pripadnici generacije Z i milenijalci optimistični su u pogledu budućnosti početničkih pozicija: Na pitanje o tomu kako uporaba umjetne inteligencije utječe na početničke pozicije unutar njihovih organizacija, ispitanici su najčešće odgovarali da zahvaljujući njoj zaposlenici na početničkim pozicijama brže stječu iskustvo (26 % pripadnika generacije Z i 28 % milenijalaca) jer im omogućuje da pažnju usmjere na bitnije zadatke (25 % pripadnika generacije Z i milenijalaca) i ubrzaju potencijalni razvoj svoje karijere (25 % pripadnika generacije Z i milenijalaca).
“Pripadnici generacije Z i milenijalci prilagođavaju se svijetu koji od samog početka i učestalo zahtijeva otpornost. Pažljivo i selektivno djeluju, pod vlastitim uvjetima. Način na koji se nose s nesigurnosti – kako definiraju uspjeh, vide kompromise i komuniciraju s poslodavcima, pomoći će u definiranju pravila s kojima će se pripadnici generacije alfa susresti kada stupe na tržište rada za nekoliko godina”, dodao je Kožulj. “To ilustrira širu sliku: ono što generacije trebaju, žele i očekuju od zaposlenja nastavit će se mijenjati. Organizacije koje prate promjene (posebice one tehnološke) i razvijaju se zajedno s njima, svjesne da će se očekivanja vezana uz radna mjesta i dalje mijenjati, moći će graditi sustave spremne za takve promjene.”
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
