U današnjim uvjetima poslovanja, kada su pojedini resursi kao i energija sve teže dostupni, a samim time skuplji te predstavljaju veći udio u troškovima poduzeća, posebno je ključno u svakom poslovnom koraku imati na umu održivost.
U idealnim uvjetima najpoželjniji oblik gospodarstva je svakako njegova održiva inačica koja osigurava najveću količinu općeg blagostanja uz najmanju upotrebu resursa i najmanje štete za okoliš. U ekonomskom smislu, da bi neki gospodarski sustav bio istinski održiv, ukupna potražnja za prirodnim resursima (poznata kao ekološki otisak) mora biti manja od obnovljivih prirodnih resursa (poznatih kao biokapacitet).
Sva istraživanja pokazuju da su vodeće kompanije prepoznale da je održivost preduvjet poslovnog uspjeha
Bilo koji gospodarski sustav danas je nemoguće zamisliti bez stavljanja naglaska na pitanja održivosti jer nas sve zajedno treba itekako zanimati snažnija potreba zaštite planeta Zemlje. Ujedno, u današnjim uvjetima poslovanja, kada su pojedini resursi kao i energija sve teže dostupni, a samim time skuplji te predstavljaju veći udio u troškovima poduzeća, posebno je ključno u svakom poslovnom koraku imati na umu održivost. “Poduzeća koja pronađu alternative načine kroz uporabu recikliranih materijala i obnovljive energije bit će uspješnija pa prema tome dugoročno možemo očekivati da će prevladati. Bilo kakve trenutačne političke struje i skretanja s kursa ne mogu promijeniti činjenice da živimo na planetu konačnih resursa, neke smo već i iscrpili, te će samo oni koji se prilagode toj činjenici i opstati”, upozorava Mirjana Matešić, direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR), organizacije koja promiče održivi razvoj održavajući konferencije te upravljajući inicijativama kao što je Hrvatski indeks održivosti (HRIO).
Matešić pritom ističe kako joj je zadovoljstvo izvijestiti da je nedavno istraživanje provedeno među globalnim vodećim izvršnim direktorima pokazalo da, usprkos razvodnjavanju regulative, poslovni lideri koriste održivost kako bi kreirali komercijalnu korist dok se oni koji slijede usredotočuju na usklađivanje (compliance). Sve to pokazuje da su vodeće kompanije prepoznale da je održivost preduvjet poslovnog uspjeha, a u poslovnom svijetu izbjegavanje investiranja u održivost zbog kratkoročne dobiti dobro objašnjavaju uzrečicom na engleskom: Short-term gain, long-term pain.
ENERGETSKI MIKS
Matešić ističe kako su u domaćem okruženju okolišne teme izazov, ali i da se na njima radi pa ima puno pozitivnih inicijativa. “Većina kompanija s kojima surađujemo učinila je nešto da ublaži svoje negativne utjecaje. Npr. popravili su stanje svoje mobilne flote i smanjili emisije ili su pak postavili solarne kolektore na krovove te povećali udio obnovljive energije u svojem energetskom miksu. No, iako su to dobre inicijative, one nisu rješenje. Na ovaj način smanjuje se negativan utjecaj u nekim određenim postotcima, no za postizanje klimatskih ciljeva i smanjenje emisija za 80 i više posto, potrebne su stvarne transformacije i promjene u poslovanju. Za taj korak većina poduzeća, ne samo u Hrvatskoj, još nije spremna, jer nije spreman niti regulatorni okvir koji bi takvu promjenu poticao i pratio”, navodi Matešić.
Podcrtava također kako se hrvatski ciljevi kad je održivost u pitanju ne bi trebali razlikovati od ciljeva u Europi pa i globalno. Svakako bismo se trebali prilagoditi europskoj regulativi koja, iako prolazi kroz fazu ublažavanja, ipak zadržava obvezu izvještavanja o održivosti, analizu održivosti lanaca vrijednosti (CSDDD) te povezano s time propisuje uredbama EUDR i EUFLD da kompanije imaju analizu i sljedivost proizvoda koji mogu negativno utjecati na deforestaciju (EUDR) ili korištenje prisilnog rada (EUFLD). “Iako je nedavno Europska komisija objavila da će doći do odgode primjene EUDR-a zbog neuspostavljenog IT sustava koji je trebao pratiti njenu provjeru, ipak ostaje namjera da se kompanije koje posluju s posebno osjetljivim resursima kao što su kava, kakao, palmino ulje ili govedina, obvežu da će istražiti porijeklo tih sirovina i napuštati dobavljače koji u proizvodnji sirovina krče, uglavnom, tropske šume.”
FMCG sektor ima za sada još nerješive probleme u području emisija stakleničkih plinova i ambalažnog otpada
Prema ocjeni direktorice HR PSOR-a, u sektoru maloprodaje i robe široke potrošnje postoje brojni svijetli primjeri brige za održivost, što pokazuju rezultati mjerenja Indeksa održivosti, ali ima i onih koji pred sobom imaju još puno posla. “FMCG sektor ima za sada još nerješive probleme u području emisija stakleničkih plinova i ambalažnog otpada zbog velikog udjela nereciklabilnih plastičnih materijala”, dodaje Matešić zaključujući kako oba ova izazova predstavljaju prijetnju biološkoj ravnoteži planeta Zemlje.
ESG RATING
Napore u području održivosti niz godina prati i podupire i Hrvatska gospodarska komora kroz ESG rating pri čemu se ocjene organizacijama dodjeljuju na temelju njezina pristupa okolišu (Environment) i društvu (Social) te usvojenim praksama upravljanja (Governance). “ESG ratingom tvrtkama pružamo transparentan i praktičan alat za procjenu njihovih performansi i usporedbu s tvrtkama iz sektora. Rezultate ovog procesa kvantificiramo kroz jasno definirane pokazatelje i bodovni sustav, čime uključeni dobivaju konkretne podatke o svom napretku i područjima za poboljšanje”, napominje Martina Đopar, viša stručna suradnica u Sektoru za industriju i održivi razvoj HGK te dodaje da iskustvo iz protekle tri godine pokazuje da nagrade i ESG rating imaju izrazito pozitivan učinak – potiču konkurentnost, motiviraju tvrtke na postavljanje ambicioznijih ciljeva te unaprjeđuju kvalitetu ESG izvještavanja.
Podsjeća da tvrtke koje prate ESG pokazatelje ostvaruju niz konkretnih koristi. Prije svega, lakše pristupaju kapitalu i povoljnijim uvjetima financiranja, budući da investitori i kreditne institucije sve više uvažavaju ESG čimbenike pri donošenju odluka. Transparentno izvještavanje o ESG rezultatima povećava povjerenje kupaca, poslovnih partnera i šire zajednice te gradi reputaciju odgovorne i pouzdane tvrtke. Uz to, bolje upravljanje resursima i smanjenje potrošnje energije i otpada donosi operativne koristi i doprinosi otpornosti poslovanja.
U HGK procjenjuju kako su hrvatska poduzeća u posljednjih nekoliko godina ostvarila značajan napredak u razvoju i provedbi održivih poslovnih praksi i sve je više njih koje shvaćaju da ESG kriteriji nisu samo regulatorna obveza nego i prilika za jačanje konkurentnosti, lakši pristup tržištima i veću dugoročnu otpornost poslovanja.
RADNI UVJETI
“Tvrtke iz sektora maloprodaje i proizvodnje robe široke potrošnje u posljednjih nekoliko godina pokazale su značajan napredak u primjeni ESG praksi. Mnoge su fokusirane na smanjenje ekološkog otiska svojih proizvoda i poslovanja posebno kroz korištenje održivijih ambalažnih materijala, optimizaciju logističkih procesa i smanjenje emisija CO₂. Brojne kompanije ulažu u modernizaciju proizvodnih procesa, prelazak na obnovljive izvore energije i implementaciju održivijih modela upravljanja otpadom. Na društvenoj razini, sve se više pažnje posvećuje poboljšanju radnih uvjeta, sigurnosti zaposlenika, ravnopravnosti i odgovornosti prema lokalnim zajednicama. Unatoč vidljivim pomacima, prostor za napredak još uvijek postoji. Ključni izazovi uključuju sustavno prikupljanje i izvještavanje ESG podataka, posebno onih koji se odnose na emisije u cijelom lancu vrijednosti te razvoj i provedbu dugoročnih tranzicijskih planova i ciljeva dekarbonizacije”, ističe Đopar dodajući kako je u sektoru trgovine važno naglasiti i utjecaj krajnjih korisnika čija je svijest o održivosti proizvoda koje kupuju sve izraženija. Potrošači sve češće biraju proizvode s manjim ugljičnim otiskom, izrađenim od održivijih materijala ili proizvedenim na odgovoran način čime postaju aktivan dio dobavljačkog lanca trgovina potičući ih da surađuju s proizvođačima koji primjenjuju održive prakse i tako dodatno podižu standarde transparentnosti i izvještavanja.
DOPRINOS ZAJEDNICI
Neke od tvrtki s domaćeg tržišta koje se redovito pojavljuju na listama najsavjesnijih u pogledu tema održivosti, upitali smo koje su ključne komponente njihovih ESG strategija te kako to izgleda u praksi.
“Coca-Cola HBC Hrvatska svoju ESG strategiju gradi na jasnoj viziji održivosti koja je ugrađena u svaki segment našeg poslovanja. Naša predanost održivosti prisutna je više od dva desetljeća, još od 2003. godine kada je Coca-Cola objavila prvo nefinancijsko izvješće na hrvatskom tržištu i time postala pionir u području održivog poslovanja u Hrvatskoj”, navodi Igor Zgrabljić, direktor Odjela za korporativne poslove i održivost Coca-Cole HBC Adria dodajući kako strategija obuhvaća tri ključna područja: zaštitu okoliša, raznolikost i uključivost, te doprinos zajednicama u kojima tvrtka posluje. Postavljaju ciljeve koju su mjerljivi, a postignute rezultate objavljuju u Izvješćima o održivom poslovanju pripremljenima prema GRI standardima.
Transparentno izvještavanje o ESG rezultatima povećava povjerenje kupaca, poslovnih partnera i šire zajednice
Već deset godina sva električna energija koju tvrtka koristi potječe iz obnovljivih i čistih izvora, izravne emisije smanjili su za 11 posto u odnosu na 2017. godinu, a 65 posto hladnjaka na prodajnim mjestima već je energetski učinkovito i cilj im je da u narednim godinama svi budu takvi. Sva potrošačka ambalaža koju stavljaju na tržište u potpunosti se može reciklirati, čime dodatno doprinose kružnom gospodarstvu.
“Kad je u pitanju upravljanje kadrovima i karijerama, sustavnim dugogodišnjim nastojanjima postigli smo punu rodnu ravnopravnost na vodećim pozicijama. Istovremeno, brojnim projektima poput Od izvora do mora, Raise the Bar, Raise the Bar Youth ili Coca-Colina podrška mladima odgovorili smo na sve veće izazove u gospodarenju ambalažnim otpadom, ozelenjavanju gradova, kvalitativnom razvoju ugostiteljskog sektora i jačanju kompetencija novih generacija”, nabraja Zgrabljić podsjećajući kako je prema Dow Jones Sustainability indeksu Coca-Cola HBC posljednjih osam godina najodrživija tvrtka u sektoru pića. Dugoročni cilj Coca-Cole HBC Hrvatska je do 2040. godine postići neto nultu emisiju stakleničkih plinova u cijelom lancu vrijednosti, dodatno proširiti primjenu energetski učinkovitih rashladnih uređaja te nastaviti graditi inkluzivno i sigurno radno okruženje.
RECIKLIRANA PLASTIKA
Svoju konkurentsku prednost kroz ESG inicijative gradi i Atlantic Grupa, a ključne komponente njihove strategije su nastojanja na smanjenju stakleničkih plinova u skladu s Pariškim sporazumom te smanjenju povlačenja vode iz prirode kroz tehnološke inovacije, korištenju recikliranih materijala i razvoj reciklabilne ambalaže, stvaranje atmosfere koja jamči sigurnost, angažman, obrazovanje i ravnopravnost zaposlenika te inovacije u recepturama i ambalaži kao i “clean label”. “Redovito sudjelujemo u eksternim ESG benchmark analizama i dobitnici smo velikog broja priznanja za naša ostvarenja u održivom poslovanju u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji”, poručuje Nataša Gladovič, direktorica Korporativnog upravljanja održivim razvojem tvrtke.
Dodaje kako ESG inicijative doprinose konkurentskoj prednosti tvrtke i to konkretno privlačenjem ESG osviještenih potrošača zahvaljujući proizvodima kao što su Donat u rPET boci, RA certificiranoj kavi ili Argeti bez aditiva, ali diferencijacijom brendova kroz održive inovacije, kao u slučaju Smokija bez palminog ulja ili nekih vegan proizvoda te kroz neke druge.
Potrošači sve češće biraju proizvode s manjim ugljičnim otiskom, izrađenim od održivijih materijala ili proizvedenim na odgovoran način
Do 2030. godine Atlantic grupa planira smanjiti emisiju stakleničkih plinova (opseg 1 i 2) za 59 posto u odnosu na 2020., udio električne energije iz vlastitih solarnih izvora dovesti do 18 posto do 2027. te postići 100 posto reciklabilnu ambalažu i povećanje udjela reciklirane plastike. Također, nastojanja idu u smjeru smanjenje potrošnje vode kroz tehnološke intervencije, zadržavanja više od 85 posto visoko angažiranih zaposlenika te više od 50 posto žena na menadžerskim pozicijama kao i daljnjeg smanjenja već niske stope ozljeda na radu. Među neke od prepreka na tom putu prema željenom cilju ubrajaju nedovoljnu dostupnost reciklirane plastike i to posebno za prehrambene proizvode, troškovne pritiske zbog skupljih sirovina i tehnologija, kao u slučaju rPET-a ili fotonaponskih panela, ali i kompleksnost EU direktiva i nacionalnih zakona koji reguliraju ovu materiju.
KPI POKAZATELJI
Nedostatak sirovina koje zadovoljavaju stroge standarde dječje hrane te jednako tako visoke troškove kao prepreku još snažnijoj implementaciji ESG standarda vide i u kompaniji HiPP Croatia. Njihova se strategija temelji na organskoj proizvodnji kao zlatnom standardu dječje hrane, zaštiti okoliša i klime, održivom upravljanju opskrbnim lancem, etici i društvenoj odgovornosti te inovacijama u ambalaži s ciljem postizanja 90 posto reciklabilnosti do 2027. “HiPP Croatia je prva tvrtka u Republici Hrvatskoj s EMAS certifikatom (Eco Management and Audit Scheme) i prva tvrtka u Europi s We Impact certifikatom u području društveno odgovornog poslovanja”, napominje Ladislava Klasić-Stanković, voditeljica upravljanja kvalitetom i održivosti. U praćenju rezultata napora na području održivosti njena tvrtka primjenjuje EMAS i We Impact sustave za praćenje ekološke učinkovitosti, zatim KPI pokazatelje poput potrošnje energije, vode, emisija CO₂, otpada i udjela organskih sirovina, a koristi i usluge internih te eksternih laboratorija s rezultatima mjerenja u kontroli kvalitete. Tvrtka također sudjeluje u ocjenjivanju ESG rejtinga, a ono im pomaže u poboljšanju procesa i prepoznavanju rizika. “Provođenje ciljeva utječe na dizajn proizvoda, investicije u solarne sustave ili u transformaciju energetskih modela, zatim na upravljanje opskrbnim lancem, ali i komunikaciju s potrošačima pri čemu ESG koristimo kao temelj povjerenja, a ne marketing”, navodi Klasić-Stanković dodajući kako se među ciljevima kompanije ističu postizanje 90 posto reciklabilnosti ambalaže do 2027., dekarbonizacija do 2045., širenje organske kvalitete kao globalnog standarda, jačanje otpornosti opskrbnog lanca na klimatske promjene te daljnje smanjenje emisija u opsezima 1, 2 i 3.
POKRETAČI STRATEŠKIH ODLUKA
U Kauflandu Hrvatska ESG strategija temelji se na tri ključna stupa odnosno brizi za okoliš pri čemu su fokusirani na klimatsku neutralnost poslovanja (u sklopu Grupe Schwarz) i odgovorno korištenje resursa. “U praksi to znači da smo na krovove trgovina i logističkog centra postavili fotonaponske sustave, a podrazumijeva i prelazak na klimatski prihvatljivije rashladne sustave te sve aktivnosti koje provodimo za smanjenje otpada od hrane odnosno optimiziranje narudžbe, doniranje posrednicima kao i kampanje osvještavanja kupaca”, ističe Irena Tolić Jularić, stručnjakinja za održivo poslovanje ovog trgovačkog lanca. U segmentu pristupa društvu prioritet im je fer radno okruženje, sigurnost lanca opskrbe i društvena odgovornost, dok je dijelu upravljanje naglasak na integritetu, transparentnosti i usklađenosti (Compliance) čime se osigurava da su njihova ESG načela čvrsto ugrađena u sve poslovne procese.
“ESG ciljevi su ključni pokretači strateških odluka kompanije iuvijek se biraju najučinkovitija i najodrživija rješenja. Ekološki prihvatljiva gradnja važan je dio naših standarda, a svaka se naša nova poslovnica projektira i gradi tako da uključuje suvremene sustave grijanja i hlađenja, LED rasvjetu, optimizirane rashladne uređaje te rješenja koja smanjuju potrošnju energije, a osim toga u svim poslovnicama imamo postavljene i punionice za električne automobile. Proširujemo i ponudu održivih (npr. biljnih i regionalnih) proizvoda i imamo stroge etičke i ekološke standarde u nabavi”, pojašnjava Tolić Jularić zaključujući kako im integracija ESG-a pomaže ublažiti rizike poput klimatskih promjena, zakonskih regulativa i promjena u očekivanjima potrošača, čime jačaju dugoročnu otpornost i stabilnost tvrtke.
DUGOROČNA POSLOVNA VIZIJA
Kriterije održivosti u svoje poslovanje sustavno integrira i Lidl Hrvatska što je za njih dio dugoročne poslovne vizije. “ESG strategija tvrtke usmjerena je na ključna područja: zaštitu klime i bioraznolikosti, očuvanje resursa, pošteno i odgovorno postupanje prema svim dionicima te promicanje osviještene prehrane i zdravog života. Konkretne inicijative uključuju sveobuhvatnu strategiju REset Plastic za smanjenje plastike i optimizaciju ambalaže, kontinuirana ulaganja u obnovljive izvore energije i fotonaponske sustave, provedbu Net Zero strategije s ciljem klimatske neutralnosti do 2050. godine te projekt Protein Split, kojim se potiče uravnoteženija prehrana i povećava udio biljnih proizvoda u asortimanu”, poručuju iz Lidla.
ESG inicijative osiguravaju konkurentsku prednost jer omogućuju otpornije i učinkovitije poslovanje
Napredak sustavno i transparentno prate te objavljuje kroz Izvještaje o održivosti od 2017. godine i tako osiguravaju da ESG ciljevi nisu deklarativni, već čine temelj poslovanja i stalnog razvoja. Posebno priznanje ovom pristupu potvrđuje nagrada HRIO za ljudska prava u 2023. godini, koja ističe sustavni pristup zaštiti ljudskih prava u globalnim lancima opskrbe i spremnost na usklađenost s europskim regulativama.
ESG ciljevi izravno oblikuju strateške odluke uprave i poslovne modele – od energetske tranzicije i održive logistike do razvoja receptura proizvoda i transparentnog označavanja nutritivne vrijednosti. U idućem razdoblju Lidl će biti fokusiran na daljnju prilagodbu ambalaže, jačanje certificiranja sirovina, razvoj biljnog asortimana i nastavak ulaganja u edukaciju zaposlenika. Najveći izazovi u implementaciji ESG standarda u ovoj tvrtki odnose se na složenost globalnih lanaca opskrbe i visoke troškove održivih materijala i tehnologija, no upravo ti izazovi potiču inovacije i razvoj partnerskih suradnji. ESG inicijative Lidlu osiguravaju konkurentsku prednost jer omogućuju otpornije i učinkovitije poslovanje te istodobno jačaju povjerenje kupaca, zaposlenika i partnera.
Povjerenje i otpornost te mjerljivi napredak u središtu su i drugih kompanija koje djeluju u skladu s održivim principima, a za nadati se da će ih u budućnosti biti još i više jer ih i investitori, ali i kupci kao i potencijalni zaposlenici sve više procjenjuju upravo po doprinosu održivosti.
