Ukupna potrošnja u Hrvatskoj u 2009. godini smanjena je znatno više nego što su smanjene bruto plaće, što pokazuje da postoji određena nerealizirana kupovna moć stanovništva, ali je ona blokirana negativnim očekivanjima i pesimizmom potrošača.
Nakon velikih stopa rasta, pad prometa u trgovini na malo u Hrvatskoj započeo je još u kolovozu 2008. godine i nastavio se u 2009. godini. Smanjenje prometa u trgovini na malo ukupno u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu iznosilo je 15,3% realno, a u djelatnosti G47 realno 5,8%. U 2010. godini originalni podaci ukazuju na nastavak smanjenja prometa u trgovini na malo.
Prema projekcijama Ekonomskog instituta, Zagreb u 2010. godini može se očekivati smanjenje BDP-a i potrošnje stanovništva. Oporavak gospodarstva i potrošnje očekuje se u 2011. godini.
Projekcije za Hrvatsku za 2010. i 2011. godinu
Izvor: Ekonomski institut, Zagreb, Croatian Economic Outlook, Br. 42, travanj 2010.
Ukupna potrošnja kućanstva mogla bi se ove godine dodatno smanjiti zbog rasta nezaposlenosti, otežanih uvjeta kreditiranja i potrošačkog pesimizma. Potrošački pesimizam i pad potrošnje negativno će se odraziti na promet u trgovini na malo u 2010. godini. U 2010. godini maloprodajni promet će i dalje imati silaznu putanju, dok se rast prometa može očekivati u 2011. godini. Prema projekcijama RBA (RBA analize, br. 37, travanj 2010.) u 2010. godini očekuje se pad prometa u trgovini na malo realno od 2,8%, a u 2011. godini očekuje se rast prometa u trgovini na malo realno od 4,5%.
Potrošači i dalje na oprezu
Ukupna potrošnja u Hrvatskoj u 2009. godini smanjena je znatno (realno -8,5%) više nego što su smanjene bruto plaće (realno -0,2%), što pokazuje da postoji određena nerealizirana kupovna moć stanovništva, ali je ona blokirana negativnim očekivanjima i pesimizmom potrošača. Pod utjecajem krize potrošači su postali sumnjičavi i oprezni. Mnogi potrošači postaju cjenovno osjetljivi kako im pada kupovna moć. To povećava značenje cijene kao sredstva za povećanje konkurentnosti u maloprodaji. Jedno istraživanje iz 2009. godine na uzorku od 203 kupca pokazalo je da su potrošači u Hrvatskoj iznadprosječno osjetljivi na cijenu. Indeks osjetljivosti na cijenu iznosio je 4,32 od maksimalno 7. Analiza je također pokazala da su anketirani kupci iznadprosječno lojalni jednom trgovačkom lancu (ocjena 5,84, gdje je 1 = minimalna lojalnost i 7 = maksimalna lojalnost). Lojalni kupci veći postotak svog budžeta troše u svom trgovačkom lancu u odnosu na ostale kupce
Nastavak akcija
U 2010. godini očekuje se rast maloprodajnih cijena od 1,6%, a u 2011. godini 3%. Trgovci će svakako morati nastaviti privlačiti potrošače različitim akcijama i popustima. U 2009. godini smanjenja je profitabilnost mnogim poduzećima u trgovini na malo jer poduzeća zbog vlastite konkurentnosti provode stalne akcije, a prihodi imaju silaznu putanju. Kriza je pridonijela i padu poduzeća i smanjivanju broja prodavaonica. Krizom su teže pogođeni obrtnici nego pravne osobe.
Neka istraživanja pokazuju da bi trendovi u ponašanju potrošača mogli biti dugoročniji. Također, izlazak iz krize bi mogao biti puno teži u zemljama gdje se potrošnja temeljila na kreditima i zaduživanju potrošača, što je slučaj u Hrvatskoj.
Da bi se vratio optimizam, potrošači moraju imati čvrste dokaze pa bi za nužni oporavak potrošnje Vlada morala poduzeti brze i efikasne mjere.
Pripremio:
dr.sc. Ivan-Damir Anić, viši znanstveni suradnik
Ekonomski institut, Zagreb
