Viša stopa PDV-a s 23 na 25 posto donijet će državi na godišnjoj razini oko 3 milijarde kuna, a u ovoj godini oko 1,2 milijarde kuna, kako je prikazano u proračunu
Mini porezna reforma u kojoj je najveća promjena podizanje stope PDV-a s 23 na 25 posto stupa na snagu u četvrtak, a prema svim informacijama ‘s terena’ to će značiti automatsko poskupljenje cijena na svim područjima.
Skupljim proizvodima platit ćemo danak fiskalne konsolidacije. Naime, viša stopa PDV-a donijet će državi na godišnjoj razini oko 3 milijarde kuna, a u ovoj godini oko 1,2 milijarde kuna, kako je prikazano u proračunu.
Poskupjet će sva hrana, osim masti i ulja, na koje se primjenjuje niža porezna stopa od svega 10 posto. Iako je Vlada izračunala da će efekt PDV-a biti tek 1,4 posto, prema stručnjacima za trgovinu cijene će skočiti osjetno više od 1,5 posto.
Tako stručnjaci tvrde da su trgovci već povisili cijene kako bi amortizirali veći porez, a i da će zbog divljanja cijena goriva postojati pritisci na značajnija poskupljenja, koja bi mogla povećati troškove za hranu i do 5 posto.
Ulje i masti će prema najavama pojeftiniti za desetak posto.
Prema Državnom zavodu za statistiku, prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosi oko 5493 kune, mada većina građana zarađuje od 3000 do 5000 kuna mjesečno. Prema istoj statistici, prosječni Hrvat troši oko 30 posto svih prihoda na hranu, odnosno 1650 kuna, a uz poskupljenje od 5 posto na hranu bi morao izdvajati dodatnih 83 kune mjesečno zbog povećanog PDV-a.
Kako se na ulja i masti prema statistici mjesečno potroši oko 70 kuna, što odgovara cijeni pet litara ulja, tu će se uštedjeti tek oko 7 kuna, što dovodi do poskupljenja od najmanje 76 kuna samo od PDV-a na hranu.
Najveći udar promjene u sustavu PDV-a doživjet će prodavači automobila i ugostitelji. Naime, izmjenama se ukinulo pravo ‘odbijanja’ PDV-a na usluge reprezentacije, kupovanja i korištenja automobila, što znači da ubuduće neće biti moguće kupiti automobil kao imovinu tvrtke, a potom odbiti od obveze plaćanja poreza cijeli iznos PDV-a, čime su automobili konačno za tvrtke bili jeftiniji za svih 23 posto.
To će osjetno smanjiti prodaju automobila s obzirom na to da je to bio uobičajen način nabave novih vozila. Lani je prodano oko 40.000 automobila, a prema statistici, prosječni zaposleni Hrvat troši tek 130 kuna mjesečno na kupnju automobila, odnosno 1700 kuna mjesečno.
Gorivo je već odavno premašilo cijenu od 10 kuna, a uskoro nas čekaju dva kruga poskupljenja. Zbog PDV-a, 2 posto trebale bi porasti cijene – od 10 do 18 lipa po litri, a nakon toga slijedi poskupljenje zbog rasta cijena na mediteranskom tržištu naftnih derivata. Stručnjaci procjenjuju da će dva kruga generirati skok cijene i na 10,8 kuna po litri goriva.
Vlada neće reagirati sve do granice od 12 kuna, a kako prosječno zaposleni Hrvat potroši oko 400 kuna mjesečno na gorivo, to bi značilo da će se zbog skoka cijene goriva troškovi povećati za minimalno 50 kuna.
Većim PDV-om ugroženi su i ugostitelji. Naime, tek početkom 2013. čeka ih snižavanje stope poreza na svega 10 posto, a dotad će morati preživjeti unatoč padu kupovne moći, sve manjim izdvajanjima za ugostiteljske usluge, a dodatan šok je i u činjenici da troškovi reprezentacije više ne mogu umanjiti poreznu osnovicu PDV-a.
To znači da se poslovni ručkovi više neće priznavati kao trošak na temelju kojeg se ‘odbija’ PDV, što je podloga za opravdani strah od pada prometa mnogih restoratera.
Gotovo je sigurno da će zbog više stope PDV-a cijena kave u kafićima poskupjeti za kunu, a čini se da će ugostitelji povećati cijene hrane i pića za 5 do 10 posto.
Dio ugostitelja nastojat će, s druge strane, zadržati dosadašnje cjenike. Na godišnji promet od 10 milijuna kuna trošak PDV-a od 2 posto iznosi oko 200.000 kuna, što nije beznačajno, a to će se morati ili uključiti u troškove ili prebaciti na leđa gosta.
Kupovna je moć pala, pa je jedno istraživanje pokazalo da gost u hrvatskom restoranu prosječno ostavi 75 kuna te je upitno koliko je moguće prebaciti trošak na gosta, a pritom potpuno ne izgubiti promet.
PDV će biti veliki udar, koji Vlada pokušava premostiti manjim porezima na dohodak, a dio troškova koje ne valja zaboraviti je i prilagodba knjigovodstvenih sustava novim poreznim pravilima, koje se procjenjuju na stotinjak milijuna kuna, što će uz veći PDV dodatno ugroziti poslovanje privatnog sektora. (Vjesnik)
