Zahuktali izvoz glavni je pokretač ozdravljenja hrvatskog gospodarstva, a to se jasno vidi i na deviznim rezultatima vodećih izvoznika. Doduše, oni najveći lani nisu briljirali, ali na sceni su se pojavile nove zvijezde koje bilježe višestruki rast izvoznih rezultata.
Vodećih deset izvozno orijentiranih kompanija, koje pokrivaju 22 posto hrvatskog izvoza, lani je na inozemna tržišta plasiralo roba i usluga vrijednih 22 milijarde kuna. Međutim, dok je hrvatski izvoz rastao po stopi od 10,7 posto, deset najvećih ostvarilo je rast od svega 2,59 posto.
Rezultate izvoznih lokomotiva pokvarile su Ina i Ericsson Nikola Tesla, koje bilježe minuse na inozemnim tržištima, ali i većina ostalih igrača s liste top 10 rasla je sporije od nacionalnog prosjeka.
INA I DALJE TONE
Najvažniji hrvatski izvozni proizvodi još uvijek su plin i nafta, iako Ina, kao glavni izvoznik energenata, iz godine u godinu tone na inozemnim tržištima. Lani je u odnosu na 2014. izvoz najveće hrvatske kompanije smanjen za 18,15 posto, a u usporedbi s 2012. tanji je za čak 24,4 posto.
Dok Ina nazaduje, lani je na izvozna tržišta snažno zakoračio novi igrač – Prvo plinarsko društvo. Najveći domaći distributer i trgovac prirodnim plinom u vlasništvu Pavla Vujnovca već u prvoj godini izvozne ekspanzije na regionalna tržišta plasirao je energente vrijedne više od milijardu kuna i zauzeo sedmo mjesto na listi top 10.
Zanimljivo je da među prva četiri izvoznika, čiji se poredak nije mijenjao u odnosu na lanjsku listu, najveći skok bilježi posrnula Petrokemija. Unatoč ozbiljnoj krizi i velikim poslovnim gubicima, kutinska tvrtka lani je podigla izvoz za gotovo 16 posto na 1,8 milijardi kuna.
Pliva, koja je na nedavnoj konvenciji Hrvatskih izvoznika ponijela titulu najboljeg velikog izvoznika, u 2015. nastavila je uzlaznu putanju i preskočila granicu od 3 milijarde kuna izvoza. Kompanija koja se od 2008. nalazi u sastavu izraelske grupe Teva u inozemstvo plasira više od 80 posto proizvodnje, a najveća su joj izvozna tržišta SAD i Rusija.
Treće mjesto, uz kontinuirani rast izvoza, zadržala je austrijska tvrtka Boxmark Lether, najveći hrvatski proizvođač automobilske opreme. Tvornica smještena u varaždinskoj slobodnoj zoni proizvodi kožne navlake za sjedala osobnih vozila te tapecirane dijelove za interijer, a gotovo cjelokupnu proizvodnju plasira vodećim svjetskim proizvođačima automobila.
Vodeća hrvatska turistička kompanija Valamar Riviera napravila je najveći pomak na listi skočivši sa sedmog na peto mjesto. Zahvaljujući širenju kapaciteta i odličnoj turističkoj godini, Valamarov izvoz premašio je milijardu kuna. Više od milijardu kuna izvoza, uz rast od 3,9 posto, ostvario je i nacionalni zračni prijevoznik Croatia Airlines. Solidan rast izvoznih rezultata bilježi Podravka koja se popela s devetog na osmo mjesto. Zahvaljujući snažnom izvoznom uzletu, među vodeće izvozne perjanice ušao je AD Plastik, a s liste su ispali slovenski Petrol i Končar energetski transformatori.
Neke od kompanija koje su ušle u elitno društvo nalaze se i na listi top 10 hrvatskih uvoznika, budući da značajan dio sirovina, repromaterijala ili komponenti nabavljaju u inozemstvu. Tako i na uvozničkoj listi prednjači Ina koja uvozi gotovo dvostruko više energenata nego što plasira na inozemna tržišta. Veliki uvoznici su i Pliva koja u inozemstvu potroši 2,2 milijarde kuna te Boxmark Leather koji uveze robe u vrijednosti 1,3 milijarde kuna.
Premda je vodećih deset afirmiranih izvoznika održalo pozitivan trend na inozemnim tržištima, glavni pokretači hrvatskog izvoznog buma u 2015. bile su manje poznate kompanije koje bilježe skokovit rast izvoza. Među 1.000 najvećih hrvatskih kompanija s izvozom većim od 100 milijuna kuna najveći rast, čak 665 posto, ostvarila je hrvatska podružnica njemačkog diva Siemensa.
Najveći izvoznik među gazelama je biotehnološka kompanija Hospira u sastavu američke farmaceutske multinacionalke Pfizer koja je 2009. kupila biotehnološko poslovanje od Plive.
Nova izvoznička zvijezda je i mlada tvrtka Industrius koja posluje u šibenskoj poslovnoj zoni Podi i proizvodi dijelove za termoelektrane. Među gazelama našla se i zagrebačka mlinarska tvrtka Granolio, u većinskom vlasništvu Hrvoja Filipovića, koja je 2014. uspješno realizirala javnu ponudu dionica na Zagrebačkoj burzi. Uz Prvo plinarsko društvo, među velikim izvoznicima energenata profilirala se i švicarska tvrtka Met Croatia Energy Trade koja je na liberalizirano hrvatsko tržište ušla 2013. godine.
Veliki izvozni iskorak napravio je i Solvis, najveći hrvatski proizvođač fotonaponskih modula, koji je lani više nego udvostručio prodaju u inozemstvu.
Respektabilne izvozne rezultate ostvarili su i ponovno oživljeni Brodosplit, lider u proizvodnji tuna Kali tuna te građevinska tvrtka GP Krk. (tportal.hr.)
