Doručkujte – tako najbolje pogodujete usvajanju te zdrave navike kod vašeg djeteta, poruka je stručnjaka
U organizaciji Nestlé žitarica danas je u Zagrebu održan okrugli stol na temu “Navike i učestalost doručkovanja kod djece“ koji je okupio stručnjake iz područja školske medicine, predškolske skrbi i nutricionizma.
Sudjelovali su dr.sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med. iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, dipl. ing. nutricionizma pri KBC Zagreb i vlasnica tvrtke za konzalting u nutricionizmu Vitaminoteka, Ljiljana Vučemilović, glavna sestra Dječjeg Centra Sunce te koautorica priručnika Prehrambeni standard za planiranje prehrane u dječjem vrtiću – jelovnici i normativi, i prof.dr.sc. Ines Panjkota Krbavčić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Zagreb.
Raspravu o važnosti stvaranja navike doručkovanja kod djece moderirala je Petra Neuner Geržinić, a govornicima se pridružila i poznata hrvatska glumica Bojana Gregorić Vejzović koja je zaštitno lice Nestlé Nesquik žitarica.
U sklopu prve teme okruglog stola “Navike djece i status uhranjenosti s posebnim naglaskom na učestalost doručka” sudionicima su prikazani rezultati istraživanja za 2009/2010 “Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi“, provedenog od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u sklopu međunarodnog istraživanja Health Behaviour in School-aged Children za Hrvatsku i grad Zagreb.
Prema rezultatima tog istraživanja, u Hrvatskoj radnim danom uvijek doručkuje tek 59 posto učenika i 54 posto učenica, a vidljiv je i trend prema kojemu, kao i prethodnih godina, s porastom dobi sve manje djece doručkuje.
U sve tri ispitivane dobne skupine djevojčice su doručkovale manje od dječaka, tako da u dobi od 15 godina tek svaka druga djevojčica (48 posto) redovito doručkuje radnim danom.
Također, svojom tjelesnom težinom zadovoljno je 66 posto dječaka i 63 posto djevojčica u dobi od 11 godina, 62 posto dječaka i 60 posto djevojčica u dobi od 13 godina te 63 posto dječaka i 55 posto djevojčica u dobi od 15 godina, iz čega je vidljivo kako se kod djevojčica nezadovoljstvo tjelesnom težinom povećava s dobi.
U sklopu druge teme okrugloga stola “Znanstveni dokazi važnosti navike doručka u djece”, sudionici su govorili o utjecaju doručka na zdravstvene aspekte u djetinjstvu i odrasloj dobi te zaključili kako je redoviti doručak navika koja pridonosi optimalnom zdravlju cijele obitelji, uzevši u obzir kako djeca koja doručkuju imaju bolju koncentraciju, postižu bolje rezultate na testovima te lakše održavaju normalnu tjelesnu masu, a izostavljanje doručka dovodi se u vezu s općenito neadekvatnom prehranom i pojavom kroničnih bolesti.
Sudionici okrugloga stola raspravljali su i o ulozi roditelja, odgajatelja, nastavnika i institucija u stvaranju navika doručkovanja kod djece te naglasili kako se navika redovitog doručkovanja stječe već u djetinjstvu, stoga roditelji svojim primjerom trebaju pokazati djeci kako započeti uspješan dan.
Glavni zaključci okruglog stola
– za zdravi doručak potrebno je odabrati nutritivno vrijedne namirnice poput peciva ili žitnih pahuljica od cjelovitog zrna, mlijeka i mliječnih proizvoda (ili drugih visokovrijednih izvora proteina i kalcija) te voća ili voćnog soka;
– različita istraživanja istaknula su jedan zajednički trend – uloga roditelja je neupitna, a roditelj koji doručkuje svojim primjerom ima izuzetno velik i pozitivan utjecaj na razvoj te dobre navike kod djeteta;
– redovitost doručka kao temelja izbalansirane prehrane igra ključnu ulogu u prevenciji najznačajnijeg javnozdravstvenog problema, a to je debljina;
– iznimno je važno ulagati stalne napore u edukaciju o pravilnoj prehrani te važnosti doručka, poglavito u dobi rasta i razvoja;
– institucije (vrtići i škole) igraju vrlo značajnu ulogu u razvoju navike doručkovanja, a Priručnik “Prehrambeni standardi za planiranje prehrane u vrtićima” odlična je inicijativa s, kako je rečeno na okruglom stolu, iznimnim rezultatima.
